Bajdenov moguće priznanje genocida nad Jermenima rizikuje odnose s Turskom

Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) spreman je da ubistva više od milion Jermena početkom 20. vijeka formalno prizna kao genocid što je korak koji su dosadašnji američki predsjednici izbjegavali i koji bi dodatno rasplamsao napete odnose Vašingtona i Ankare, pišu svjetski mediji.

Predizborna obećanja

Rizikujući potencijalni raskol s Turskom, ali i ispunjavajući predizborno obećanje, Bajden se priprema da masovna ubistva oko milion Jermena pod Otomanskim carstvom opiše kao genocid, javio je CNN.

Dvije osobe upoznate s odlukom saopštile su da se očekuje da će američki predsjednik donijeti deklaraciju u okviru zvaničnog saopštenja u subotu, 24. aprila povodom Dana sjećanja na masovna ubistva Jermena. Obojica su kazala da je moguće da će se Bajden predomisliti i izdati saopštenje u kojem se samo priznaje događaj, a da se on ne opisuje kao genocid.

Iako većina istoričara smatra da je Otomansko carstvo u periodu od 1915. do 1923. počinilo genocid nad Jermenima i pripadnicima drugih etničkih i vjerskih manjina, Turska to poriče uz tvrdnje da je to bilo ratno vrijeme, da je bilo gubitaka na obje strane te da je ukupan broj ubijenih Jermena iznosio oko 300.000.

Iako su prethodni američki predsjednici Barak Obama (Barack) i Donald Tramp (Trump) izbjegli da koriste termin genocid zbog moguće ljutnje Ankare, Bajden je utvrdio da odnosi s Turskom i njenim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan) ne bi trebalo da spriječe upotrebu termina koji bi potvrdio nevolje Jermena prije više od jednog vijeka.

U vrijeme predizborne kampanje Bajden je obećao da će kao predsjednik "podržati rezoluciju kojom se priznaje genocid nad Jermenima" nagovijestivši svoju posvećenost ljudskim pravima. Međutim, ističe CNN, slična predizborna obećanja prethodnih predsjednika ostala su neispunjena zbog realnosti politike.

Obama je za svih osam godina svog predsjedničkog mandata izbjegavao da koristi riječ "genocid" prilikom godišnjica obilježavanja stradanja Jermena, dodaje američka televizijska mreža. S obzirom na to da je Turska pozicionirana kao ključni partner u borbi protiv terorista IDIL-a, to pitanje je izgledalo još manje prihvatljivo.

Pismo kongresmena

Iako očekivan potez, Bajdenovo priznanje genocida nad Jermenima, mogao bi dodatno da zakomplikuje ionako napete odnose s turskim liderom Erdoanom s kojim i nakon tri mjeseca od inauguracije američki predsjednik nije razgovarao, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press).

Dvostranačka grupa od preko 100 članova Predstavničkog doma potpisala je u srijedu, 21. aprila, pismo Bajdenu u kojem ga pozivaju da postane prvi američki predsjednik koji je formalno priznao zločine iz Prvog svjetskog rata kao genocid.

Zakonodavci i jermensko-američki aktivisti lobiraju da to saopšti na Dan sjećanja na genocid nad Jermenima ili prije. "Sramno ćutanje vlade Sjedinjenih Država o istorijskoj činjenici genocida nad Jermenima predugo je trajalo i mora da se okonča", napisali su zakonodavci. "Pozivamo vas da ispratite svoje obaveze i kažete istinu." Portparolka Bijele kuće Džen Psaki (Jen) kazala da će predsjednik imati više toga da kaže na Dan sjećanja, 24. aprila.

Ako Bajden prizna genocid, gotovo sigurno će se suočiti s reakcijama iz Turske, koja je uspješno nagovorila prethodne predsjednike da zaobiđu to pitanje, naglašava Asošiejtid pres. Turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavušoglu (Chavushoglu) ranije ove nedjelje je istakao da Turska nije zabrinuta odlukom koju bi Bajden mogao da donese, ali je također upozorio da bi priznavanje "naškodilo" odnosima dvije zemlje.

Gonul Tol, direktor turskog programa na Bliskoistočnom institutu u Vašingtonu, rekao je da se Erdoanov uticaj smanjio i da bi reakcija turskog lidera mogla da bude prigušena. "Bajden je glasno govorio o kršenju ljudskih prava u zemljama širom svijeta, uključujući Tursku, ali to nije daleko prevazišlo njegovu retoriku", rekao je Tol. "Ovo je šansa za njega da se podigne pitanje ljudskih prava s manjim ulozima."

Moguće reakcije Turske

Bajdenova formalna upotreba termina genocid za opis masovnih ubistava Jermena početkom 20. vijeka mogla bi izazvati nekoliko različitih reakcija Turske, dok zvaničnici iz Jermenije smatraju da je značaj takve deklaracije u sprječavanju budućih zločina, ističe Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Turska bi mogla da stvori neformalne prepreke uvozu iz SAD, rekao je Sinan Ulgen, bivši turski diplomata i predsjedavajući tink-tenka Edam u Istanbulu naglasivši da će odgovor vjerovatno uzeti u obzir da mnogi turski državljani dijele vladino viđenje istorije. Analitičari kažu da bi Ankara mogla reagovati skrećući pažnju na tretman evropskih doseljenika nad domorodačkim Amerikancima i, mada manje vjerovatno, zabraniti SAD da koriste vazduhoplovnu bazu Indžirlik.

Posljednjih godina, ističe Volstrit džurnal, odnosi članica NATO saveza SAD i Turske pogoršali su se zbog odluke Ankare da kupi ruski sistem protivraketne odbrane S-400, kao i oko pitanja ljudskih i građanskih prava pod predsjednikom Erdoanom i zbog uloge Turske u nekoliko regionalnih sukoba.

Pod pritiskom Kongresa, Trampova administracija je uvela sankcije protiv entiteta turske vlade zbog preuzimanja S-400, za koji su zvaničnici Pentagona rekli da bi mogao da bude iskorišten za prikupljanje obavještajnih podataka o borbenim avionima F-35, i uklonila Ankaru iz programa o F-35 koji predvode SAD. Jermenski ambasador u SAD, Varuzan Nersesijan (Varuzhan Nersesyan) izjavio je da se nada da će Bajden priznati genocid, dok je direktor Jermenske skupštine u Americi Brajan Arduni (Bryan Ardouny) istakao da "američka afirmacija genocida nad Jermenima ne samo da povećava kredibilitet Amerike po pitanjima ljudskih prava, već pomaže i u sprječavanju budućih genocida".

Vrijednosti naspram geostrateških udaraca

Iako bi američko priznanje genocida nad Jermenima dodatno uticalo na poremećene odnose Vašingtona i Ankare, ono istovremeno signalizira Bajdenovu posvećenost ljudskim pravima i vjerovatno će biti objavljeno na 106. godišnjicu početka onoga što istoričari nazivaju višegodišnjim i sistematskim maršem smrti koji su prethodnici moderne Turske započeli tokom Prvog svjetskog rata, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Bajden bi bio prvi američki predsjednik koji je to učinio, iako je Ronald Regan ukazao na genocid nad Jermenima 1981. u pisanoj izjavi o Holokaustu. Također, dodaje list, američki kongres je 2019. velikom većinom usvojio neobavezujuću rezoluciju u Predstavničkom domu i Senatu nazivajući akcije iz 1915. genocidom. Time su odobrene mjere da priznaje genocida nad Jermenima bude formalno pitanje američke spoljne politike.

Deklaracija o genocidu signalizira da su Sjedinjene Države "spremne da prime geostrateške udarce za naše vrijednosti", rekao je bivši američki ambasador u Turskoj Džejms Džefri (James F. Jeffrey) koji je bio na visokim funkcijama za pitanja nacionalne bezbjednosti za trojicu prethodnih predsjednika.

Zvaničnici i eksperti tvrde da Bajdenova deklaracija o genocidu, čija je pravna definicija prihvaćena 1946., neće nositi nikakve opipljive kazne osim ponižavanja Turske i prljanja njene istorije neizbježnim poređenjem s Holokaustom.

Ministar inostranih poslova Jermenije Ara Aivazian izjavio je u intervjuu objavljenom 21. aprila da će "priznavanje Sjedinjenih Država biti neka vrsta moralnog svjetionika za mnoge zemlje", naglasivši kako tu nije riječ o Jermeniji i Turskoj već da se radi o "našoj obavezi da priznamo i osudimo prošli, sadašnji i budući genocid."

( Radio Slobodna Evropa )