Radojević: Ne dozvolimo da se zaborave naši heroji
Naši časni preci su, navodi Radojević, kao i uvijek, i u tom vremenu bili na strani slobode, pravde i istine. Biti na toj strani ni tada, ni u bilo kom drugom vremenu, nije bilo lako.
Iz Saveza organizacije boraca Narodnooslobodilačkog rata Crne Gore (SOBNOR), povodom 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom, pozvali su članove i poštovaoce antifašističke borbe da delegacije od tri i više članova, uz poštovanje aktuelnih mjera, obiđu i ostave cvijet na spomenicima palih boraca.
“Pozivam sve opštinske organizacije boraca NOR-a 1941 –1945. god. i opštine u sklopu Glavnog grada Golubovci, da uoči Dana pobjede nad fašizmom 9. maja 2021. godine, uzmu učešće u akciji 'Cvijet uz spomenik'. Ovaj datum nas podsjeća na veličanstvenu pobjedu antihitlerovske koalicije nad najvećim zlom u istoriji čovječanstva –fašizmom. Delegacija SOBNOR-a Crne Gore će tradicionalno toga dana položiti cvijeće na Spomenik Partizanu borcu na Gorici zajedno sa OBNOR 1941 – 1945 Glavni Grad Podgorica i pokloniti se sjenima narodnih heroja, oslobodiocima Crne Gore i Podgorice. U ovoj godini kada obilježavamo veliki jubilej – 80. godina od ustanka Crnogorskog naroda 13. jula 1941. godine, kada je crnogorski narod rekao „NE“! nacizmu i fašizmu”, naveo je predsjednik SOBNOR-a Radojica Radojević.
On je istakao da ne treba da dozvole da 76. godišnjica od pobjede nad fašizmom u drugom svjetskom ratu prođe u potpunoj tišini.
“Naši heroji zaslužuju da ih se kao uvijek do sada sjetimo. Ostavite cvijet uz njihov spomenik u znak poštovanja i počasti njihovoj hrabrosti i požrtvovnosti. Obilježavanje ovog datuma organizujemo u znak sjećanja na stotine hiljada civila i vojnika stradalih u borbama za oslobošenje Evrope, Crne Gore i naših gradova. Ovaj datum nas podsjeća na veličanstvenu pobjedu antihitlerovske koalicije nad najvećim zlom u istoriji čovječanstva – fašizmom”, kazao je Radojević.
Kako je istakao 9. maja 1945. godine je u Berlinu potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke.
“Time je formalno završen Drugi svjetski rat u Evropi, ali su ostaci njemačkih trupa još nekoliko dana davali otpor, između ostalih i u Jugoslaviji (do 15. maja). Deveti maj prihvaćen je i kao Dan Evrope, jer je baš 9. maja i to 1950. ministar spoljnih poslova Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka kojim bi se sukobljavanje između evropskih zemalja, učinilo ne samo nezamislivim, nego i nemogućim.U borbi protiv fašizma Jugoslovenski narodi za slobodu domovine imali su ogromne žrtve. Ukupno je poginulo oko 1.700.000 civila od čega je život dalo 305.000 boraca Narodnooslobodilačke vojske. NO vojska Jugoslavije izdržala je sedam neprijateljskih ofanziva i držala na leđima 450.000 fašističkih vojnika i njihovih saradnika. Posle ratni popis utvrdio je ukupno 18.573 poginula borca, žrtava fašističkog terora i civilnih žrtava iz Crne Gore”, kazao je Radojević.
Naglasio je da nikada ne smijemo zaboraviti hrabrost onih koji su, u tim ratnim vremenima, imali smjelosti, odlučnosti i snage da se suprotstave tom zlu i da ga, na kraju, savladaju.
“Njima bi, baš ovako kako mi činimo danas, i sve naredne generacije trebalo da odaju počast. Jer, oni su, na jednoj strašnoj istorijskoj prekretnici, spasili čovječanstvo. U tom frontu hrabrih, časnih i odlučnih bili su i naš narod i naša zemlja, i danas se sa ponosom sjećamo uloge Crne Gore u antifašističkoj koaliciji i našeg doprinosa velikoj pobjedi čovječanstva nad nacizmom”, dodao je Radojević.
Naši časni preci su, navodi Radojević, kao i uvijek, i u tom vremenu bili na strani slobode, pravde i istine. Biti na toj strani ni tada, ni u bilo kom drugom vremenu, nije bilo lako. Otuda su žrtve koje smo podnijeli takođe ogromne. Tim žrtvama i njihovoj hrabrosti dužni smo slobodu koju danas imamo i zato im se, i danas, najdublje zahvaljujemo. Svim našim, članovima i rukovodstvu želimo dobro zdravlje i savjetujemo našim starijim drugarima da poštuju donešene mjere u vidu Odluke koje su stupile na snagu o zabrani javnih okupljanja”.
Radojević je istakao da su zgranuti postupcima nekih koji se busaju antifašizmom i slijede časne tekovine naše slavne NOB-a, a pozdravljaju se fašističkim pozdravima, poput onog koji posjeća na italijanske okupatore, protiv kojih je crnogorski narod podigao ustanak 13. jula 1941. godine.
“Čak su se drznuli i cupkaju uz pjesme koje veličaju poraženi ustaški pokret, koji je napravio najveći genocid u XX vijeku. Mi potomci časnih slobodarskih partizana i antifašista Crne Gore, njima poručujemo, ne kaljajte obraz časnih crnogorskih slobodara i antifašista, koji su nam u amanet ostavili antifašizam, antiustaštvo i ljubav prema slobodi kao vječni ideal”.
( Borko Ždero )