Bajden sankcijama cilja rusku ekonomiju

Sjedinjene Države uvele su juče niz sankcija Rusiji kako bi je kaznile za navodno uplitanje u američke izbore 2020. godine, hakerske napade, zastrašivanje Ukrajine i druge „maligne aktivnosti“, što je Rusija nazvala opasnim podizanjem tenzija i najavila da će uzvratiti istom mjerom.

Mjere podrazumijevaju stavljanje na crnu listu ruskih kompanija, protjerivanje ruskih diplomata i ograničavanje kupovine ruskog državnog duga. Na meti sankcija je i šest ruskih kompanija za sajberbezbjednost za koje se smatra da su učestvovale u hakerskom napadu na „SolarWinds“, kao i 32 osobe i firme navodno umiješane u napore za uticanje na ishod predsjedničkih izbora u SAD 2020.

Juče najavljene sankcije su najnovije u nizu aktivnosti koje su i prethodne administracije u SAD preduzimale kako bi se suprotstavile Rusiji. Donald Tramp i Barak Obama su protjerivali ruske diplomate tokom njihovih mandata. Međutim, eksperti tvrde da će nove sankcije imati više odjeka zbog njihovog finansijskog uticaja.

Administracija predsjednika SAD Džoa Bajdena zabranila je američkim finansijskim institucijama da kupuju obveznice u rubljama koje bi izdala ruska centralna banka ili druge veće finansijske institucije i na taj način udarila na sposobnost Rusije sa pozajmljuje novac i na širu ekonomiju. Juče je nakon objavljivanja vijesti o sankcijama rublja pala u odnosu na dolar i euro, objavio je Rojters.

„Utvrdio sam da konkretne škodljive aktivnosti vlade Ruske Federacije... predstavljaju neuobičajenu i izuzetnu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti, spoljnoj politici i ekonomiji Sjedinjenih Država“, napisao je Bajden u pismu Kongresu obrazlažući sankcije.

Moskva je reagovala ljutito, navodeći da ovaj potez SAD opasno podiže tenzije između dvije zemlje. Pojedini zvaničnici Kremlja su kazali su da je na ovaj način uništena svaka šansa za samit između Bajdena i Vladimira Putina.

Rusko ministarstvo inostranih poslova pozvalo je američkog ambasadora na razgovor i nazvalo sankcije „agresivnim ponašanjem“ dodajući da su ruske kontrasankcije „neizbježne“.

„U više navrata smo upozoravali SAD na posljedice njihovih neprijateljskih koraka koji opasno podižu temperaturu između naše dvije zemlje“, kazala je portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova. Ona je kazala, da mada je Bajden pričao sa Putinom o normalizaciji odnosa, postupci njegove adaministracije govore suprotno.

Ministarstvo je pozvalo na razgovor američkog ambasadora u Moskvi, a Zaharova je kazala: „To neće biti prijatan susret za njega“.

Britanski „Gardijan“ ističe da, mada su nove sankcije vjerovatno do sada najozbiljniji iskorak u suprotstavljanju Moskvi naročito u odnosu na ponašanje Trampove administracije, postoje određena ograničenja po pitanju njihove ozbiljnosti. Bajden je zabranio američkim finansijskim institucijama da od 14. juna kupuju obveznice u rubljama, ali se to odnosi samo na direktnu kupovinu duga, što znači da će one ostati dostupne za trgovinu na sekundarnim tržištima što ostavlja dosta prostora za menvrisanje.

Među Rusima koji su se našli na direktnom udaru američkih sankcija su Aleksej Gromov, zvaničnik Kremlja koji usmjerava ruske medije i koji je optuživan za pokušaje „podizanja tenzija u SAD diskreditacijom izbornog procesa 2020” i Jevgenij Prigožin, biznismen povezan sa Kremljom kojeg optužuju da upravlja operacijom trolovanja i paravojnim aktivnosti u svijetu.

U američkom izvještaju detaljno su opisane i ruske špijunske metode. Prvi put, SAD su identifikovale SVR, rusku spoljnu obavještajnu agenciju, kao špijunsku agenciju koja je hakovala softverski lanac snabdijevanja SolarWinds, i prodrla u mreže savezne vlade i u preko 16 000 kompjuterskihs sistema širom svijeta.

Bijela kuća je saopštila da će pripadnici ruske obavještajne službe biti među diplomatama koje će protjerati iz SAD.

Iz SVR juče su odbacili američke optužbe da stoje iza hakerskih napada nazivajući ih „besmislicama“ i „trabunjanjem“.

U partnerstvu sa Evropskom unijom, Kanadom, Velikom Britanijom i Australijom, SAD uvode sankcije i protiv osam osoba i entiteta povezanih sa „kontinuiranom okupacijom i represijom na Krimu“. Britansko ministarstvo inostranih poslova juče je povodom „malignog ponašanja“ u Ukrajini pozvalo na razgovor ruskog ambasadora u toj zemlji.

Jedan visoki američki zvaničnik kazao je juče za Rojters da su njihove obavještajne službe „nisko do umjereno“ uvjerene u ocjenu da je Rusija nudila nagrade talibanskim ekstremistima za ubistva američkih vojnika u Avganistanu.

„Imajući u vidu osjetljivost ove teme, koja se tiče bezbjednosti i dobrobiti naših snaga, time se bavimo preko diplomatskih, vojnih i obavještajnih kanala“, saopštemo je iz Bijele kuće.

Rusija je u više navrata odbacila sve optužbe, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da Moskva uzvratiti na nove sankcije. „Primijenićemo princip reciprociteta... kako bismo osigurali naše interese“.

Pojedini ruski zvaničnici kroz smijeh su komentarisali vijest da su stavljeni na američku crnu listu, rekavši da su na taj način unaprijeđeni u elitni klub.

Mediji ističu da će nove sankcije doprinijeti tenzijama u ionako zategnutim odnosima između Rusije i SAD. Od prošlog mjeseca, Moskva nagomilava vojsku na granici sa Ukrajnim. Bajden je u utorak razgovarao sa Putinom i pozvao ga da smanji tenzije sa Ukrajnim i predložioo samit u trećoj državi.

Kremlj je dao šturo saopštenje o tom razgovoru, i nije saopšpteno da li je Putin pristao na sastanak. Ranije juče, peskov je kazao da samit ne može biti održan u narednih nekoliko nedjelja.

Iz Bijele kuće sinoć je saopšteno da je poziv na samit „i dalje otvoren”.

NATO članice podržavaju sankcije Rusiji

NATO saveznice podržale su juče nove američke sankcije Rusiji, osudivši Moskvu zbog gomilanja vojske na granici sa Ukrajinom. „Rusija nastavlja da demonstrira ustaljeni obrazac destabilizujućeg ponašanja“, navodi se u saopštenju svh 30 članica NATO saveza, u kojem Moskvu optužuju za kršenje ukrajinskog suvereniteta, uplitanje u američke izbore i upuštanje u maliciozne sajber aktivnosti.

„Solidarni smo sa Sjedinjenim Državama“, saopštio je NATO pozivajući Rusiju na deeskalaciju tenzija na ukrajinskoj granici i pristanak na susret Savjeta NATO Rusija, foruma za dijalog Istoka i Zapada.

Savjet NATO Rusija je osnovan 2002. godine kako bi olakšao konsulatcije između zapadne vojne alijanse i Moskve, ali je Kremlj odbio posljednji poziv, podsjeća Rojters. Savjet se posljednji put sastao u julu 2019. godine.

( Nada Bogetić )