Ambicioznim obećanjima SAD se vraćaju u bitku za klimu

Sjedinjene Države i još dvije zemlje postavile su ambicioznije ciljeve za smanjenje emisija štetnih gasova na globalnom klimatskom samitu, čiji je domaćin bio predsjednik Džo Bajden.

Bajden je, na početku dvodnevnog onlajn samita u kojem učestvuju lideri 40 država, predstavio cilj za smanjenje emisija štetnih gasova za 50 do 52 odsto u odnosu na nivo iz 2005. godine.

SAD, drugi emiter štetnih gasova na svijetu poslije Kine, pokušava da povrati lidersku ulogu u borbi protiv globalnog zagrijavanja nakon što je bivši predsjednik Donald Tramp povukao tu zemlju iz međunarodnih napora za smanjenje štetnih emisija.

"Ovo je decenija u kojoj moramo donijeti odluke koje će spriječiti najteže posljedice klimatske krize“, kazao je Bajden.

Britanski premijer Boris Džonson kazao je da novi cilj koji su postavile SAD „mijenja pravila igre“ dok su još dvije države dale nova obećanja.

Japanski premijer Jošide Suga, koji je posjetio Bajdena u Bijeloj kući ranije ovog mjeseca, takođe je predstavio ambiciozniji cilj smanjenja emisija za 46 odsto do 2030. u odnosu na dosadašnjih 26 procenata. Aktivisti za zaštitu životne sredine zalagali su se za smanjenje od 50 odsto, ali je uticajni japanski poslovni lobi lobirao za nacionalne politike koje favorizuju ugalj.

Kanadski premijer Džastin Trudo takođe je podigao cilj za smanjenje od 40 do 45 procenata do 2030, sa dosadašnjih 30 odsto.

Kineski predsjednik Si Đinping nije predstavio novi cilj smanjenja emisije, rekavši da Kina očekuje da će emisija štetnih gasova u toj zemlji dostići vrhunac do 2030. a da će do 2060. imati nultu emisiju štetnih gasova.

Kina će postepeno smanjivati upotrebu uglja od 2025 do 2030. Kina, lider u proizvodnji tehnologije za obnovljivu energiju poput solarnih panela, i dalje se u velikoj mjeri oslanja na ugalj u proizvodnji električne struje.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je povlašteni tretman za strane investicije u projekte čiste energije, ali je takođe indirektno istakao da su SAD kroz istoriju bile najveći svjetski zagađivač.

„Nije tajna da uslovi koji su omogućili globalno zagrijavanje i problemi koji se povezuju sa tim datiraju daleko unazad“, kazao je Putin.

Evropski lideri uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel i predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen izrazili su zadovoljstvo što su se SAD ponovo priključile borbi za klimu.

Rojters ističe da je za učvršćivanje američkog kredibiliteta po pitanju globalnog zagrijavanja ključno pitanje kako Vašington namjerava da ostvari svoje klimatske ciljeve imajući u vidu da se američka posvećenost čistoj energiji drastično mijenja sa smjenama administracije.

Američki Petroleum institut, vodeća američka lobistička grupa za naftu i gas oprezno je pozdravila Bajdenove obećanje, ali je istakla da mora biti praćeno politikama uključujući i cijene uglja, što će teško proći u Kongresu.

Nova administracija u Bijeloj kući je pod velikim pritiskom grupa za zaštitu životne sredine, pojedinih korporativnih lidera, generalnog sekretara UN i stranih vlada da tokom ove decenije smanji štetne emisije za 50 odsto kako bi ohrabrila druge države da postave ambicioznije ciljeve.

Samit je prvi u nizu susreta svjetskih lidera – uključujući G7 i G20 – uoči UN klimatskih pregovora u novembru u Škotskoj. Tada ističe rok za skoro 200 država da ažuriraju klimatska obećanja u skladu sa Pariskim sporazumom iz 2015.

Svjetski lideri žele da ograniče globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, što bi prema ocjenama naučnika moglo spriječiti najteže posljedice klimatskih promjena.

( Nada Bogetić )