Opozicija: Abazović obećao da se izmjene tužilačkog zakona neće usvojiti bez mišljenja Venecijanske komisije
Na sastanku sa Abazovićem u Skupštini bili su predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata (SD), albanskih partija i Bošnjačke stranke (BS)
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović najavio je na današnjem sastanku sa opozicijom da će konačan Nacrt izmjena i dopuna Zakona o tužilaštvu, nakon javne rasprave, uputiti Venecijanskoj komisiji, kazali su novinarima predstavnici opozicionih partija.
Na sastanku sa Abazovićem u Skupštini bili su predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata (SD), albanskih partija i Bošnjačke stranke (BS).
U ime DPS-a sastanku je prisustvovao bivši ministar pravde Zoran Pažin koji je izbjegao novinare u Skupštini.
Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković rekao je da im je Abazović na sastanku obećao da se zakon neće usvajati bez prethodnog mišljenja VK.
Abazović je "Vijestima" rekao da je opoziciji na sastanku kazao "da, što se njega lično tiče, nema nikakav problem da usaglašen tekst izmjena i dopuna zakona pošalje Venecijanskoj komisiji na izjašnjenje".
Zeković smatra da će mišljenje VK na ovakav tekst zakona biti negativno, odnosno isto kao i na prethodne predloge tužilačkih zakona, koje je Venecijanska komisija dala u martu.
"Nedopustivo je da imamo dezavuisanje Ustavne norme o dvije trećine kroz uvođenje mogućnostui da za vrhovnog državnog tužioca (VDT) u v.d. statusu bude izabrano lice van tužilačke organizacije i istovremeno mijenjamo strukturu Tužilačkog savjeta povećanjem broja netužilaca, koji se biraju prostom većinom, koju ima aktuelna vlast i prekid mandata svim trenutnim članovima Savjeta", kazao je Zeković.
On je dodao da se ne može neophodnošću personalnih promjena u tužilaštvu pravdati normativno nazadovanje.
"Čuli smo od potpredsjednik Abazovića da ni sami tekst izmjena nije Vladin iako je postavljen na sajtu Vlade i poslat Evropskoj komisiji. Taj tekst se iz dana u dan mijenja i ono što smo vidjeli je potpuno neprihvatljivo i u sadržajnom smislu i predstavlja obračun sa stavovima VK za račun DF-a i snažno normativno nazadovanje u odnosu na sadašnje rješenje", kazao je Zeković.
On je dodao da za sedam mjeseci od formiranja nove većine nije ni počeo razgovor o mogućnosti da se, u skladu sa Ustavom, dobije dvotrećinska, odnosno tropetinska većina za novog VDT-a. „Smatramo da je to put kojim treba da idemo, jer ta većina u parlamentu postoji, samo je potrebno da se razgovori otvore“, kazao je Zeković.
Poslanik Albanske liste Genci Nimanbegu rekao je da je ovo fingiranje javne rasprave ali da "cijeni političku hrabrost potpredsjednika Vlade da preuzme na sebe nešto što je teško preuzeti".
"Mi smo sada pri kraju četvrtog mjeseca, a nemamo budžet države. Taj budžet je blokiran zato što je zahtjev DF-a da se ništa neće glasati do promjena tužilačkih zakona", rekao je Nimanbegu.
On je kazao da ovo nije samo "hvatanje Vlade za vrat već projekata koje imamo - od poljoprivrede, razvoja, NVO sektora kulture od međunarodnih obaveza".
"Dolazimo u situaciju da nam jačaju konflikti na svim nivoima. Prenio sam jasnu poruku, mi smo spremni razgovarati ali u pravom dijalogu za utvrđivanje predloga koji su u interesu države i građane a neke političke orjentacije. Dijalog između opozicije i pozicije je neophodan", poručio je Nimanbegu.
Kaže da mu ovo zakonsko rješenje u ovakvoj situaciji nije prihvatljivo.
"Sumnjam da će i ova rješenja ostati do kraja jer se mijenjaju iz dana u dan", rekao je Nimanbegu.
Poslanik SD-a Boris Mugoša kazao je da je diskusija sa Abazovićem bila konstruktivna i da su sugestije opozicije išle u dva pravca - prvo u proceduralnom smislu i dalje se ne zna ko je autor izmjena i dopuna.
"I dalje ne možemo da dobijemo odgovor ko je autor ovih izmjena i sama ta činjenica da se kriju imena ljudi koji su pisali ovaj Nacrt, govori potencijalno o tome da ima određene nedostatnosti. Druga stvar je dio koji se tiče suštinskog teksta zakona, gdje se kroz zakonske norme stvorio prostor za klasičnu politizaciju tužilačke organizacije. To smo argumentima predstavili - od činjenice da nije sporno da se izjednačava broj uglednih pravnika i tužilaca, ali je sporno da se mimo sugestija VK prekida mandat postojećim uglednim pravnicima", naveo je Mugoša.
Podsjeća da je u Nacrtu i norma da v.d VDT-a može biti neko van pravnog sistema, tako da hipotetički u tom Savjetu od 11 ljudi sedam ljudi može da bude van tužilačke organizacije.
"Ukazali smo i na brojne manjkavosti u dijelu disciplinskog vijeća i izbora disciplinskog tužioca.
Takođe, ona čuvena odredba da 'šteti ugledu institucije', kada je u pitanju potencijalno neki teži prekršaj, sve su to prilično nejasne norme koje otvaraju ogroman prostor za razna tumačenje, a negdje i za ogromnu politizaciju Savjeta", rekao je Mugoša.
Smatra da nije dobro da se koristi "klasična zamjena teza da svako ko je protiv ovakvog Nacrta je protiv borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije".
"Ne. Želja svih nas je da se unaprijedi normativno i suštinski rad državnog tužilaštva. Često se iz Evrope čuje da imamo korektan zakonski okvir, ali da je problem u implementaciji. Možemo i u normativnom dijelu da unapređujemo taj dio, ali ne na način da ga normativno unazađujemo, a mislim da je Nacrt u ovom obliku klasično normativno nazadovanje u dijelu tužilačkog sistema", poručio je Mugoša.
Smatra da je dobro što su čuli da će Nacrt biri ponovo poslat VK, ali je istakao da ne treba kroz procente gledati preporuke VK, već obratiti pažnju na suštinske.
"Veoma je važno da zajedno radimo na ovom procesu i da ne derogiramo ustavnu normu da se s dvije trećine bira VDT, jer ako se ovo rješenje usvoji onda se svakih osam mjeseci može prostom većinom doći do vršioca dužnosti VDT-a, a to je klasično derogiranje ustavne norme od dvije trećine, koja je trebalo da na određeni način zaštiti u suštinskom smislu samostalnost tog tužilačkog organa", kazao je Mugoša.
Smatra da ne treba kroz pojedinačne primjere posmatrati ustavnu formu samostalnosti, već u zakonskom dijelu napraviti osnovu da se kroz zakonske norme ne može izvršiti klasična politizacija, "a sve ostalo je integritet onih ljudi koji obavljaju određene funkcije."
( Biljana Matijašević )