Osobama s invaliditetom omogućiti učešće u donošenju odluka

Osobe s invaliditetom treba motivisati na život u zajednici i omogućiti im maksimalno dostižni nivo življenja, po principima filozofije samostalnog života, i učešće u procesu donošenja odluka, saopšteno je na konferenciji Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG).

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić kazala je da stanje svijesti i uvjerenja o invaliditetu za posljedicu ima da sistem osobe s invaliditetom koje su samostalnije u donošenju odluka ne podržava, a one kojima je potrebna dodatna podrška često zbrinjava, umjesto da im daje priliku da žive samostalno.

"Važno je da Ministarstvo finansija i socijalnog staranja shvati da je institucionalizacija i ako neko živi u svojoj užoj zajednici, ali nema prilike za samostalni život, nema prilike da izađe iz četiri zida”, rekla je Vujačić na konferenciji povodom 5. maja, Evropskog dana samostalnog života.

Ona je navela da ograničavajuće i diskriminatorne zakonske norme, komplikovane i obeshrabrujuće procedure u praksi i rigidne strukture podrške često povećavaju zavisnost od drugih, prenosi PR centar.

“Kao posebno sporan navešću institut oduzimanja poslovne sposobnosti i institut produženog roditeljskog prava, koji se u Crnoj Gori i dalje primjenjuje isključivo po osnovu invalidnosti, kao ličnog svojstva i to na procjeni zasnovanoj na medicinskim indikatorima“, rekla je Vujačić.

Ona je istakla da je veliki broj osoba s invaliditetom u institucijama rezidencijalnog tipa bez prilike da im se omogući život u zajednici, bez bilo kakvog izbora, procjene potreba, individualnog plana usluga.

Vujačić je poručila da se osobama s invaliditetom mora omogućiti učešće u donošenju odluka.

"Moramo direktno biti pitani šta i kako treba uraditi, pa i kad ne znamo kako, makar treba da budemo pitani šta treba uraditi i šta želimo“, navela je Vujačić.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da sigurno postoji određeni napredak i da su institucije sistema na lokalnom i državnom nivou u prethodnom periodu uradile nešto više u poređenju sa prethodnih pet godina.

Ipak, kako je naveo, to je i dalje nedovoljno.

"Kada govorimo o državnim institucijama, mislim da svi moramo da se založimo više”, rekao je Abazović.

Prema njegovim riječima, mnoge stvari zavise od budžeta, ali mnoge zavise i od volje.

“Ako budemo imali dovoljno volje mislim da ćemo naći sredstva da adaptiramo zgrade i naše javne ustanove, omogućimo veću inkluziju, mobilnost i da se radujemo različitostima”, kazao je Abazović.

On je istakao da je svaki pojedinac značajan.

“I bez svakog pojedinca naš mozaik građanske Crne Gore nikada neće biti zaokružen“, kazao je Abazović.

Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da je nedostatak pristupa za osobe s invaliditetom zastrašujući, a da je još gori nedostatak empatije i nerazumijevanje.

"Za ovo drugo nema opravdanja. EU veoma pažljivo posmatra prava osoba s invaliditetom kada mjeri napredak u procesu evropskih integracija Crne Gore”, navela je Popa.

Ona je dodala da su u godišnjem izvještaju za prošlu godinu prepoznali da je postignut određeni napredak u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom.

“Ali, treba učiniti još mnogo toga“, poručila je Popa.

Ona je kazala da se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju sa marginalizacijom, isključenošću, diskriminacijom, naročito kada je riječ o pristupu javnim uslugama i javnom prevozu, zapošljavanju, zdravstvu i obrazovanju.

Kako je navela Popa, kriza izazvana koronavirusom pogoršala je stvari.

"Sada je vrijeme da Crna Gora pojača napore na iskorenjivanju diskriminacije na svim frontovima, a posebno kada je riječ o najugroženijima, poput žena i djevojaka, ili manjina s invaliditetom“, istakla je Popa.

Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da je na državi da ispoštuje sve obaveze koje su pred njom kako bi se osobe s invaliditetom mogle osjećati dostojanstveno i imale život vrijedan življenja, koji ih usmjerava na život u zajednici.

"Percepcija laičke i stručne javnosti ogledala se u tome da su osobe s invaliditetom tretirane više kao problem, a manje kao resurs”, naveo je Bjeković.

On je istakao da je apsolutno protiv takvog stave, jer “u svakom od nas leži nešto što predstavlja našu jedinstvenost, posebnost i personalni kapacitet”.

“Na državi je da spozna kakav to resurs leži u svakoj osobi s invaliditetom i još više, kako na najbolji način iskoristiti takav resurs. To neminovno znači da država ne može da se ponaša inertno“, naglasio je Bjeković.

On je kazao da se bez aktivne uloge osoba s invaliditetom u kreiranju odnosa u društvu ne može govoriti o njihovoj samostalnosti.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić najavio je formiranje Savjeta za prava osoba sa invaliditetom na nivou Vladinog tijela.

On je najavio i usvajanje akcionog plana za realizaciju preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za prava lica sa invaliditetom, kao i početak realizacije projekta „Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta” u saradnji s UNDP-om.

"U toku je reforma načina utvrđivanja invaliditeta, u cilju uspostavljanja jedinstvenog tijela - Zavoda za utvrđivanje invaliditeta koji će invaliditet utvrđivati po novoj, jedinstvenoj metodologiji gdje ćemo izbjeći da za jednu vrstu invaliditeta imamo različita vještačenja više resora”, kazao je Spajić.

Na kraju tog projekta, kako je rekao, očekuju izradu jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom.

Spajić je najavio i unapređenje pristupačnosti javnih ustanova i centara za socijalni rad u Crnoj Gori.

On je rekao da za proces deinstitucionalizacije i samostalan život u zajednici osoba s invaliditetom nijesu dovoljni napori samo jednog resora.

Spajić smatra da se na tom polju mora djelovati intersektorski.

Kako je naveo, osobama s invaliditetom mora se obezbijediti pristupačnost objekata, ali i saobraćaja, dostupnost obrazovnih institucija, zdravstvenih usluga, povećanja zapošljivosti.

Prema riječima Spajića, izmještanje iz ustanova i omogućavanje osobama s invaliditetom da samostalno i uz podršku žive u zajednici je proces na kom se mora raditi temeljno i koji iziskuje vrijeme.

Kako je naveo, preduslov za uspješnost realizacije tog cilja je povećanje svijesti svih građana da svaka osoba, a tako i osoba s invaliditetom, ima sposobnost i mogućnost da se bavi nekim poslom ili zanimanjem, ništa više ili manje od osoba koje nemaju invaliditet.

“Tek kada dosegnemo tu svijest moći ćemo da govorimo o ravnopravnosti i učestvovanju svih ljudi u zajednici, što mora biti zadatak svih nas“, poručio je Spajić.

Događaj je realizovan u sklopu projekta EU4ME koji finansira EU, a sprovodi Generalni sekretarijat Vlade, kao i projekta Osamostali se!, koji sprovodi UMHCG, a finansira Ministarstvo finansija i socijalnog staranja.

( Mina )