Skupština na narednoj sjednici o razrješenju Ivanovića

Skupština Crne Gore će na narednoj sjednici razmatrati predlog Administrativnog odbora za razrješenje predsjednika Državne izborne komisije (DIK), Alekse Ivanovića.

To je „Vijestima“ saopštio savjetnik u kabinetu predsjednika Skupštine, Vuk Janković.

„Nakon skandaloznog postupanja čelnika i dijela članova DIK-a 28. decembra prošle godine, od istih nas ništa više ne može iznenaditi. Zbog toga je Administrativni odbor utvrdio predlog za razrješenje predsjednika DIK-a, koji će biti razmatran na narednoj sjednici Skupštine Crne Gore“, kazao je Janković odgovarajući na pitanje – šta će Skupština preduzeti povodom tvrdnji četvorice članova DIK-a iz parlamentarne većine, da je ta institucija zloupotrijebila lične podatke birača u Herceg Novom.

DIK je prekjuče saopštio da su u birački spisak u Herceg Novom upisana 1.973 birača koja imaju pravo glasa u Srbiji. Četiri člana DIK-a iz reda vlasti ogradila su se od tog saopštenja, tvrdeći da na sjednici to nije ustanovljeno. Oni su u zajedničkom saopštenju upozorili „da postoji osnov sumnje da je ovakvim postupanjem izvršeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti“.

Predsjednik DIK-a Aleksa Ivanović kazao je „Vijestima“ da je ta institucija postupala po zakonu prilikom utvrđivanja „duplih birača“. Ivanović je pojasnio da je DIK samo preuzeo podatke s javno dostupnih sajtova i da, po Zakonu o biračkom spisku, ima ovlašćenje da se bavi time.

„Sva ovlašćenja postoje. Zakon bi trebalo precizirati da ne bi dolazilo do ovakvih situacija. Ne znam šta je pozadina priče“, tvrdi on i dodaje da je sajt s jedinstvenim biračkim spiskom Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije (upit.birackispisak.gov.rs) „stavljen u drugi režim rada“ nakon što su preuzeli podatke s njega.

Iz DIK-a su ranije saopštili da će dokumentaciju koju imaju proslijediti MUP-u radi pokretanja postupka provjere biračkog prava onih koji mogu ostvariti biračko pravo i u Crnoj Gori i u Srbiji.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) rekli su „Vijestima“ da im je DIK 19. aprila zatražio mišljenje da li može vršiti provjeru da li se birač koji je upisan u birački spisak Crne Gore istovremeno nalazi u biračkom spisku BiH dostupnom na javnom portalu izbori.ba, u biračkom spisku Srbije na portalu upit.birackispisak.qov.rs, kao i u javno dostupnim biračkim spiskovima drugih država.

„Redovna sjednica Savjeta Agencije na kojoj će biti razmatrano mišljenje po zahtjevu DIK-a biće održana u četvrtak, 29. aprila, nakon čega će javnost biti upoznata sa stavom Savjeta Agencije po ovom pitanju“, naveli su iz AZLP-a.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) juče su pozvali AZLP da ispita postupke DIK-a i utvrdi da li je došlo do nezakonite obrade ličnih podataka crnogorskih građana i neovlašćenog pristupa biračkim spiskovima druge države.

„I pored činjenice da su ti podaci, uz upis jedinstvenog matičnog broja (JMBG), dostupni putem digitalnog portala Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije, kao takvi nisu namijenjeni za upotrebu od strane državnog organa druge države – u ovom slučaju organa iz Crne Gore. Takvi digitalni sistemi, slični onima koji se koriste i kod nas, prije svega služe biračima kako bi provjerili svoje biračko mjesto, a zatim i tamošnjim organima, a nikako i javnim organima druge države“, saopštio je saradnik na programima u CGO-u Damir Suljević.

Iz MUP-a se nisu oglašavali u vezi ovog slučaja, već su nas uputili na AZLP.

Lokalni izbori u Herceg Novom zakazani su za 9. maj, a MUP će zaključiti birački spisak deset dana prije izbora.

Gazivoda: Krivična odgovornost ako se unosi u bazu pamte

Advokat Siniša Gazivoda pojasnio je da DIK ima pravo uvida u birački spisak i da može da ukaže MUP-u na potrebu otklanjanja uočenih nepravilnosti u vođenju biračkog spiska.

„U konkretnom slučaju, DIK je obrađivao podatke tako što ih je unosio u bazu Republike Srbije. Vjerovatnije je da se unosi u tu bazu ne pamte. Mi to ne možemo utvrditi ni kao država, jer je pitanje hoće li nam Srbija dati podatke o tome. Ukoliko se unosi pamte, onda bi tu bilo i eventualne krivične odgovornosti, ali i to je teško dokazati“, rekao je Gazivoda „Vijestima“.

( N.D. )