Miraš Radović nije dobio zeleno svjetlo Sudskog savjeta
Kako kandidat Proširene sjednice Vrhovnog suda nije bio ukusu i većine članova Sudskog savjeta to će značiti da se mora raspisati novi javni konkurs za popunjavanje najvažnije pozicije u sudskoj grani vlasti
Kandidat za novog predsjednika Vrhovnog suda Miraš Radović nije dobio potrebne dvije trećine glasova na sjednici Sudskog savjeta zbog čega nije izabran da zamijeni dugogodišnju predsjednicu Vesnu Medenicu na najvažnijoj poziciji u pravosuđu.
Prilikom glasanja pet članova glasalo je da Radović postane predsjednik Vrhovnog suda, dok je protiv toga bilo troje članova krnjeg sastava Sudskog savjeta što je dovelo do toga da Radović ne bude izabran.
Kako kandidat Opšte sjednice Vrhovnog suda nije bio po ukusu, potrebne 2/3 članova SS, uslijediće novi javni konkurs kako bi se popunila ključna pozicija u sudskoj grani vlasti.
"Shodno amandmanu VII na Ustav Crne Gore i zakonski sprovedene procedure za izbor, a nakon što je razmotrio predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda, program rada kandidata i obavio intervju, Sudski savjet nije izabrao predloženog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda jer nije dobio potrebnu većinu za izbor", piše u saopštenju Sudskog savjeta.
Za izbor predsjednika Vrhovnog suda potrebno je da kandidat dobije dvije trećine glasova članova Savjeta u skladu sa članom 124 Ustava.
Tokom tročasovne sjednice svi članovi Sudskog savjeta postavili su brojna pitanja Radoviću, a ministra pravde Vladimira Leposavića koji je glasao protiv Radovića, zanimalo je šta misli da li sa njegovom političkom biografijom, kao bivši ministar pravde, može da bude nepristrasan i nezavisan i da li je to u skladu sa evropskim standardima...
Radović je, prema informacijama "Vijesti", odgovorio da je on ministar pravde bio prije 11 godina i da više nema političkih veza, pojašnjavajući da je on bio više "ministar - ekspert, nego ministar-političar"...
"To što sam bio ministar pravde nije smetalo da odmah nakon te funkcije postanem sudija Ustavnog suda", odgovorio je Radović.
Aktuelnog ministra pravde zanimalo je i kako Radović misli da sprovede petogodišnji program rada kada bi po sili Ustava i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, uskoro trebalo da mu prestane sudijska funkcija jer ima 38 i po godina staža i navršenu 61. godinu života.
"Zakon o PIO u članu 17 stav 2 jasno propisuje da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života", naglasio je Leposavić.
Radović je odgovorio da za godinu i po po tom osnovu stiče pravo na starosnu penziju, ali da b trebalo sačekati odluku Ustavnog suda nakon inicijative Sudskog savjeta...
Na ponovljeni konkurs Sudskog savjeta 19. februara ove godine javila su se tri kandidata - pored Radovića kadidature su dostavili sudija Suda za prekršaje u Podgorici Rajko Radulović i sutkinja Apelacionog suda Milenka Žižić.
Sudski savjet je iz trke zbog nepotpune dokumentacije izbacio Radulovića, tako da su Radović i Žižićeva bili na razgovor pred Proširenom sjednicom Vrhovnog suda, gdje je Radović dobio prednost.
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je krajem prošle godine dala ostavku na tu poziciju.
Prvi oglas raspisan je 11. januara, ali tada nije bilo zainteresovanih kandidata, zbog čega je Sudski savjet do izbora novog predsjednika Vrhovnog suda imenovao sutkinju Vrhovnog suda Stanku Vučinić za vršiteljku dužnosti predsjednice tog suda.
( Biljana Nikolić )