Tajno preuzeli dug privatne bolnice
Investiciono-razvojni fond stavio oznaku tajnosti na dokument. Aktuelni direktor FZO Dragoslav Šćekić poručuje da taj ugovor pokazuje da je javno zdravstvo sistemski uništavano
Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) preuzeo je dug koji je privatna bolnica “Kodra” imala prema Investiciono-razvojnom fondu (IRF), piše u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.
IRF je stavio oznaku tajnosti na ugovor, koji su pored njih, potpisali “Kodra”, FZO i Ministarstvo finansija.
Dva državna fonda, Ministarstvo finasija i specijalistička bolnica “Kodra” su potpisali 2017. ugovor o cesiji na osnovu kojeg je ova specijalistička bolnica ustupila IRF-u svoja potraživanja koja je imala kod FZO. Istim ugovorom je definisano i da IRF prihvati uplate od FZO za kredite koji je “Kodra” imala kod IRF-a. Na ugovoru su potpisi direktora “Kodre” Zorana Ivanovića, bivšeg ministra finansija Darka Radunovića, bivšeg direktora FZO Seada Čirgića i bivšeg izvršnog direktora IRF-a Zorana Vukčevića.
Prema zvaničnim podacima sa sajta IRF-a, “Kodra” je 2014. dobila 500.000 eura kredita za kupovinu opreme za opremanje bolnice (ugovor 05-13011-5441/1), a 2017. godine je dobila direktni kredit od 500.000 eura za širenje postojećih kapaciteta (ugovor broj 05-13011-1295/19).
Aktuelni direktor FZO Dragoslav Šćekić, kazao je juče “Vijestima” da ovaj ugovor pokazuje da je javno zdravstvo sistemski uništavano.
“Smatram da ovdje ima elemenata i da se uključi tužilaštvo”, poručio je Šćekić.
Bivši direktor FZO Sead Čirgić u izjavi za “Vijesti” tvrdi da po navedenom ugovoru o cesiji nije bilo plaćanja, iako je potpisan, a Ministarstvo finansija je dalo saglasnost kroz parafiranje ugovora.
“Naglašavam, sve i da jeste bilo plaćanja, ne bi bila protivno propisima”, poručio je Čirgić.
Cesija je vrsta obligacionog odnosa koji predstavlja ustupanje, odnosno prenos potraživanja ili prava povjerioca na drugo lice, o čemu dužnik mora biti obaviješten.
Članom 1 ovog ugovora definisano je da “Kodra” ustupa IRF-u svoja potraživanja koja je imala kod FZO po osnovu dva ugovora i to ugovor o pružanju zdravstvenih usluga osiguranim licima koji je potpisan u novembru 2016. i ugovor o pružanju specijalističko-konsultativne i dijagnostičke zdravstvene zaštite iz djelatnosti ginekologije - usluge asistiranim reproduktivnim tehnologijama postupkom vantjelesne oplodnje koji je potpisan u decembru 2016.
Dalje je definisano da FZO obaveze koja su nastale na osnovu dva ugovora sa “Kodrom” uplaćuje IRF-u na osnovu ispostavljenih mjesečnih faktura za pružanje zdravstvenih usluga uz prethodno dostavljeni dokaz “Kodre” da njen račun nije u blokadi.
Ugovorom se IRF obavezao da prihvata da umjesto “Kodre” prima uplate od FZO, čime se izmiruje obaveza bolnice prema IRF-u po osnovu ugovora o kreditu iz decembra 2014. sa pripadajućim aneksom iz marta 2017. godine, kao i po osnovu drugog ugovora o kreditu koji je IRF odobrio “Kodri” u martu 2017.
Privilegovanima sigurno plaćanje
“Vijesti” čekaju od IRF-a odgovore na pitanja zašto je ovaj ugovor proglašen tajnim, zašto je bilo bitno da ga potpiše Ministarstvo finansija i koliko je novca FZO uplatio IRF-u do sada po osnovu ovog ugovora. I od FZO se očekuje odgovor na pitanje koliko je novca uplaćeno IRF-u.
Šćekić je je još kazao da ugovor pokazuje da se FZO neracionalno ponašao kao i IRF, te da su postojale privilegovane zdravstvene ustanove sa kojima su sklapani tajni ugovori.
“Pitanje je zašto je ovaj ugovor tajan kad je ranije rukvostvo IRF-a govorilo da nema tajnih ugovora. Nameće se pitanje zašto su neke privatne zdravstvene ustanove privilegovane da im se tajnim ugovorom daje sigurnost plaćanja. ‘Kodru’ je prethodna Vlada uvela u mrežu zdravstvenih ustanova”, kazao je Šćekić.
On je postavio i pitanje kako je neko unaprijed mogao da zna koliko je “Kodra” mogla da pruži usluga za osiguranike koji su upućivani na liječenje od strane izabranih doktora i konzilijuma.
Čirgić, međutim, ističe da je odluka menadžmenta Fonda bila da plaćanja idu direktno bolnici “Kodra”, po fakturama za izvršene zdravstvene usluge, jer se radi o privatnoj zdravstvenoj ustanovi, a ne putem navedenog ugovora o cesiji.
“Iako je SB ‘Kodra’ odlukom Vlade tada bila dio mreže zdravstvenih ustanova, dakle PZU sa istim pravima i obavezama kao JZU”, kazao je on.
Čirgić je pojasnio i da je FZO “kupac zdravstvenih usluga za potrebe osiguranika”.
“Sva plaćanja Fonda idu isključivo na osnovu ispostavljenih faktura za pružene zdravstvene usluge, izdate i isporečene ljekove i medicinske usluge... shodno Zakonu o zdravstvenom osiguranju. Na osnovu Zakona o obligacionim odnosima, značajan dio plaćanja realizuje se putem ugovora o cesiji, a na osnovu saglasnosti date od strane Ministarstva finansija. Najveći dio plaćanja putem ugovora o cesiji ide prema ‘Montefarmu’ za isporučene ljekove javnim zdravstvenim ustanovama, kao i prema dobavljačima potrošnog medicinskog materijala takođe za potrebe javnih zdravstvenih ustanova. Plaćanja putem ugovora o cesiji realizuju se i sada, dakle to nije personalno pitanje, nego jedan od načina izmirenja obaveza prema dobavljačima za izvršene usluge”, precizirao je Čirgić.
“Vijesti” očekuju i odgovore od bolnice “Kodra” na pitanja u vezi sa tim da li je i kada FZO preuzeo dugovanja te privatne ustanove, za koji period i koliki iznos je u pitanju, te zašto je dokument označen stepenom tajnosti interno.
Ako FZO ne bude plaćao, dug ponovo preuzima bolnica
U ugovoru o cesiji piše da ako tokom otplate kredita koji je odborio IRF dođe do transformacije ili gašenja izvora novca koji se obezbjeđuje na osnovu dva ugovora o pružanju zdravstvenih usluga između FZO i “Kodre” ili ako taj izvor novca ne bude dovoljan da se plaća kredit, onda je “Kodra” saglasna da FZO nastavi sa prenosom novca na osnovu budućih eventualno zaključenih ugovora koje ova privatna bolnica sklopi sa Fondom za zdravstveno osiguranje ili iz drugih ustupljenih prihoda ili potraživanja koja pripadaju bolnici.
Precizirano je i da ako iz bilo kog razloga FZO ne bude plaćao obaveze prema IRF-u onda to ostaje obaveza bolnice.
( Marija Mirjačić, Tina Popović )