Grošelj: Krediti opasno geopolitičko oruđe Kine

Brisel je zabrinut zbog projekta autoputa u Crnoj Gori, jer se kineski krediti sada, u jako zategnutim javno-finansijskim situacijama, pretvaraju u opasno geopolitičko oruđe Kine, ocijenio je poslanik u Evropskom parlamentu Klemen Grošelj.

On je u intervjuu “Vijestima”, odgovarajući na pitanje može li Brisel pomoći oko duga Crne Gore, kao što je tražio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, rekao da ne vjeruje da će EU platiti taj dug.

“To je pitanje koje zabrinjava ne samo u Crnoj Gori nego i šire u regionu, jer se ti krediti sada transformišu, u ovim jako oštrim javno-finansijskim situacijama, u opasno kinesko geopolitičko oruđe. Samo poziv potpredsjednika nije bio baš najbolje prihvaćen, jer se takva pitanja najprije otvaraju diplomatskim putem. Svakako će se to pitanje otvoriti i u raspravi u Evropskom parlamentu, ali ne vjerujem da će EU podmiriti taj dug, vjerovatniji je finansijski aranžman kojim će se Crnoj Gori olakšati javno-finansijski položaj oko tog konkretnog kredita. Ali vidjećemo kako će krenuti rasprava u EP i na Evropskoj komisiji”, rekao je zastupnik Slovenije u EP (Lista Marjan Šarec).

Crna Gora je ušla u devetu godinu pregovora sa EU. Šta je, prema Vašem mišljenju, glavni razlog ovako sporog procesa? Da li se EU zamorila od proširenja ili je isključivo razlog nedostatak rezultata Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije?

Prema mom mišljenju, u pitanju je kombinacija sporog napretka Crne Gore u važnim pitanjima povezanim sa vladavinom prava, prije svega borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, položaja pravosuđa, i činjenica da se EU sama suočava sa vlastitim izazovima, prije svega u oblasti vladavine prava u nekim članicama, a tu su i pitanja budućnosti same EU, kakva će to struktura postati, kakvi će biti budući međuinstitucionalni odnosi, itd.

Crna Gora je u procesu pregovora sa EU otvorila sva 33 poglavlja, a nije zatvorila nijedno, ali ipak važi za lidera u evropskim integracijama u odnosu na ostale države kandidate. Kako to objašnjavate? U čemu je Crna Gora bolja od, na primjer, Srbije?

Nije tu pitanje zatvaranja ili otvaranja poglavlja najbitnije. Najbitnija je implementacija dogovorenog. I tu je Crna Gora dosad bila među uspješnijim zemljama kandidatima. Ali kao što sam istakao, najvažnija je implementacija i to ne samo na formalnom nivou nego stvarna, da kažem implementacija u realnom životu.

Evropska komisija je u novom nacrtu non papera za poglavlja 23 i 24 navela da se nijedno novo poglavlje neće moći zatvoriti prije nego što se ispune sva prelazna mjerila koja se tiču vladavine prava. Da li to može dodatno usporiti put Crne Gore ka EU?

Vladavina prava je zbog problema i sa nekima zemaljama članicama, danas u EU vrlo istaknuta i važna. Zbog toga Crna Gora mora tom području da daje potrebnu važnost. Bez pomaka na bolje i bez stvarne implementacije tog principa neće biti pomaka u približavanju EU ni pomaka prema članstvu. Ali moram da istaknem, sve je tu u rukama aktuelne vlasti Crne Gore. Ako neće biti pomaka nabolje oko tog pitanja ili će biti nekih pomaka nagore, a i tu imamo neke jasne indikacije oko toga, onda će proces približavanja biti još sporiji ili će se potpuno zaustaviti. Moram da istaknem da su sve reforme na polju vladavine prava i iz toga proistekle reforme, prije svega garancija za građane Crne Gore, da žive u pravnoj državi, gdje demokratija funkcioniše i gdje pravo prije svega brani i osigurava prava građana. Nije to zbog EU, nego prije svega za građane vaše zemlje.

Na jednoj od sjednica Odbora za spoljne poslove (AFET) Evropskog parlamenta rekli ste da u Crnoj Gori postoje problemi i sa demokratijom jer nova Vlada pokazuje namjere da neka osnovna prava neće poštovati. Na šta ste mislili?

Tu je prije svega pitanje kako se nove vlasti ponašaju u odnosu na institucije zemlje. Ja posve razumijem da svaka vlast treba da imenuje svoje ljude, ali nikako ne razumijem i ne mogu prihvatiti stajalište da sada treba smijeniti sve i svakog jer on ne odgovara. To je sa mog stajališta neprihvatljivo, jer to ne može biti istina. Prije svega su tu pitanja vezana za rad pravosudnih institucija, policije, tužilaštva itd. Nova vlast, ako pravi neke promjene, mora imati u vidu da se svaki njen potez pomno prati u EU i prema tome će se procjenjivati o kakvoj to mi vlasti govorimo i kakavim putem demokratskog razvoja je ta vlast krenula. Samoograničenje vlasti i balans između različitih vidova vlasti su jedni od fundamenta svakog demokratskog društva. Isto tako važi to za pitanja zakonskih promjena koja mogu u polarizovanom društvu, kakvog vidimo u Crnoj Gori, podstaći nova zaoštravanja i neka se oko tih pitanja traži što širi društveni, pa i politički konsenzus. Bilo kakve represalije ili revanšizam za mene lično, pa i za neke druge kolege u EP je sasvim neprihvatljivo.

Promocija nacionalističkih ideja pogrešna poruka regionu i EU

Da li je zahtjev za smjenu ministra pravde zbog njegove izjave o Srebrenici, potvrda da je nova Vlada posvećena evropskim integracijama? Kakvu bi poruku Vlada poslala da nije tražila smjenu ministra koji ne priznaje da se u Srebrenici desio genocid?

Oko toga je Evropski parlament jasan i to je pitanje osnovne političke higijene svake zemlje u regionu, pa i Crne Gore. Svaka negacija genocida u Srebrenici ili promocija nekih opasnih nacionalističkih ideja je posve pogrešna poruka kako u regionu tako i EU. Kakva će biti reakcija vlasti Crne Gore je unutrašnje pitanje, ali svaka odluka biće pomno praćena od strane međunarodne zajednice, pa i EU.

( Biljana Matijašević )