Đukanović zastupa Turke u sporu oko gradnje na pjeni od mora

MIA Investments traži da bude stranka u postupku u procesu koji je Opština Budva pokrenula protiv nekadašnjeg Ministarstva održivog razvoja zbog planova o gradnji dva hotela na Slovenskoj plaži

30398 pregleda34 komentar(a)
Foto: -

Turska kompanija “Mia Investments“ zatražila je preko advokatske kancelarije Ane Đukanović da bude stranka u postupku u procesu koji je prije godinu i po pred Upravnim sudom pokrenula Opština Budva utuživši tadašnje Ministarstvo održivog razvoja da bude poništeno rješenje o saglasnosti kojim se aminuje gradnja hotela “ Mia Budva“ sa apartmanima za tržište - dvije kule od po 15 i 16 spratova na parceli ispred Jadranskog sajma, na samoj Slovenskoj plaži.

Upravni sud obavijestio je, kako je “Vijestima” potvrđeno, opštinski Sekretarijat za zaštitu imovine, koji je pokrenuo spor da je rasprava zakazana za 19. maj, na kojoj će odlučivati o zahtjevu pravne zastupnice, sestre predsjednika države i lidera DPS-a Mila Đukanovića, da “Mia Investments” dobije statut zainteresovanog lica.

Kompanija koja okuplja turske biznismene dobila je 25. decembra 2019. saglasnost Ministarstva održivog razvoja, kojim je tada koordinirao Duško Marković na idejno rješenje budućeg hotela, nakon što je prethodno poništeno rješenje tadašnje glavne gradske arhitektice Budve Ane Samardžić, koja je odbila da aminuje gradnju, smatrajući da svojim izgledom budući kompleks ne odgovora prostoru na kome se gradi. Sekretarijat za zaštitu imovine kojim upravljaju Demokrate odmah je u januaru 2020. utužili pred Upravnim sudom MORT, zatraživši da se rješenje poništi.

Ulje na vatru oko najavljenje sporne gradnje dolio je i Duško Knežević koji je kazao da iza firme “Safiro beach“, na koju je uknjižena atraktivna parcela od 8.500 kvadrata, sa kojom su Turci zaključili ugovor o zajedničkoj gradnji, i gdje se planira gradnja kula, stoje šef države Milo Đukanović i Branimir Gvozdenović. Knežević je u više navrata tvrdio da su mu Đukanović i Gvozdenović oteli atraktivnu parcelu, što je druga strana demantovala.

U podnesku koji je dostavljen Upravnom sudu, a koji potpisuje advokatska kancelarije Đukanović ističe se da je tužba Opštine Budva u cjelosti neosnovana, jer je “rješenje MORT-a od 25. decembra 2019. donijeto bez povreda procesnih pravila, činjenično stanje je pravilno utvrđeno, a drugostepeni organ je dao jasne razloge i detaljno obrazloženje za svoju odluku.

“Smatramo da je očito da u ovom upravnom sporu privredno društvo ‘Mia Investments’ ima svojstvo zainteresovanog lica jer se tužbom traži poništenje rješenja kojim je pozitivno odlučeno o zahtjevu za davanje saglasnosti na idejno rješenje“, navodi da u podnesku advokatske kancelarije kojim se traži status zainteresovanog lica u procesu.

Opštinski Sekretarijat za zaštitu imovine osporio je rješenje, smatrajući da Ministarstvo nije moglo da cijeni usklađenost idejnog rješenja sa smjernicima planskog dokumenta Izmjene i dopune DUP “Budva centar”, jer je prestao da važi.

Jedna od zamjerki se i odnosila na činjenicu da je bivši glavni državni arhitekta odbio da da saglasnost na idejno rješenje “Mia Budva“ i potvrdio rješenje budvanske glavne arhitektice, koja je ocijenila da hotelsko apartmanski kompleks ne odgovora mediteranskom duhu.

Lokalne Demokrate pune dvije godine se protive ovoj gradnji, Sekretarijat kojim upravljaju kadrovi te partije je vodio sudsku borbu, iako je gradonačelnik Marko Carević prije dvije godine obavijestio sud da odustaje od tužbe. Upravo projekat turskih investitora prije dvije i po godine doveo je do političke krize u gradu i umalo raspada koalicije.

Turski biznismeni namjeravali su da gradu Budva izgrade, opreme i poklone vrtić vrijedan dva miliona eura, kako je to pisalo u protokolu koji su u aprilu 2018. potpisali sa Carevićem. To je Carevića koštalo zaoštravanja odnosa sa koalicionim partnerima iz redova Demokrata, URA i Crnogorske, što je kasnije dovelo i do samoga raskola.

Tadašnjih 12 vladajućih odbornika iz redova Demokrata, Crnogorske i URA inicirali su zakazivanja hitne sjednice lokalnog parlamenta, na kojoj je trebalo da se raspravlja o protokolu i njegovom poništenju, smatrajući da su turski biznismeni time pokušali da “kupe“ saglasnost od lokalne uprave kako bi gradili kule i od prodaje stanova zaradili na desetine miliona eura.

Do održavanja sjednice nikada nije došlo jer odbornici DF, potpomognuti opozicionim odbornicima iz redova DPS i SD, te nezavisnim odbornikom nijesu izglasali takav dnevni red. Budvanski parlament je praktično četiri mjeseca bio u blokadi, da bi Carević sredinom oktobra 2019. poništio protokol koji je zaključio sa turskim investitorima.

I budvanske Demokrate su u nekoliko navrata isticale da je u pitanju biznis Gvozdenovića, odnosno njegovog sina Marka, koji je povezan sa turskom kompanijom. Iz “Mia Investments“ su takođe odbacili tvrdnje da imaju poslovnih veza sa crnogorskim političarima.

Projekt turskih investitora, kako je u više navrata isticano je vrijedan 70 miliona, te da je riječ o gradnji hotela sa 5 zvjezdica mješovitog poslovnog modela, sa 144 standardne hotelske sobe i 208 hotelskih apartmana. Inače, zemljišni kompleks je pod hipotekama Pireus banke, zbog milionskih kredita, a takođe i staromještani vode borbu za povraćaj, te pred sudom dokazuju da im je zemlja oduzeta bez naknade.

Krapović: Kraj “progresa” po mjeri DPS-a

Poslanik Demokrata i bivši gradonačelnik Budve Dragan Krapović naglasio je da Opština, odnosno Sekretarijat za zaštitu imovine već duže vrijeme vodi pravne bitke za zaštitu interesa građana i prostora u Budvi.

“Ovaj postupak i čitav slučaj ‘Mia Investments’ je samo jedan u nizu procesa koji imaju za cilj da zaštite interese građana i prostora kao najbitnijeg resursa koje jedno društvo ima, nakon ljudskih resursa naravno. Godinama unazad, najbolje lokacije u Budvi bivaju otuđene i na razne, po pravilu volšebne načine, i to je glavna karakteristika načina vođenja politike i modus operandi bivše DPS vlasti. Nakon što lokacije dospiju u ruke ‘investitorima’ sa off shore destinacija, onda se kreće u realizaciju i ‘valorizaciju’ kroz donošenje zakona, planova, saglasnosti za gradnju... Ovaj projekat je klasičan primjer takvih zloupotreba, i nije jedini nažalost, međutim iako smo za neke projekte i lokacije kasno došli na vlast, ipak je od 2017. zahvaljujući Sekretarijatu gro tih procesa bio spriječen, dobijaju se parnice”, kazao je Krapović “Vijestima”.

On je naglasio da su uspjeli da zaustave razne loše projekte, a nakon Budve, promijenila se vlast i na nivou Crne Gore nakon 30 godina.

“Time je, nadam se, došao kraj ‘progresu’ po mjeri DPS-a i sumnjivim off shore kombinacijama i sada slijede neki novi dani. Ono što ja sada očekujem je da Ministarstvo i novi državni arhitekta Mirko Žižić zauzmu dijametralno suprotan pristup od njihovih prethodnika i kao poslanik većine, a pogotovo kao predsjednik nadležnog skupštinskog odbora pomno ću pratiti šta rade. S tim u vezi, dobro bi bilo da se počne upravo sa ovim slučajem i to priznavanjem ove tužbe od strane Ministarstva’”, naglasio je Krapović.