Sačuvao sjeme starih sorti žitarica i nada se boljim danima

Poznati proizvođač alternativnih, starih sorti žitarica i zdrave hrane iz Petnjice Avdul Adrović, uprkos lošoj prošlogodišnjoj sjetvi zbog pandemije koronavirusa, uspio je da sačuva proizvodnju.

On je za “Vijesti” kazao da je prošla godina bila najlošija od kada je počeo da radi, ali dodaje da je napravio zalihe u magacinima koje će sačekati neka nova i bolja vremena.

“Imam sreću da sam na vrijeme, mnogo prije izbijanja pandemije, izgradio magacine za čuvanje žitarica i drugih prioizvoda. Nadam se boljim danima“, kaže Adrović.

Prema njegovim riječima, prošle godine cilj je samo bio da ostvari proizvodni minimum i sačuva sjemena za ovu godinu godinu.

“To su origanalna i zdrava sjemena i cilj je da se sačuvaju u ovim teškim vremenima“, kaže Adrović.

Ovaj poljoprivredni proizvođač je ne samo sačuvao sjemena, već je napravio i zalihe proizvoda.

“To je potpuno prirodna i organski čista hrana, bez genetski modifikovanih dodataka“, kaže Adrović.

Adrović je godinama je u okviru Zemljoradničke zadruge “Vrbica“, ostvarivao rekordne prinose, posebno kada se radi o takozvanim alternativnim žitaricama.

“Ono što je najvažnije reći je to da su to prvenstveno autohtona sjemena, koja su stara i preko stotinu godina. Ta sjemena sam naslijedio od svojih djedova i pradjedova, kada nije bilo nikakve hemije i kada se oralo ralom i konjima. Takva sam ih sačuvao i sada su pohranjena u Banci gena u Podgorici“, kaže Adrović.

On objašnjava kako je to staro sjeme kukuruza koje je u našem narodu poznato pod nazivom „kolomboć“ ili „jarik“.

“Osim kukuruza, od djedova sam naslijedio i stara sjemena raži, ovsa i ječma. I ta sjemena sam ustupio Banci gena na čuvanje“, priča Adrović.

On je najviše poznat po proizvodnji heljde, čije sjeme je nabavio iz Slovenije i koje je takođe u potpunosti organsko.

Ovaj poljoprivredni proizvođač objašnjava da je ranije najveći dio njegovih proizvoda plasirao u Podgorici i Budvi, kao i na sajmovima.

“Prošla godina je bila najteža koju ja pamtim. Očekujem da ove godine ipak bude turističke sezone i da će raditi hoteli na primorju. To je moje glavno tržište“, nada se Avdul.

Svi njegovi zasadi, što je posebno važno, nalaze se na području Bihora, na nadmorskim visinama od 850, do hiljadu i šeststo metara.

Zemljoradnička zadruga “Vrbica” je 2007. godine upisana u Registar proizvođača organske hrane u Crnoj Gori.

Adrović je u ZZ “Vrbica“ počeo da radi još daleke 1984. godine, ali je sa ozbiljnijom poljoprivrednom proizvodnjom heljde, drugih rijetkih žitarica i proizvoda, krenuo prije petnaest godina, zahvaljujući čemu je postao najpoznatiji u Crnoj Gori.

ZZ “Vrbica“ ima veliki broj kooperanata, a zasadi se prostiru na području četiri opštine - Petnjice, Berana, Bijelog Polja i Rožaja, na Koritskoj, kao i dijelu Pešterske visoravni.

“Ove godine sam više išao na manje količine i individualnu prodaju. Uspio sam u teškim uslovima da sačuvam obrtna sredstva. Nikom nisam dužan. Ja nisam dobijao bespovratne kredite koji su mnogi koristili, a ipak sam opstao, i zato sam zadovoljan“, kaže Adrović.

Kvalitet njegovih žitarica i brašna od kukuruza, heljde, ječma, raži i drugih rijetkih žitarica, prepoznali su u eparhiji budimljansko-nikšićkoj, koja je postala njegov redovni kupac.

“Za svoje i za potrebe narodne kuhinje, eparhija redovno kod mene kupuje brašno, i, kako sami kažu, bolje do sada nisu imali“, kaže Adrović.

Trgovinski lanci uslovljavali, nudili konzerve za žitarice

On ističe da nije uspjela ideja da svoje proizvode plasira na tržište preko nekih velikih trgovinskih lanaca jer su ga uslovljavali.

“Tražili su da uzmu velike količine i da mi zauzvrat daju neke nepotrebne proizvode. Šta će meni njihove konzerve. Osim toga, nije mi se isplatilo da mijenjam ambalažu koja je prilagođena organskom brašnu i da ulazim u neizvjesnu avanturu sa nekom novom i kvalitetno nepouzdanom i neprovjerenom novom ambalažom“, objašnjava Adrović.

Ovaj poljoprivredni proizvođač skromnih zahtjeva zadovoljan je i proizvodnim i tržišnim minimumom, u ambalaži sa prepoznatljivim logom “sa naših planina“ i orlom u letu, samo da preživi teška vremena pandemije i povratka na punu proizvodnju i prodaju.

( Tufik Softić )