Jači od nemara i zuba vremena

Uprkos tome što smo posljednjih decenija postali nemarni prema prirodnim ljepotama Crne Gore, one, na sreću ljubitelja prirode, opstaju. Dodatnu draž daju im građevine koje su se sa njima srodile, a koje su jače od ljudskog nemara i oštrog zuba vremena. Najvažnije mjesto među ovakvim građevinama zauzimaju mostovi.

Stari, kameni, preko čijih “leđa” su prošle generacije naših predaka, razni osvajači, osloboditelji, ratnici, putnici namjernici, svatovi... Drveni, napravljeni od dva-tri debla, izdržljivi jedva toliko da se preko njih pređe i novi, koji tek treba da se dokažu.

Svi su na svoj način lijepi, možda su neki značajniji, trenutno korisniji, stariji, veći, ali smo za ovo podsjećanje izabrali nekoliko, po našem mišljenju najljepših.

“Svi su oni u suštini jedno i podjednako vrijedni naše pažnje, jer pokazuju mjesto na kome je čovjek naišao na zapreku i nije zastao pred njom, nego je savladao i premostio kako je mogao, prema svom shvatanju, ukusu, i prilikama kojima je bio okružen”, kazao je slavni pisac Ivo Andrić o ovim plemenitim darovima vještih neimara.

Carev most

Most preko Slivlja u Nikšiću ubraja se u najljepše crnogorske mostove. Nalazi se na samom izlazu iz Nikšića, starim putem kojim se preko Pandurice ide ka Podgorici. Izgrađen je 1896. godine i najveći je građevinski poduhvat tog vremena.

Plan za ovaj veličanstveni most od tesanog kamena po nalogu knjaza Nikole izradio je Zadranin dr Josip Slade, a građen je uz pomoć ruskog cara Aleksandra III, po kojem je i dobio ime.

Po planu dr Sladea, most dugačak 269 metara i na sredini visok više od 13 metara, sagrađen je od tesanog kamena, podignut na svodove koji čine 18 okana.

Kralj Nikola, po završetku gradnje, predložio je da se nazove Most cara Aleksandra III. U pozdravnom govoru na dan otvaranja mosta, kazao je da je most sagrađen “u znak zahvalnosti i ljubavi prema velikom bolesniku i dobrodjelatelju, ruskom imperatoru Aleksandru III, koji je ovih dana na umoru”. Ipak, narod je sve pojednostavio i do danas je ostalo samo ime Carev most.

Adžijin most

Pored puta koji vodi od Danilovgrada preko Slapa do Glave Zete, dva kilometra uzvodno od Viških vrela, obrastao u šiblje, krije se, po mišljenju mnogih, najljepši kameni most u Bjelopavlićima - Adžijin most.

Nalazi se na staroj trasi karavanskog puta koji je od Skadra preko Duklje vodio do Nikšića. Izuzev zapisa koji svjedoče da potiče iz turskog perioda, o godini njegove gradnje nema preciznih podataka, kao ni o Adžiji koji ga je gradio.

Adžijin most visoko je izdignut iznad Sušice koju premoštava, ima jedan luk i neobičnog je izgleda. Urađen je od fino klesanog kamena. Uprkos tome što zbog neuređenog okoliša sada gotovo niko preko njega ne prolazi, ne ostaje neprimijećen. Njegova uzvišena ljepota izbija ispod drača, šiblja, i trava koje pokušavaju da ga pokore, i podsjeća na prohujala vremena.

Danilov most

Obale jedne od najljepših crnogorskih rijeka – Mrtvice, iznad Zelenog vira spaja prelijepi kameni most - Danilov most. Ovog ljepotana divlja ljepota krije od pogleda slučajnih prolaznika i u njemu najčešće uživaju planinari.

Po nalogu knjaza Danila Petrovića podignut je prije vijek i po, a u kamenu ogradu mosta ugrađena je ploča sa natpisom “Knjaz Danilo Prvi Petrović Njegoš sagradi ovaj most za dušu svoje majke Krstinje Petrović Njegoš 1858. godine”.

Most sagrađen za dušu Danilove majke nalazi se na oko kilometar uzvodno od ušća Mrtvice u Moraču. Nekada je bio “priječac” na plemenskom putu između Pipera i Bjelopavlića sa jedne strane i Gornje i Donje Morače i Rovaca sa druge strane rijeke.

Rimski most na Moštanici

Jedan od najstarijih mostova u Crnoj Gori je most na Moštanici, poznat u narodu kao Rimski most, nalazi se na starom putu koji od Nikšića preko Grahova vodi za Trebinje.

Od obrađenog kamena pravilnog oblika, sagradili su ga Rimljani još u trećem vijeku. Širina njegovih stubova je dva metra, proporcionalnih je svodova koji imaju velike otvore 5,5 metara, a širok je oko dva metra. Ima pet velikih otvora i četiri mala, olakšavajuća otvora, za slučaj kad rijeka nadođe.

Tjemena velikih svodova su u istoj ravni sa tjemenima malih svodova i štednih otvora. Tokom vremena, čijem zubu uspijeva da odoli, nekoliko puta je oštećen, a posljednji put u Drugom svjetskom ratu.

Obnovljen je 1957. godine pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika Crne Gore. Tada je most dobio i novu kaldrmu i nisku kamenu ogradu, sa naglašenim vijencem, a od 1947. godine zaštićeni je spomenik kulture.

Most knjaza Danila

Na ulazu u varošicu Rijeka Crnojevića nalazi se još jedan Danilov most. Ovaj most knjaz Danilo I Petrović Njegoš podigao je 1853. godine u spomen svoga oca Stanka Petrovića.

Sa kućom na obali, most čini jedinstvenu cjelinu poznatu pod imenom Mostina. Sazidan je od kamena u dužini od 43 metra i ima dva skladna lučna otvora, a zamijenio je drveni koji je prije toga sagradio Petar II Petrović Njegoš. Stari most simbol je jednog od najpoznatijih i najstarijih mjesta Riječke nahije.

( Jelena Jovanović )