Uljarević: Pohod na Dubrovnik poraz svijesti i savjesti Crne Gore

Pohod na Dubrovnik bio je poraz svijesti i savjesti u Crnoj Gori i samo pravični postupci za ratne zločine i individualizacija krivice mogu biti garant bezbjednosti u regionu na duži rok, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

CGO je danas, u saradnji sa Koalicijom za REKOM, organizovao debatu na temu "Podrška Evropske unije (EU) tranzicionoj pravdi i pomirenje u regionu".

Izvršna direktorka CGO, Daliborka Uljarević, rekla je da je važno na današnji dan razgovarati o budućnosti i uspostavljanju održivih mehanizama u procesu pomirenja u regionu, navodeći da oni vjeruju da je REKOM takav mehanizam.

Uljarević je ocijenila da je pohod na Dubrovnik, tada nazvan “Rat za mir”, bio poraz svijesti i savjesti u Crnoj Gori.

„Taj bezumni čin koji će proizvesti mnogobrojne ljudske tragedije, mora ostati svjedočanstvo koje opominje i povod da se do kraja izborimo za činjenice o događajima koji su imali svoje žrtve i svoje počinioce, koji su ostavili duboko negativan trag u odnosima susjeda“, poručila je Uljarević, saopšteno je iz CGO-a.

Kako je kazala, samo pravični i hrabri postupci za ratne zločine, individualizacija krivice i objavljivanje dokumenata koji svjedoče o odlukama koje su donosile tadašnji donosioci odluka mogu biti garant bezbjednosti i stabilnosti ovih prostora na duži rok.

Uljarević je ocijenila da da je region još lako “zapaljiv” neodgovornom retorikom i da se novija istorija u udžbenicima ili ignoriše ili predstavlja sa nacionalističkim bojama.

„I tim prije je regionalno utvrđivanje činjenica važno za sužavanje prostora za dnevnopolitičke manipulacije i interpretacije koje jačaju pojedine lidere, ali suštinski ugrožavaju saradnju i pomirenje, a REKOM upravo to nudi”, navodi Uljarević.

Reditelj i javni zagovarač Inicijative za REKOM, Dino Mustafić, kazao je da su ”na Balkanu mnoge kolektivne emocije postale histerične, a iako je završen rat granatama, nije završen rat riječima“.

Ponovo se, kako smatra, javila poznata retorika iz 90-ih, obojena mimikričnim neofašistima koji sarađuju sa osuđenicima u Hagu.

Mustafić je istakao značaj njegovanja kulture empatije kao suprotnost kulturi laži i poricanja, i dodao da se sjećanja moraju iskazati kroz empatiju.

On je naglasio da je REKOM i izraz borbe protiv takvih tendencija, ali i ravnodušnosti.

”Na Balkanu je sjećanje selektivno i politički filtrirano, pa se svi sjećaju onih datuma kada su stradali njihovi kolektiviteti, ali svi poriču one datume kada su zarad njihovog kolektiviteta stradali oni drugi“, navodi Mustafić.

On dodao da je proces, najprije povjerenja, a tek onda pomirenja, nužnost ukoliko se želi živjeti u zdravoj evropskoj zemlji.

„Nacije koje su indiferentne prema lekcijama iz prošlosti nemaju budućnost - društvo koje zaboravlja što je radilo i samo postaje zaboravljeno”, zaključio je Mustafić.

Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević osvrnula se, kako se navodi, na rad Specijalnog državnog tužilaštva u pogledu ratnih zločina i istakla da je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina.

”Do sada je šest slučajeva procesuirano, prikupljeni su dokazi i podignuta je optužnica“, saopštila je Vukčević.

Crna Gora je, kako je kazala, imala tu sreću da nema veliki broj predmeta ratnih zločina, ali su ipak sklopljeni sporazumi sa tužilaštvima u regionu kako bi se saradnja na ovom polju produbila.

„Od dana donošenja Strategije intenzivirana je saradnja i sa Haškim tribunalom, kroz koju su naši ljudi boravili tamo i pretraživali njihove baze dokaza gdje se kao izvršioci djela pojavljiju crnogorski državljani”, navela je Vukčević.

Istraživač ISAC fonda iz Srbije, Igor Novaković, kazao je da je, pored svih ekonomskih uspjeha koje nosi EU, ako se pogleda dubinski, kompletan evropski projekat fokusiran na bezbjednost.

U tom smislu diskutabilno je, kako smatra Novaković, koliko bi dugoročna bezbjednost na Balkanu bila održiva da nema EU.

Novaković je naveo da „smo u proteklom periodu svjedočili raznoraznim izvinjenjima ali ona nijesu donijela suštinsku promjenu“.

Kako je rekao, sa pravom SE postavlja pitanje da li su društva u regionu spremna na pomirenje i što će se desiti ako to pomirenje izostane?

Savjetnica za komunikacije u WB6 u Srbiji, Ana Rudan, navela je da je pitanje pomirenja na Balkanu van javnog diskursa, naročito kako se vremenski udaljava od događaja iz prošlosti.

Kako smatra, iako je pomirenje jedan od četiri ključna cilja Berlinskog procesa, na tom području nema stvarnog progresa.

„Sam Berlinski proces ostaje apolitičan, njegov fokus je sve više ekonomija, a najmanje pomaka ima u političkom povezivanju, što nikako nije dobro za rješavanje fundamentalnih pitanja kao što su vladavina prava, bezbjednost i pomirenje”, navodi Rudan.

Ona je naglasila da je bez utvrđivanja forenzičke istine teško transformisati, čak i obrazovne programe.

„Stoga pitanje pomirenja i formiranja koalicije za istinu treba konstantno ponavljati i isticati”, navodi Rudan.

Medijski koordinator u Centru za suočavanje sa prošlošću – Documenta iz Hrvatske, Eugen Jakovčić, podsjetio je da su za napad na Dubrovnik od crnogorskih rezervista samo dvije presude izrečene.

On je naveo da je crnogorsko tužilštvo za ratne zločine informisalo javnost još prošle godine i krenulo u saradnju sa Haškim tribunalo.

Ali, dodaje Jakovčić, u međuvremenu, se po tom pitanju ništa nije promijenilo i do danas nedostaje odgovor tužilaštva šta se uradilo po ovom pitanju”, saopštio je Jakovčić.

Anita Mitić iz Inicijative mladih za ljudska iz Srbije ocijenila je da situacija na Zapadnom Balkanu nije nimalo laka, i da, kako smatra, do pozitivnih pomaka može doći jedino osnivanjem REKOM-a koji može i mora doprinijeti procesu suočavanja sa prošlošću.

”Što se dalje može desiti sa regionom ako izostane pomirenje, predstavlja pitanje od krucijalne važnosti za napredak. Ukoliko se promjene u regionu po ovom pitanju ne dese i ukoliko bi on ostao onakav kakav je danas, takvo stanje će biti pogubno za generacije mladih koje dolaze“, navodi Mitić.

Galerija

( MINA )