Leposavić na tapetu Skupštine i ASK-a
Opozicija i NVO Montenegro international podnijeli inicijative protiv ministra pravde
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula je postupak za utvrđivanje sukoba interesa protiv ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, dok je istovremeno opozicija u Skupštini podnijela predlog za interpelaciju kojim traži njegovu smijenu zbog slučaja Srebrenica.
“Skupština treba hitno da smijeni ministra pravde, Ijudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog iznošenja vrijednosno neprihvatljivih stavova, kršenja međunarodnih obaveza i domaćih zakona”, piše u Interpelaciji u oblasti pravosuđa, ljudskih i manjinskih prava.
Interpelacija znači rasprava o pitanjima iz resora ministra i može biti okončana zaključcima, smjenom ministra i raspravom o povjerenju čitavoj Vladi, propisuje skupštinski Poslovnik.
Interpelaciju je podnio šef kluba SDP i Albanske koalicije “Jednoglasno” Raško Konjević, a potpisalo je svih 40 poslanika opozicije.
Agencija za sprečavanje korupcije nije se oglašavala o inicijativi za utvrđivanje sukoba interesa u kojoj se dovodi u sumnju objektivnost ministra, s obzirom na posao koji je ranije obavljao - pravnog savjetnika Mitropolije crnogorsko primorske.
Javnost je o tome obaviještena kroz saopštenje Ministarstva koje je prenijela agencija MINA.
ASK inače u ovim slučajevima objavljuje informaciju nakon što su oni okončani.
Leposavić je u saopštenju naveo da je ASK, 6. aprila ove godine pokrenula novi postupak protiv njega zbog, kako navodi, navodnog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije.
ASK provjerava da li je javni interes podredio privatnom.
Ministar tvrdi da je ta optužba zasnovana na činjenično neistinitim i pravno besmislenim argumentima da je raniji predlog Srpske pravoslavne crkve (SPC), čiji je bio pravni savjetnik, za izmjenu Zakona o slobodi vjeroispovjesti „identičan“ Vladinom predlogu koji su poslanici usvojili.
„I da sam, radeći „u ime i za račun MCP SPC doveo poslanike u zabludu prilikom njihovog izjašnjenja“ o predloženom tekstu zakonskih izmjena“, prenosi on navode ASK.
Kako je kazao, Agencija je, ignorišući fakte i važeće pravne propise, pokrenula postupak na osnovu anonimne prijave u kojoj se navodi da je on, u vrijeme vršenja javne funkcije „javni interes podredio poslovnom i privatnom interesu Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) i četiri eparhije koje djeluju na teritoriji Crne Gore”.
Iz ASK-a su kazali “Vijestima” da podnosilac zahtjeva nije anoniman, ali da su u skladu sa zakonom svi podaci o podnosiocima povjerljivi.
“U skladu sa članom 31 stav 3 Zakona, propisano je da su podaci o podnosiocu zahtjeva povjerljivi. Agenciji je poznat podnosilac zahtjeva, koji nije anoniman... ASK je pokrenula postupak protiv ministra.... na osnovu prijave, zbog sumnje u kršenje člana 7 Zakona o sprečavanju korupcije, kojim je predviđeno da je javni funkcioner „dužan da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije““, navodi se u odgovoru ASK-a.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” inicijativu ASK podnijela je NVO Montenegro international (MI), koja podržava “patriotske skupove”.
Ta NVO je takođe podnijela prijavu protiv novinara Seada Sadikovića, koji je napadnut nakon “patriotskog auto protesta” u Bijelom Polju, ali MI smatra da je on izazvao nacionalnu i vjersku mržnju i da se ponašao nasilnički.
Leposavić je podsjetio da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti donijela Skupština na predlog Vlade.
Kako je kazao, predmet ispitivanja, radi utvrđivanja sukoba interesa u smislu Zakona o sprečavanju korupcije, može isključivo biti donošenje „odluke“ ili učestvovanje u njenom donošenju, pri čemu se podrazumijeva da je riječ o odluci kao pojedinačnom pravnom aktu.
Leposavić je istakao da Zakon nije pojedinačni, nego opšti pravni akt i da Agencija bila dužna da prijavu uzima dalje u razmatranje.
Ministar se našao na udaru dijela javnosti nakon sporne izjave o genocidu u Srebrenici, jer je u odgovoru na poslaničko pitanje osporio presudu Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu pokušavajući, kako je kasnije rekao, da pravno da objasni svoj lični stav o tome.
( Alisa Hajdarpašić )