Dokument EK: U CG ostvareni samo početni rezultati u suzbijanju korupcije

U Crnoj Gori su ostvareni samo početni rezultati u dijelu suzbijanja korupcije na visokom nivou i nekih oblika organizovanog kriminala, dok se reforme dobro sprovode u oblasti migracija i azila, navodi se radnom dokumentu Evropske komisije (EK) o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24.

Navodi se da je pripremljen Nacrt novog zakona o unutrašnjim poslovima kojim će se, kako se očekuje, uvesti strukturne promjene u unutrašnju organizaciju policije i uskladiti s profesionalnim standardima država članica EU.

„Očekuje se da će takođe biti ojačane transparentnost i odgovornost, imajući u vidu da nacrt zakona predviđa više vrsta kontrole, kako unutrašnje tako i spoljne, nad radom policije“, kaže se u dokumentu.

Crna Gora nastavlja da sprovodi Strategiju razvoja Uprave policije 016-2020 i Akcioni plan za njeno sprovođenje za 2016-2017.

Nova nacionalna Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala je u pripremi, u kojoj se očekuje da će identifikovani strateški prioriteti ostati isti (terorizam i religijski ekstremizam, krijumčarenje droga, neregularne migracije, krivična djela iz oblasti teškog kriminala izazvana sukobima između organizovanih kriminalnih grupa, zelenašenje i korupcija na visokom nivou).

„Ostaje značajan broj praktičnih, institucionalnih i pravnih prepreka, naročito u istražnoj fazi, koje onemogućavaju da Crna Gora poveća uspjeh u dijelu efikasnog suočavanja sa organizovanim kriminalom na svojoj teritoriji“, kaže se u radnom dokumentu EK.

Ističe se da je institucionalna osnova sistema u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala dodatno ojačana. Specijalno policijsko odjeljenje sada ima 20 službeničkih mjesta i sva su popunjena, kao što je predviđeno, ali je neophodno je dalje jačanje kapaciteta kako bi se odgovorilo potrebama.

„Broj mjesta u SDT-u je povećan na 29 državnih službenika, iako osam mjesta tek treba popuniti. U martu 2017, novi akt o sistematizaciji SDT-a je usvojen kako bi se odgovorilo potrebi za većom domaćom ekspertizom“, navode iz EK.

Nakon donošenja Zakona o zaradama u javnom sektoru u 2016, određena diskreciona plaćanja za eksperte, koje SDT koristi prilikom vođenja finansijskih istraga, su ukinuta. „SDT će sada morati da revidira opis radnih mjesta kako bi omogućio adekvatnu nadoknadu za zaposlene/eksperte i tako ih zadrži u organizaciji“.

Ističe se da je od najvećeg značaja da Specijalno policijsko odjeljenje i SDT budu u mogućnosti da angažuju najprikladnije profile eksperata.

„Smještajni uslovi SDT-a ostaju nesigurni i ovo pitanje bi trebalo riješiti.

"Vodeća uloga specijalnog tužioca u istražnom postupku, uključujući u predmetima organizovanog kriminala je dobro prihvaćena i odnos između SDT i SPO ostaje dobar, naročito zahvaljujući uspostavljanju specijalnih zajedničkih istražnih timova“, kaže se u dokumentu EK.

Konstatuje se da ostaju prepreke u pravnom okviru koje regulišu istražni postupak u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala.

„Biće potrebno filtrirati neke prekomjerne formalnosti i rigidnosti iz pravnog okvira kako bi se omogućilo da Crna Gora dobije efikasan i efektivan pravni okvir koji omogućava organima za sprovođenje zakona i sudstvu da uspostavi ubjedljiviji bilans rezultata kada je u pitanju uspješno suočavanje s pitanjem organizovanog kriminala u Crnoj Gori“, kaže se u dokumentu.

Kako se navodi, proaktivne istrage ostaju rijetke – većina istraga u predmetima organizovanog kriminala još počinju na osnovu primljenih signala, uglavnom zbog činjenice da se operativni podaci dobijeni na lokalnom nivou ne dijele automatski sa specijalizovanim službama na centralnom nivou.

„Iako je koncept policije vođene obavještajnim radom široko uveden kroz finansiranu podršku EU, njegov uticaj na rezultate još nije vidljiv“, navode iz EK i ocjenjuju da to jasno utiče na efektivne istrage u većem broju predmeta organizovanog kriminala.

Ističe se da Crna Gora treba da unaprijedi borbu protiv računarskog kriminala, uključujući seksualno zlostavljanje on-line.

Ocjenjuje se da su pravni uslovi koji treba da se ispune kako bi se inicirala finansijska istraga su veoma strogi a prikupljanje informacija za potrebe finansijskih istraga je otežano zbog nemogućnosti pristupa ključnim informacijama.

„Sektor za oduzimanje imovine je primio sedam sudskih odluka za konačno oduzimanje (u poređenju sa sedam tokom cijele 2016). Ukupna vrijednost imovine još nije procijenjena. Veći dio oduzete imovine u predmetima organizovanog kriminala je rezultat sporazuma o priznanju krivice“, kaže se u dokumentu.

U prvoj polovini godine, podignuta je optužnica protiv 31 lica za krivična djela iz oblasti 18 organizovanog kriminala. U istom periodu, 38 lica je osuđeno prvostepenom odlukom, od kojih 11 lica na osnovu sporazuma o priznanju krivice.

„Veliki broj predmeta okončanih sporazumima o priznanju krivice izaziva zabrinutost u pogledu transparentnosti i konzistentnosti politike sankcionisanja“, navode iz EK.

Crna Gora, kako se ocjenjuje, još treba da pojača fokus po pitanju jačanja sistema prevencije i borbe protiv pranja novca i uspostavljanja ubjedljivijeg bilansa rezultata.

„Do sada, pranje novca nije de facto procesuirano kao zasebno djelo, što otežava uspostavljanje bilansa rezultata. Trenutno je u toku izvjestan broj krivičnih istraga za pranje novca ali nijedan slučaj nije bio pred sudom posljednjih godina“, navidi se u radnom dokumentu EK.

Crna Gora je nastavila da sprovodi Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima 2012- 2018. i do sada je uspostavila zakonodavni i institucionalni okvir koji bi trebalo da omogući početni bilans rezultata pravosnažnih odluka u oblasti borbe protiv trgovine ljudima.

Nacionalna kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima sada je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova.

"Međutim, od 2015. nije bilo nijednog krivičnog gonjenja za trgovinu ljudima, kao i nijedne pravosnažne presude u posljednje tri godine, iako se mnogi potencijalni slučajevi trgovine ljudima istražuju i procesuiraju kao druga krivična djela, kao što je posredovanje u prostituciji i krijumčarenje ljudima“, navode iz EK.

Glavni razlog ovog stanja, kako se ocjenjuje, ostaje nepostojanje identifikovanih žrtava trgovine ljudima u Crnoj Gori zbog slabih kapaciteta na nivou specijalizovane jedinice u Upravi policije, nedostatka proaktivnih istraga, poteškoća u prikupljanju neophodnih dokaza, nedostatku svijesti o raznovrsnosti postojećih formi trgovine ljudima, neuspjehu da se radi sistematičnije u multidisciplinarnim timovima.

U dokumentu se navodi da je proces usklađivanja s pravnom tekovinom EU u oblasti regularne migracije, nakon detaljne procjene pravnih, institucionalnih, tehničkih i potreba za obukom, sada u naprednom stadijumu.

„Međutim, stopa prihvatanja zahtjeva za readmisiju koju izdaju države članice EU u pogledu državljanstva trećih zemalja ostaje mala“, kaže se u dokumentu.

Iz EK su ukazali da plan djelovanja u slučaju masovnog priliva migranata iz novembra 2015. godine do sada nije primijenjen, i da Crna Gora nije na glavnoj migracionoj ruti za Zapadnu Evropu.

Navodi se da Crna Gora trenutno upravlja prilivom azilanata bez poteškoća, ali da su brojke i dalje niske.

Kako se dodaje, u dijelu procesa post-vizne liberalizacije, Crna Gora je nastavila s primjenom relevantnih mjera u cilju prevencije zloupotrebe bezviznog režima sa EU.

( MINA )