Nada da će se Vlada posvetiti antikorupciji

Na Zapadnom Balkanu organizovani kriminal i korupcija nisu ograničeni na kriminalno podzemlje, već su dio političkih i ekonomskih sistema. Ta veza politike, ekonomije i kriminala mora se ukloniti rješavanjem nekoliko ključnih pitanja, među kojima je korupcija, vladavina prava, nezavisnost medija, jačanje civilnog društva i regionalna saradnja.

To se navodi se u izvještaju Globalne inicijative (GI) protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, u kome piše i da je Crna Gora postigla mali napredak u smanjenju korupcije, ali da su ostali glavni problemi.

GI je juče objavila dva nova izvještaja iz edicije „Infrastruktura integriteta” koji se bave pojavom „organizovane korupcije” na Zapadnom Balkanu. GI na taj način prati, kako navode, ispunjavanje antikorupcijskih obećanja koje su na samitu u Londonu, u okviru Berlinskog procesa 2018. godine, dale vlade Zapadnog Balkana, uključujući i Vladu Crne Gore.

One su se tada, podsjeća se, obavezale da će ojačati borbu protiv korupcije.

U izvještaju „Monitor antikorupcijskih obećanja na Zapadnom Balkanu” podsjeća se da je Crna Gora u svom obećanju, stavila snažan fokus na razotkrivanje korupcije.

Navodi se da se Crna Gora, između ostalog, obavezala da će osigurati da tijelo za borbu protiv korupcije, odnosno u ovom slučaju Agencija za sprečavanje korupcije, postigne „čvrste i stabilne rezultate u nadzoru nad sprovođenjem svih preventivnih instituta za borbu protiv korupcije”. Jedna od obaveza je bila i da će država i dalje sprovoditi mjere kako bi se osiguralo da mediji mogu objektivno i nezavisno izvještavati o korupciji.

U izvještaju se navodi da je u avgustu prošle godine Crne Gora usvojila novi Zakon o medijima kojim se predviđa da na zahtjev Tužilaštva novinar mora odati izvor ako je to “neophodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta, zaštite zdravlja”. U izvještaju se upozorava da zbog toga postoji zabrinutost, jer bi ovo bi moglo ometati istraživačko novinarstvo i slobodu govora u zemlji.

U izvještaju se navodi da se Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) i dalje smatra slabom. Ističe se da je ASK, koja je bila odgovorna za nadzor finansiranja političkih partija i kampanja tokom parlamentarnih izbora 2020. godine, pokazala nedostatak političke volje za procesuiranje kršenja i posvećenosti vladavini zakona.

Navodi se da je formiranje nove Vlade Crne Gore u decembru 2020. stvorilo nadu da će doći do nove posvećenosti borbi protiv korupcije, veće transparentnosti i integriteta.

Podsjećaju da je u februaru osnovan Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou. Navode da se nova Vlada obavezala da će mijenjati ključne antikorupcijske zakone, uključujući Zakon o slobodnom pristupu informacijama, Zakon o sprečavanju korupcije i preduzeti korake za regulisanje nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera.

U izvještaju se podsjeća da je postignut određeni napredak u primjeni preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije(GRECO), jer se od 11 preporuka, osam smatra zadovoljavajuće sprovedenim i jedna delimično sprovedenom.

“Dvije preporuke koje se tiču pravosuđa nisu sprovedene, posebno ona koja se odnosi na jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta protiv neprimjerenog političkog uticaja”, piše u dokumentu.

GRECO je u Drugom izveštaju o usaglašenosti četvrtog kruga evaluacije Crne Gore, objavljenom u februaru 2020, ocijenio da je alarmantna činjenica da ne postoji napredak kada su u pitanju sastav i nezavisnost Sudskog savjeta, kao ni u pogledu revidiranja disciplinskog okvira za sudije.

“U tom kontekstu, GRECO je naročito zabrinut zbog odluke koju je donio Sudski savjet da ponovo imenuje pet predsjednika sudova za najmanje treći mandat, što nije u skladu sa njegovim preporukama”, navedeno je u Drugom izvještaju ovog antikorupcijskog tijela Savjeta Evropa.

U izvještaju Globalne inicijative se navodi da je nakon usvajanja zakona o javno-privatnom partnerstvu, Vlada Crna Gore osnovala Agenciju za investicije, koja će zamijeniti Sekretarijat za razvojne projekte.

“Međutim, podzakonski akti tek treba da se usvoje, što koči primjenu zakona”, navodi se u izvještaju.

Navodi se da se isto odnosi i na Zakon o javnim nabavkama, gdje još treba razviti podzakonska akta.

Podsjeća se da Crna Gora, uprkos obećanjima datim na londonskom samitu, još uvijek nije potpisala sporazum Addis poreske inicijative, te da je stupanje na snagu Zakona o elektronskoj fiskalizaciji odloženo do januara 2021. godine.

Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) je mreža profesionalaca koji rade na prvim linijama borbe protiv ilegalne ekonomije i kriminala. Kroz globalnu mrežu opservatorija civilnog društva za ilegalnu ekonomiju, nadgledaju trendove i rade na kreiranju dokaza za delovanje javnih politika, širenju stručnosti naše mreže i kataliziranju multisektorskih i holističkih odgovora na čitav niz vrsta kriminala.

( Željka Vučinić )