Sposobnost prilagođavanja je mjera opstanka

Pandemija koronavirusa izazvala je promjene na svim nivoima, a sposobnost prilagođavanja oduvijek je bila i mjera opstanka, zbog čega je neophodno zajednički djelovati da bi se ublažili efekti krize i da bi se oporavila cjelokupna ekonomska aktivnost u zemlji.

To je poručeno na panel diskusiji „Koronavirus i biznis – prilagođavanje na novu normalnost” koja je organizovana u okviru projekta „100 najvećih u Crnoj Gori 2021“, koji je inicirala kompanija BI Consulting, pod generalnim pokroviteljstvom NLB Banke Podgorica i uz podršku Privredne komore Crne Gore.

Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija, Ratko Nikolić, kazao je da je pilagođavanje na novu normalnost u uslovima pandemije fenomen današnjice, koji obuhvata širok spektar promjena na svim nivoima, koje se dešavaju maltene u hodu, nevjerovatnom brzinom.

„Kao što na individualnom nivou imamo prilagođavanje životnog stila u cilju očuvanja ličnog zdravlja, tako i na nivou preduzeća imamo proces prilagođavanja proizvoda, usluga, kanala komunikacije, unutrašnjih i spoljašnjih politika novoj realnosti, a na nivou države - preispitivanje privrednog sistema i optimalne privredne strukture. Sposobnost prilagođavanja je oduvijek bila i mjera opstanka, a čini se da to nikad nije bilo vidljivije i jasnije nego što je danas”, kazao je Nikolić.

V. d. direktorice Direktorata za industrijski i regionalni razvoj u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Renata Milutinović, rekla je da svi treba da preuzmu odgovornost za poštovanje mjera, čime će dati doprinos u očuvanju zdravlja građana, ali i oporavku cjelokupne ekonomske aktivnosti u zemlji.

„S obzirom da crnogorska privreda u velikom dijelu zavisi od turizma i da se od ove sezone očekuje mnogo, potrebno je da zajedničkim snagama djelujemo kako bi pružili adekvatan odgovor pandemiji, ali isto tako i stvorili jednu sigurnu zonu koju će turisti sa zadovoljstvom i bez strepnje posjetiti”, istakla je Milutinović.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić, kazala je da Privredna komora donosiocima odluka u kontinuitetu prezentuje izazove sa kojima se biznis zajednica suočava.

„U saradnji sa državnim organima pokušavamo doći do optimalnih rješenja, kako bi se održala likvidnost i ublažili efekti krize. Primarni cilj jeste suzbijanje pandemije covid-19 i smanjenje posljedica po zdravlje građana, ali svakako i očuvanje privredne aktivnosti kao pretpostavke za ubrzani ekonomski rast nakon završetka pandemije”, kazala je Drakić.

Izvršni direktor NLB Banke, Dino Redžepagić, rekao je da je proces digitalizacije proizvoda i usluga nastavljen i tokom pandemije i da je zadatak cijelog društva da dalje promoviše digitalizaciju, jer ona ne samo da smanjuje troškove za korisnike digitalnih kanala, već podstiče održivost i zaštitu životne sredine zbog manje upotrebe svih resursa.

„Ali ovo nije samo tehnički zadatak, ovo zahtijeva i promjenu paradigme svih nas. Vjerujem da bar polovina posjeta klijenata filijalama banaka nije neophodna, ako bismo svi iskoristili već svuda dostupna digitalna rješenja. Dakle, naš zadatak nije samo digitalizacija, već i objašnjavanje i edukacija građana da koriste bankomate, platne kartice, mobilno bankarstvo, računare i pametne telefone. Nadamo se da kriza neće potrajati, ali smo spremni za bilo koji scenario”, kazao je Redžepagić.

Predsjednik Odbora direktora, Voli Trade, Dragan Bokan, kazao je da Voli osjeća drastičan rast nelikvidnosti crnogorske ekonomije.

„To nas najviše plaši i plaši nas šta će to da donese na jesen, u zimu, ili sljedećeg proljeća koje će biti ključno u opstanku crnogorske ekonomije. Voli je zaustavio svaku investiciju u 2021. godini. Jako brine sadašnje stanje u crnogorskoj ekonomiji, gdje nema nikakvih ideja, strategija. Nama u Voliju je osnovno da zadržimo zaposlene i da pokušamo da ne smanjujemo lične dohotke“, kazao je Bokan.

Smatra da je ključna komunikacija Vlade i resornih ministarstava sa privrednicima kako bi se našla strategija za ublažavanje problema u crnogorskoj ekonomiji.

( Promo sadržaj )