Visoke cijene ulja i brašna još bi mogle potrajati

Do rasta cijena ulja, brašna i stočne hrane, što se može odraziti na poskupljenje mesa, mlijeka i jaja, došlo je zbog rasta svjetske potražnje a smanjenja proizvodnje suncokreta, žitarica i soje.

Visoke cijene osnovnih životnih namirnica mogle bi se zadržati do naredne žetve a kakve će biti nakon toga zavisiće od količine roda i potražnje, saopštili su “Vijestima” iz Produktne berze u Novom Sadu, najveće regionalne berze žitarica i drugih usjeva.

U crnogorskim maloprodajama u posljednja dva mjeseca suncokretovo ulje poskupilo je za oko 30 odsto, brašno za 10 do 20 odsto, a stočna hrana za 20 do 30 odsto, dok postoje najave poskupljenja mesa i mliječnih proizvoda zbog rasta troškova.

Crna Gora oko 80 odsto osnovnih životnih namirnica uvozi iz Srbije, ali cijene suncokreta, žitarica i soje nijesu porasle samo u toj zemlji već na cijelom evroazijskom i svjetskom tržištu.

Crnogorski trgovci ranije su saopštili da su povećali cijene brašna i ulja, jer su ti proizvodi skuplji kod proizvođača i dobavljača.

Ono što bi najsigurnije moglo da dovede do pada cijene suncokretovog ulja su stabilizacija svjetskog tržišta, a prije svega u vidu veće proizvodnje. Više o tome ćemo znati u avgustu, kad otpočne žetva ove uljarice

Na duže zadržavanje ovih visokih cijena ili čak njihov novi rast može uticati to što su pojedine države, značajni proizvođači, najavili ograničavanje izvoza suncokreta i žitarica, a i duže trajanje niskih temperatura nego što je to uobičajno, može uticati na kašnjenje proljećnje sjetve i smanjenje roda.

Rekordne cijene soje i suncokreta

“Rast cijena ovih životnih namirnica primijećen je kako u regionu, tako i u svijetu, usljed različitih dešavanja na međunarodnim tržištima, što ima uticaj i na domaće tržište. Na Produktnoj berzi, kukuruz bilježi rast u 2021. godini, dok pšenica nakon rasta s početka godine, bilježi pad u proteklih 30 dana, ali i pasivnost tržišta. Od početka godine cijena soje bilježi rekordno visoke nivoe. Godina je započela sa cijenom od 459,33 eura po toni, da bi sada već dostigla istorijski maksimum od 646,46 eura po toni. Dešavanja na međunarodnom tržištu umnogome su uticala na kretanje cijena. Nedostatak zrna suncokreta je na istoku Evrope doveo do značajnog povećanja tražnje i za suncokretom proizvedenim u Srbiji, čime je cijena brzo dobila pozitivan trend. Kao posljedica toga i cijena ulja je počela da raste. Primjera radi u vrijeme žetve zrnom suncokreta se trgovalo po prosječnoj cijeni od 307,07 eura po toni, da bi danas u trenutku kada je sjetva novog roda tek počela, cijena za nov rod suncokreta sa isporukom u septembru bila na nivou od 410 eura po toni”, kazala je “Vijestima” Anja Jakšić sa Produktne berze.

Crna Gora je prošle godine uvezla suncokretovog ulja za deset miliona eura, od čega iz Srbije za osam miliona, Hrvatske za 913 hiljada, Bugarske za 562 hiljade...

Pad proizvodnje u mnogim zemljama

“Posmatrano kroz brojke, u svim državama najvećim proizvođačima suncokreta je došlo do pada proizvodnje (Argentina, Rusija, Turska, Ukrajina i EU), što je rezultiralo da prošlogodišnja svjetska proizvodnja padne na 49,6 miliona tona sa 54,6 miliona tona koliko je bila prethodne godine. Time je i proizvodnja ulja procijenjena da će pasti sa 21,4 na 19,3 miliona tona. Velika potražnja za sojom i pad svjetskih zaliha, zajedno sa pritiskom koji na berzi stvaraju veliki investicioni fondovi su doprinijeli skoku cijene soje. Slaba ponuda u odnosu na potražnju su u Srbiji dodatno podgrijali ovo tržište. Tako je posljednja cijena u odnosu na početak žetve porasla čak 43 odsto”, navela je Jakšićeva.

Ona navodi da na tržište utiču mnogobrojni faktori, da je nepredvidivo, i da se ne može sa sigurnošću prognozirati kretanju cijena u budućnosti.

Kazala je da su cijene kukuruza i uljarica već na izuzetno visokom nivou.

Rusija najavila ograničenja izvoza

“Naprimjer Rusija, jedan od većih svetskih proizvođača, uvodi od 1. septembra izvozne carine za suncokretovo ulje, dok će od 1. jula povećati carine za izvoz zrna suncokreta, što nam ostaje da vidimo kakav će uticaj imati na naše tržište. To je samo jedan od faktora koji može da doprinese novom porastu cijene na svjetskom tržištu. Sa druge strane, ako godina bude dobra, odnosno ako vremenski uslovi budu pogodni za suncokret, trenutno dobra cijena i dobra proizvodnja mogu da izvrše pritisak na cijenu i umanje njen rast. Kada će doći do značajnijih promena, u ovom trenutku ne možemo tvrditi, ali u skorijem periodu se ne očekuju veće oscilacije u pogledu cijena uljarica. Ono što bi najsigurnije moglo da dovede do pada cijene su stabilizacija svetskog tržišta, a prije svega u vidu veće proizvodnje. Više o tome ćemo znati u avgustu, kad otpočne žetva ove uljarice”, kazala je Jakšić.

Niske temperature u proljeće mogu smanjiti prinose i dići cijene

Vremenski uslovi su od presudnog značaja za bogatu žetvu, a od nje će, kako kažu iz Produktne berze, uticati i buduće cijene.

“Vremenske prilike jesu tokom zime negativno uticale na ozime usjeve. Međutim, usljed poboljšanja vremenskih uslova, usjevi se oporavljaju, te u daljem periodu, koji je mnogo bitniji za rod pšenice, ostaje da se vidi kako će se biljke razviti i da li će biti pada prinosa. Što se tiče ostalih kultura, sjetva tek predstoji, ali vlage u zemljištu za sada ima u dovoljnim količinama, te se ona može odvijati nesmetano. Ono što bi sigurno rasteretilo tržište je dobra rodna godina, dok bi pad proizvodnje dodatno podgrijao tržište. To naročito negativno utiče na zemlje koje su veliki uvoznici hrane, a to je područje sjeverne Afrike i Bliskog Istoka”, kazala je Jakšićeva.

Broj stanovnika na planeti raste brže od proizvodnje hrane

Jakšićeva navodi da pritisak na tržište žitarica i uljarica konstantno raste zbog rasta njihove potrošnje iz godine u godinu.

“S jedne strane broj stanovnika na Zemlji raste, dok se sa druge strane struktura ishrane mijenja, odnosno poboljšava se kvalitet ishrane, što za sobom povlači proizvodnju mesa, a time i potražnju za stočnom hranom. S druge stane, resursi su ograničeni, a rast proizvodnje po jedinici površine iako bilježi pozitivan trend ipak ne može da dostigne rast potrošnje. Naša procjena je da će u budućnosti veliki skokovi cijena osnovnih životnih namirnica u cijelom svijetu biti sve češći kako se pritisak na strani potražnje bude povećavao”, navela je ona.

( Goran Kapor )