"Nema diskriminacije prilikom dodjeljivanja predmeta notarima"

Crnogorski parlament ocijenio je da nema osnova da Ustavni sud prihvati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, navodeći da dodjeljivanje predmeta notarima, saglasno osporenoj odredbi, ne diskriminiše ih ni po kojem osnovu.

U inicijativi četvorice podgoričkih advokata navodi se da osporena odredba nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore, kojim se zabranjuje diskriminacija, jemči pravo svojine, sloboda preduzetništva i proklamuju principi slobodnog i otvorenog tržišta i slobode preduzetništva i konkurencije.

Advokati ističu da se spornom odredbom obezbjeđuje da svi notari bez obzira na njihov kvalitet, ažurnost i znanje imaju jednake ili približno jednake prihode od notarske djelatnosti, što utiče na motivaciju notara u pružanju kvalitetne usluge.

Izmjenama i dopunama Zakona predviđeno je da notarske zapise na osnovu kojih se vrši prenos i uspostavljanje prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima u kojima se kao ugovorna strana pojavljuju državni i organi državne uprave i lokalne samouprave, ustanove i drugi subjekti koji vrše javna ovlašćenja, sastavlja notar na čijem se službenom području nepokretnost nalazi.

To se odnosi i na privredna društva u kojima je država većinski vlasnik kapitala.

U vršenju tih poslova, kako se navodi, mora se voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti notara, koju obezbjeđuje Notarska komora Crne Gore određivanjem notara koji će sastaviti notarski zapis prema abecednom redu ličnog imena notara.

„Cilj ovakvog propisivanja je da se ravnomjernom raspodjelom predmeta u svim situacijama u kojima se kao ugovorna strana pojavljuje država, obezbijedi jednakost i ravnomjerna opterećenost notara i efikasnost njihovog rada“, kaže se u mišljenju koje je Skupštine Crne Gore usvojila 12. novembra.

Navodi se da notari rade kao javna služba, profesionalno i kao isključivo zanimanje, pri čemu se zakonom decidno uređuju poslovi notara, organizacija službe, uslovi za obavljanje i razlozi za prestanak te djelatnosti, nadzor nad radom notara, disciplinska odgovornost i druga pitanja.

Kako se ocjenjuje, uređivanjem uslova i načina za obavljanje notarske djelatnosti obezbjeđuje se pravna sigurnost građana. „Ovo naročito zbog toga što je notarima zakonom povjereno vršenje javnih ovlašćenja“.

Parlament ocjenjuje da osporena odredba nije nesaglasna sa načelima Ustava Crne Gore, kako se to u inicijativi ističe.

„Dodjeljivanje predmeta notarima, saglasno osporenoj odredbi Zakona o notarima ne diskriminiše ih ni po kojem osnovu, već se obezbjeđuje uspostavljanje jednakosti među notarima prilikom dodjele predmeta", kaže se u mišljenju.

Podsjeća se da je zakonom garantovana ravnomjerna zastupljenost notara, određivanjem notara koji će sastaviti zapis prema abecednom redu ličnog imena notara, što se razrađuje Pravilnikom o njihovom radu.

Kako se ocjenjuje, osporene odredbe nijesu nesaglasne sa Ustavom kojim se jemči pravo svojine. „Notar u formi notarskog zapisa sačinjava pravne poslove čiji je predmet prenos ili sticanje prava svojine ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima".

"Na osnovu notarskog zapisa ne stiče se pravo svojine, već se na osnovu pravnog posla ovo pravo na nepokretnim stvarima stiče upisom u katastar nepokretnosti, pa shodno tome primjena navedenih odredbi ne može predstavljati povredu Ustava kojim se jemči pravo svojine“, kaže se u mišljenu.

Skupština smatra da se, u vezi saglasnosti osporene odredbe sa Ustavom koji garantuje slobodu preduzetništva, ravnomjernom raspodjelom predmeta, pospješuje preduzetništvo jer se svim notarima, na jednakim i pravičnim osnovama, omogućava postupanja u pravnim poslovima u kojima se država pojavljuje kao ugovorna strana.

„Na taj način eliminiše se mogućnost nastajanja neke vrste monopolističkog ili privilegovanog položaja pojedinih notara u odnosu na dodjelu predmeta u kojima je država ugovorna strana", navodi crnogorski parlament.

Osporena odredba, kako se ocjenjuje, u saglasnosti je sa Ustavom, po kojem je ekonomsko uređenje zasnovano na slobodom i otvorenom tržištu, slobodi preduzetništva i konkurencije, samostalnosti privrednih subjekata i njihovoj odgovonosti za preuzete obaveze u pravnom prometu, zaštiti i ravnopravnosti svih oblika svojine.

Skupština smatra da je opravdano obezbijediti i ravnomjernu raspodjelu predmeta u kojima se kao ugovorna strana pojavljuje neki od navedenih subjekata.

„Ovim se garantuje jednakost države prema notarima,preventivno djeluje na moguće zloupotrebe u vezi sa dodjelom predmeta u rad notarima i sprječava nastanak neke vrste monopolističkog odnosno privilegovanog položaja pojedinih notara u odnosu na način dodjele predmeta u rad“, kaže se u mišljenu.

( MINA )