Stručnjaci predlažu da se obnovi biljni svijet: Da se ne gradi gdje je gorjelo
“Treba spriječiti da se gradi na zemljištu koje je bilo zahvaćeno požarima, kako bi se biljni svijet obnovio za nekoliko godina”
Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) i ihtiolog, Danilo Mrdak, ocijenio je da bi Glavni grad trebalo da spriječi da se gradi na zemljištu koje je bilo zahvaćeno požarima, kako bi se biljni svijet obnovio za nekoliko godina.
Mrdak je na javnoj raspravi o Akcionom planu biodiverziteta Glavnog grada, ocijenio da je Podgorica u proteklih 15 godina doživjela dramatičan razvoj, urbanizaciju i doseljavanja građana iz drugih gradova, što je sve uticalo da strada ekologija.
“Strada oblast kojom se mi bavimo. Ako do sada nije pretjerano vođeno računa o tome, sve su glasniji zahtjevi ljudi koji su došli u Podgoricu i onih koji žive tu, da se nekako uklapaju zgrade i naselja sa eko sistemima i da se ozelenjavaju”, kazao je Mrdak.
On je, kao jedan od autora Akcionog plana, istakao da dokument, ne znači samo administraciji Glavnog grada, već i stručnjacima iz te oblasti, jer predstavlja buduće smjernice o tome kako i šta bi trebalo da se radi.
Vođa tima, koji je izradio Akcioni plan biodiverziteta Glavnog grada, Danijela Stešević, je kazala da su ovim dokumentom željeli da ukažu na probleme koji su evidentni i da daju predlog da se ubuduće ne ponavljaju.
Stešević je istakla da je Nacrt akcionog plana nastao kao rezultat sumiranja postojećih podataka o biodiverzitetu područja Glavnog grada i namjenskih terenskih istraživanja koja su rađena od februara do septembra 2017. godine.
Ona je kazala da su neke sastojine koje su identifikovali kao vrijedne tokom istraživanja, zbog požara tokom ljeta, izumrle.
“Preporučuju se mjere revitalizacije...”, kazala je Stešević.
Zamjenica sekretara Sekretarijata za planiranje, uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Lazarela Kalezić, je istakla da su cijelu godinu kasnili sa izradom dokumenta zbog tenderskih procedura.
“Dobro je da smo napravili jedan 'alat' koji će nam omogućiti da se bolje i argumentovano borimo za ono što je važno kada je u pitanju biodiverzitet glavnog grada”, istakla je Kalezić.
Samostalna savjetnica u Direktoratu za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Nikol Bajčeta, ocijenila je da od aprila 2016. godine imaju totalni zabran za mekousnu pastrmku i glavaticu na svim nivoima, ne samo Podgorice, nego i cijele Crne Gore.
Donošenjem novog zakona, koji bi trebalo da se usvoji krajem ove ili početkom naredne godine, bi, kako je ocijenila, trebalo da bude uspostavljena još bolja saradnja sa nadležnim institucijama.
Mrdak je kazao da, u suštini, problem nijesu propisi i zakoni, ali da uvijek postoje neki 'vakuumi' koje krivolovci vrlo dobro koriste.
“Osamdesetih godina je bilo nezamislivo da nekome padne na pamet da pođe na Moraču ili Cijevnu da peca bez dozvole...Da ne pričam o struji, o mrežama... Tada su bili lovočuvari koji su bili pod Glavnim gradom, koji su uspješno čuvali. Jednostavno bila je takva kultura...Nešto nam se, u međuvremenu, desilo i moramo da poradimo na toj kulturi”, kazao je Mrdak.
( Željka Vučinić )