Uprava prihoda traži stečaj za "Montenegro erlajns"

Uprava prihoda (UP) juče je uputila zahtjev Privrednom sudu za pokretanje stečaja u nacionalnom avio-prevozniku “Montenegro erlajnsu” (MA), saznaju “Vijesti” iz više izvora.

Nacionalni avio-prevoznik, prema posljednjim podacima sa crne liste poreskih dužnika, koja je objavljena sa presjekom na kraj januara ove godine državi duguje 11,97 miliona eura za poreze i doprinose na lična primanja zaposlenih. Ukupni dugovi kompanije na kraju prošle godine iznosili su 110 miliona eura.

Zaposlenima se duguje šest zarada, kao i staž za period od septembra 2017. godine.

Iz Vlade su 24. decembra prošle godine saopštili da više nemaju pravnih mogućnosti da avio-prevozniku daju državnu pomoć, a već narednog dana je menadžment kompanije obustavio letove.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) je početkom septembra prošle godine donijela odluku o privremenoj zabrani dalje državne pomoći ovoj kompaniji, saopštavajući da su i dotadašnje pomoći bile nezakonite i suprotne pravilima Evropske unije.

MA je zvanično osnovan 1994. godine, a 1997. je imao prve letove.

Vlada je početkom februara osnovala novu avio-kompaniju “ToMontenegro”, koja je u međuvremenu kupila dva aviona i započela postupak zapošljavanja radnika i dobijanje potrebnih licenci i dozvola, a planiraju da kupe još jedan avion za koji je MA do sada plaćao rate.

Oni očekuju da će prve letove imati u junu.

Račun MA je na kraju marta bio u blokadi za dug od 20 miliona eura. U martu i aprilu ove godine u registru zaloga je zavedeno 11 prijava javnih izvršitelja koji upisuju zaloge nad novcem i imovinom MA. Posljednji zalog upisan je na jučerašnji datum.

Imovina ide na doboš, radnici prvi u isplati

Ako Privredni sud prihvati zahtjev za uvođenje stečajnog postupka, svim radnicima u MA, kojih sada ima oko 400, prestali bi ugovori o radu, a stečajni upravnik može angažovati onoliko radnika koliko procijeni da mu je potrebno.

S obzirom na to da nastavak rada kompanije nije moguć, ostaje samo varijanta da se stečaj sprovede kroz klasični bankrot, odnosno, prodajom sve imovine kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri naplatili povjerioci.

Posao stečajnog upravnika bio bi da pozove sve povjerioce da prijave svoja potraživanja, kako bi se formirao odbor povjerilaca, dugovi kompanije podijelili prema isplatnim redovima, utvrdio status obezbijeđenih povjerilaca, kao i da popiše svu imovinu i potraživanja od drugih koje ima MA.

Obezbijeđeni povjerioci su oni koji su prije uvođenja stečaja stekli pravo naplate duga sudskom odlukom, rješenjem izvršitelja, hipotekom, zalogom... i oni imaju prednost u naplati potraživanja.

U prvom isplatnom redu su potraživanja radnika za zarade, ali je u ovom slučaju, zbog male imovine MA i mogućeg značajnog broja obezbijeđenih povjerilaca, pitanje da li će se iz prodaje imovine svi i u punom obimu moći naplatiti.

U drugom isplatnom redu je država za poreska potraživanja, a u trećem svi ostali neobezbijeđeni povjerioci.

Ministarstva finansija i kapitalnih investicija su u proteklom periodu imali više razgovora sa predstavnicima sindikata MA o isplati zaostalih zarada i socijalnom programu, ali Vlada nije mogla isplatiti zarade jer bi i to bilo kršenje Zakona o državnoj pomoći.

Ako bude uveden stečaj, radnici će dio potraživanja moći da dobiju iz stečajne mase od prodaje imovine, dok bi dio neisplaćenih potraživanja mogli da dobiju od Fonda rada.

”ToMontenegro” zasada traži 90 radnika

Proteklih dana, zbog toga što je odbor direktora podnio ostavku, kao i većina članova menadžmenta, radnici MA, kako su saopštili imali su i probleme jer nijesu imali od koga da preuzmu svoju radnu knjižicu, odnosno nijesu mogli zaključiti radni odnos.

“Formalno, rukovodstvo MA je u ostavci, ali može obavljati poslove iz svoje nadležnosti do izbora novog rukovodstva ili proglašenja stečaja. Koliko nam je poznato, arhiva u MA radi i prima zahtjeve za raskide radnih odnosa”, saopšteno je “Vijestima” ranije iz Ministarstva kapitalnih investicija(MKI).

Novi državni avio-prevoznik “ToMontengro” do sada je raspisao oglase za prijem oko 90 radnika.

“Radnici koji su trenutno primljeni u ‘ToMontenegro’ su oni koji su neophodni za sam početak operacija i dobijanja potrebnih licenci. Budući da smo mi manjih kapaciteta od MA, logično je da, nažalost, ne mogu svi iz MA raditi i u “ToMontenegru”. Zapošljavanje se radi fazno, kako se bude razvijala kompanija tako će se oglašavati nova radna mjesta. Nama je cilj da budemo što razvijenija kompanija koja zapošljava što više ljudi”, naveli su iz ove kompanije za “Vijesti”.

Na pitanje da li je tačno da u konkursima za zapošljavanje nema uslova da zaposleni nijesu krivično osuđivani i da moraju imati crnogorsko državljanstvo, iz kompanije su kazali da će svima prije zaključivanja tražiti potvrdu da se protiv njih ne vodi krivični postupak, kao i da crnogorsko državljanstvo nije zakonski uslov za zaposlenje, kao i da to nije traženo ni u MA.

“Nama je cilj da što više kompetentnih i stručnih ljudi zaposlimo iz MA”, naveli su iz “ToMontenegra”.

Velika dugovanja Aerodromima i Kontroli leta

Osim duga za poreze i doprinose na plate zaposlenih MA je nagomilao dugovanja prema Aerodromima, Kontroli letjenja Srbije i Crne Gore “Smatsa” i raznim drugim dobavljačima.

Posebnim lex specialisom za MA, koji je usvojen krajem 2019. godine, a čija je primjena stopirana nakon mišljenja AZK u septembru prošle godine, utvrđeno je ukupno dugovanje prema ACG u iznosu od 32 miliona eura.

Od ove sume prošle godine Aerodromima je uplaćeno 15 miliona eura od čega su 10 miliona vratili u državni budžet po osnovu utvrđene dobiti za poslovnu 2019. godinu, dok preostali dug iznosi 17 miliona eura.

Privredni sud je krajem marta svojim rješenjem potvrdio da javni izvršitelj za račun Aerodroma može da pokrene proceduru naplate 9,3 miliona eura iz državnog budžeta.

Lex specialisom je utvrđen iznos duga prema Kontroli letjenja Srbije i Crne Gore u iznosu od 6,5 miliona eura, a prema ostalim dobavljačima šest miliona. Nije poznato da li su dobavljači nešto prošle godine naplatili, odnosno da li je i za koliko ovaj dug narastao.

Vlada će pokušati da obešteti putnike koji su imali kupljene karte

Jedno od neriješenih pitanja je šta će biti sa kupljenim avionskim kartama za letove MA koje nijesu iskorišćene zbog prizemljenja aviona, odnosno ko će i kako da obešteti putnike.

U MKI “Vijestima” je rečeno da trenutno ne raspolažu podacima o broju tih karata i njihovoj vrijednosti.

“Vlada će pokušati da nađe zakonit način da obešteti sve one koji su kupili karte, a koje nisu bili u mogućnosti da ih iskoriste” kazali su u MKI.

Ni državna pomoć od 77 miliona nije spasla kompaniju

MA je od 2008. do kraja prošle godine dobio 77 miliona eura državne pomoći, naveo je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić u odgovoru na pitanje poslanika Borisa Bogdanovića.

Na kraju prošle godine kompanija je imala dugove od 110 miliona eura. Prema posljednjem predatom finansijskom izvještaju za kraj 2019. godine, MA je imao akumulirani gubitak od 97 miliona eura, dok je vrijednost kompanije bila negativna i iznosila minus 60 miliona eura.

Prvu državnu pomoć od svega 825 hiljada eura MA je dobio 2008. godine, a odnosila se na pokriće dijela troškova za otvaranje nove linije za Milano što je tražila turistička privreda.

Kompanja je veliku ekonomsku krizu iz 2009. kao i krizu u vazduhoplovstvu iz 2011. preživjela bez nove državne pomoći.

Problemi u kompaniji počinju da se gomilaju od 2013. godine kada je preuzima nova uprava na čelu sa poslanicom DPS-a Daliborkom Pejović, nakon što je kompaniju napustio Zoran Đurišić. Od tada i revizori upozoravaju da kompanije nema stabilne uslove poslovanja.

Te godine MA dobija državnu pomoć od 2,7 miliona eura, a do 2019. godine ona je narasla na ukupno 33,5 miliona eura. I pored toga što se povećavala zvanična državna pomoć, kao i nezvanično preko Nacionalne turističke organizacije od 3,6 miliona, akumulirani gubitak je narastao na 100 miliona.

Skupština je na predlog Vlade krajem 2019. godine usvojila lex specialis zakon kojim je bila predviđeno da se nacionalni avio-prevoznik pomogne sa još 155 miliona eura.

Od te sume isplaćeno je kompaniji 43 miliona eura, dok Agencija to nije zabranila u septembru. Međutim ni to nije pomoglo da se MA spase od stečaja.

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )