Da li će Evropa dobiti novu, samostalnu državu: U Škotskoj izbori, novi referendum, pa članstvo u EU?
Naučnici sa univerziteta Londonska škola ekonomije izračunali su da bi nezavisnost Škotske bila i do tri puta skuplja od Bregzita
Da li će Evropa dobiti novu, samostalnu državu? Današnji parlamentarni izbori u Škotskoj istovremeno će biti pokazatelj toga da li većina Škota želi nezavisnost od Velike Britanije. I ponovno članstvo u EU.
Ne, Sark ne liči na neku pograničnu rijeku dok polako krivuda kroz zelena polja.
Vozila jure bez zaustavljanja preko malog kamenog mosta. Pa ipak, tuda prolazi granica, nevidljiva i neugledna. Ona dijeli Škotsku i Englesku.
Ali po mnogima koji žive na sjevernoj strani Sarka, ta nevidljiva granica uskoro bi trebalo da se pretvori u vidljivu.
Oni žele da napuste Ujedinjeno Kraljevstvo. Što dalje od Londona, britanskog premijera Borisa Džonsona i Bregzita. I nazad u Evropsku uniju.
Parlamentarni izbori koji se održavaju ovog četvrtka (6.5.) pokazaće i to da li je većina Škota za nezavisnost.
Kao glavni favorit važi Škotska nacionalna partija (SNP) na čijem je čelu predsjednicom škotske vlade Nikolom Stardžon.
Ona želi novi referendum o otcjepljenju. Sigurno će osvojiti najviše glasova na izborima, a vrlo je vjerovatno i da će moći da formira vladu sa strankom Zeleni, koja je takođe sklona nezavisnosti Škotske.
Potrebna je apsolutna većina
Samo, da li će to biti dovoljno za apsolutnu većinu? Jer, samo u tom slučaju, prema procjenama stručnjaka, premijer Džonson neće moći da odbije raspisivanje novog referenduma o nezavisnosti Škotske.
To kod ljudi poput Ejmi izaziva zabrinutost.
Ona sa suprugom i troje djece živi u Engleskoj, ali radi u škotskom mjestu Gretna Grin, odmah iza granice.
"Zašto da ovo ovdje razdvajamo", pita se Ejmi. "Pa to i ne može da se razdvoji".
Ekonomska povezanost Škotske i ostalih djelova Velike Britanije je ogromna.
Obim trgovine višestruko je veći od onog između Škotske i EU.
Naučnici sa univerziteta Londonska škola ekonomije izračunali su da bi nezavisnost Škotske bila i do tri puta skuplja od Bregzita.
To bi važilo i u slučaju da Škotska, u skladu s planovima premijerke Stardžon, ponovo pristupi Evropskoj uniji.
Na tu ekonomsku problematiku ukazuje i škotski ogranak Džonsonove Konzervativne stranke.
Koju bi valutu Škotska trebalo da koristi, pogotovo bez sopstvene centralne banke?
"Postoji gomila pitanja kada je riječ o odnosima sa EU na koja SNP mora da odgovori", kaže Murdo Frejzer, finansijsko-politički stručnjak Konzervativne stranke.
Konzervativci se bore za "super-većinu"
Protivnici nezavisnosti mogli bi da imaju koristi od podjele unutar zagovornika otcjepljenja Škotske.
Aleks Salmond, koji je prije Nikole Stardžon bio premijer Škotske i predsjednik i SNP, nedavno je osnovao sopstvenu stranku.
On, doduše, naglašava da je njegov cilj "super-većina" za nezavisnost, ali zbog izbornog sistema njegova nova partija mogla mi da oduzme glasove SNP.
Korist od toga imali bi konzervativci, smatra Frejzer.
Najnovija ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da pristalice ostanka u Ujedinjenom Kraljevstvu imaju malu prednost, i to nakon što su zagovornici otcjepljenja mjesecima vodili u anketama.
Frejzer pretpostavlja da je razlog tome što posljedice Bregzita ipak nisu ispale tako strašne kako su se mnogi pribojavali.
Osim toga, dodaje, Velika Britanija je dobila na ugledu zbog uspješne kampanje vakcinacije protiv korone.
Ali politikolog Piter Linč upozorava na veliku popularnost Nikole Stardžon koja je uspješno vodila Škotsku u doba pandemije. Kada bi se ona na nekim izborima direktno susrela sa Borisom Džonsonon, vjerovatno bi odnijela uvjerljivu pobjedu.
Džonson mora da padne?
Angus Robertson, kandidat SNP njemačkog porijekla, smatra da je vrijeme da Škoti krenu svojim putem.
Kaže da se britanska vlada ne brine za taj dio zemlje i ističe: "U Londonu vladaju torijevci koji u ovoj zemlji, Škotskoj, od 1955. nisu pobijedili ni na jednim izborima."
Robertson takođe podsjeća da je skoro dvije trećine Škota na referendumu 2016. glasalo protiv Bregzita.
Ali za raspisivanje referenduma postoji jedna ozbiljna prepreka: to nije moguće bez pristanka Borisa Džonsona.
A on je već jasno rekao da njegovog pristanka neće biti. I kaže da je referendum iz 2014, na kojem je tijesna većina glasala za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, bila "generacijska odluka".
SNP to ne želi da prihvati i ističe da je Bregzit promijenio početne pozicije.
Argument te stranke glasi: britanska vlada se ponaša nedemokratski ako ignoriše volju ljudi u Škotskoj.
Angus Robertson vjeruje u pobjedu, jer pravo glasa imaju i mnogi stranci koji žive u Škotskoj.
A oni su, naglašava, većinom proevropski orijentisani i često glasaju za SNP.
Tu je i demografija: skoro tri četvrtine mladih Škota podržava nezavisnost, dok stariji uglavnom žele da ostanu u Britaniji.
"Mi ćemo pobijediti", uvjeren je Robertson.
( Deutsche Welle )