Kluge za TV Vijesti: Situacija sa epidemijom u Crnoj Gori ide u dobrom pravcu

Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge rekao je da se situacija sa epidemijom koronavirusa u Crnoj Gori razvija u dobrom pravcu, ali da za sada nema mjesta za naglo ublažavanje mjera.

Kluge je u intervjuu Televiziji Vijesti rekao da je stav SZO da koristi od vakcinacije Astra Zeneka vakcinom daleko premašuju eventualne rizike.

Prošlo je pet mjeseci otkako je počela vakcinacija protiv COVID-19 u Evropi. Da li raspolažete informacijama o tome koliko stanovnika evropskog kontinenta je do sada primilo vakcinu?

Manje-više, na današnji dan oko devet odsto stanovništva panevropskog regiona je primilo obje doze vakcine, a između pet i 10 odsto stanovništva je bilo inficirano i stoga ima neki oblik antitijela.

Države su primjenjivale različite strategije u borbi protiv COVID-a, neke su se potpuno zatvarale a druge su odlagale lockdown kako bi stekle kolektivni imunitet. Koje države su bile uspješnije?

Uvijek sam jako oprezan kada se pomene upoređivanje država. Zašto? Zato što još uvijek nismo izašli iz tunela, virus je i dalje u prednosti. Ako pogledam panevropski region, 53 države članice, rekao bih da je svaka od tih država uradila neke jako dobre stvari – političke, tehničke i operativne, ali naravno, neke stvari su mogle biti rađene bolje. Na primjer, države koje su se borile protiv kovida-19 kroz sistem primarne zdravstvene zaštite su generalno bile mnogo uspješnije. Takođe, i države koje su svoje odluke bazirale na dokazima, a ne na politici.

Mislim da je ovdje ključno pitanje da još uvijek ne smijemo da spustimo gard. Pogledajmo Indiju, ono što se dešava tamo se može desiti u bilo kojoj državi na svijetu. Ukoliko se ograničenja prebrzo relaksiraju, dođe do brzog širenja opasnog soja virusa, a vakcinacija ide sporo – sve to može predstavljati savršeno plodno tlo za eksploziju kovida-19. Ovdje u Crnoj Gori stvari idu u jako dobrom pravcu, želio bih da pohvalim Vladu i ministarstvo zdravlja na tome. Od marta možemo da vidimo stabilan trend smanjenja broja slučajeva, mislim da je u zadnjih par sedmica pad iznosio čak 50 odsto, tako da je sada na ljudima, individualno i kolektivno, da nastave da se pridržavaju mjera, naročito jer se približava turistička sezona.

Astra-Zeneca vakcinu je pratio niz različitih informacija, u nekim zemljama je i privremeno obustavljana imunizacija ovom vakcinom. Šta je konačni stav SZO – da li je ona rizičnija od ostalih vakcina?

Mi smo veoma pomno to propratili i kada se podvuče crta, zaključak je da vakcine spašavaju živote. Nedavno smo imali Evropsku nedjelju imunizacije, kada je napomenuto da su u zadnjih 200 godina razvijene vakcine koje spašavaju živote od više od 20 bolesti, od upale pluća, do raka grlića materice, a sada i od kovida-19. Što se konkretno tiče AstraZeneke, SZO je okupila više puta ono što mi nazivamo Strateška savjetodavna grupa stručnjaka, i preporuka je da korist daleko premašuje rizike. Zapravo, rizik od tromboze je daleko veći ako osoba ima kovid-19, nego ako primi AstraZeneka vakcinu. Jako je važno da komuniciramo, jer ljudi imaju pitanja i možda oklijevaju, tako da mi moramo da osiguramo povjerenje u proces imunizacije kroz transparentno, iskreno i otvoreno informisanje ljudi o rizicima.

Evropska unija je do danas odobrila upotrebu četiri vakcine i to: Fajzer, Moderna, Astra Zeneka i Džonson Džonson. Kineska i ruska vakcina za sada nemaju zvanično odobrenje EU. Zbog čega je to tako i da li očekujete da bi i ove vakcine uskoro mogle biti odobrene?

Uvijek govorim da vakcine spašavaju živote i trebalo bi prevazići geopolitičke interese. Država porijekla vakcine nije bitna, postoje isti propisi za bezbjednost, efikasnost i kvalitet, bilo da se radi o kineskoj, ruskoj, Džonson i Džonson ili Fajzerovoj vakcini. Što se tiče Sputnjika, čekamo da Rusija odredi konačni datum, kada će SZO poći na zajedničku misiju sa predstavnicima Evropske agencije za ljekove. To će najvjerovatnije biti krajem maja, ali ako dobijemo poziv ranije, mi ćemo sa zadovoljstvom poći ranije.

Što se tiče Sinofarmove i Sinovakove vakcine, razmatraju se najnoviji podaci iz kliničkih testiranja i rekao bih da ćemo u narednih nekoliko dana donijeti odluku. Tako da proces napreduje, država porijekla nije bitna i očajnički nam je potrebno da se odobri više vakcina.

Utisak je da su bogatije zemlje imale prednost prilikom raspodjele vakcina na globalnom nivou dok su siromašnije zemlje duže čekale da dođu na red. Kako to komentarišete?

Komentar je da bi u svim državama trebalo da se fokusiramo na osobe koje su najizloženije. To su zdravstveni radnici, socijalni radnici, radnici na prvoj liniji odbrane i oni koji su u najvećem riziku da umru zbog kovida, a to su starije osobe. Želio bih da izrazim svoje saučešće porodicama svih žrtava u Crnoj Gori i duboko divljenje svim zdravstvenim radnicima, socijalnim radnicima u državi, i zbog toga sam uložio napor, zajedno sa predstavnicom SZO, doktoricom Minom Brajović i ministarkom zdravlja, da posjetim zdravstvene ustanove primarnog nivoa i razgovaram sa zdravstvenim radnicima. To bi ukratko bila situacija.

Neki proizvođači vakcina nisu poštovali ugovore o isporukama vakcina na tržište EU. To je bio i jedan od razloga zbog kojeg zemlje Zapadnog Balkana nisu na vrijeme dobile vakcine preko COVAX mehanizma pa smo nabavili Sinofarm i Sputnjik V vakcine. Kako je SZO učestvovala u tom procesu i možete li nam reći gdje je tačno zapelo prilikom isporuke?

Mislim da treba da imamo na umu da ovo nije rutinska imunizacija, ovo je istorijski događaj, masovna vakcinacija na globalnom nivou. Na primjer, globalna potražnja za vakcinama tokom prethodnih godina je zahtijevala proizvodnju 3-5 milijardi doza vakcina svih vrsta. Sada nam je samo za kovid-19 potrebno 10-12 milijardi doza. Tako da ovo nije trka između zemalja, već trka protiv virusa i ja sada vidim da je panevropska solidarnost u porastu. Postoje i donacije drugih zemalja podregiona.

Takođe imamo i mehanizam EU, ove sedmice dolaze vakcine preko njega. To je moja glavna preokupacija, ja nastavljam da se zalažem za panevropsku solidarnost, za solidarnost sa Zapadnim Balkanom, što je za mene geopolitički prioritet, jer ne možemo prihvatiti da se u nekim državama mladi, zdravi ljudi vakcinišu, a na Balkanu, u državama istočnog partnerstva, zdravstveni radnici i starije osobe još uvijek nisu vakcinisani. SZO globalno radi na tome, na primjer putem onoga što mi nazivamo tehnološki transfer – transfer tehnologije državama sa niskim i srednjim nivoom prihoda, kako bi proširili dostupnost vakcina i osnažili proizvodne kapacitete.

Da li ste pratili situaciju u Crnoj Gori i kakav je vaš utisak o tome kako su naši organi upravljali ovom krizom?

Od samog početka mi smo naporno radili sa crnogorskim zdravstvenim vlastima, preko naše lokalne kancelarije u Crnoj Gori i naše predstavnice doktorice Mine Brajović, ali i preko regionalne kancelarije SZO, jer mi funkcionišemo kao jedinstveni SZO. Dobili smo i veliku podršku Njemačke i njihovog instituta Robert Koh i rumunskih vlasti. Ja uvijek volim da gledam naprijed, i ono što sam vidio ovdje je da je odgovor baziran na primarnoj zdravstvenoj njezi. Postoji 140 vakcinalnih punktova. Zajedno sa ministarstvom zdravlja smo obučili 880 zdravstvenih radnika. Svojim očima sam vidio snažnu digitalnu platformu i pozvao sam ministarstvo zdravlja da u tome, zajedno sa SZO, bude uzor za zemlje Zapadnog Balkana.

Takođe je u južnom dijelu otvorena laboratorija za PCR dijagnostiku, a možda je glavna stvar ono što mi je rekla ministarka – da treba iskoristiti priliku da se, u saradnji sa SZO, razvije nova zdravstvena politika, zato što jeste tačno da imamo problem sa kovidom-19, ali moramo da gledamo dalje: šta sa mentalnim zdravljem, šta sa skrininzima kancera? Mi to zovemo „dvosmjerni sistem“ i blisko ćemo sarađivati na tim veoma važnim pitanjima, zbog boljeg zdravlja ljudi u Crnoj Gori.

Šta je pokazala istraga u Vuhanu, kako je nastao koronavirus?

Pazim da ne govorim previše o ovoj temi, jer nisam upućen u detalje te misije, ona nije sprovedena u mom regionu, ali iz izvještaja znam da je misija doprinijela boljem razumijevanju porijekla virusa.

Na primjer, najvjerovatnija teorija je da postoji povezanost između šišmiša i životinja koje su bile posrednici, a da je najmanje vjerovatna teorija da je došlo do curenja iz laboratorije, ali kao što je generalni direktor SZO, doktor Tedros Adanom Gebrejesus govorio nakon misije – sve teorije ostaju na stolu i trebaju da budu istražene, ali ne smijemo da zaboravimo da je bilo potrebno više od godinu dana prije nego što je uspostavljena veza između MERS-a, poznatog i kao Bliskoistočni akutni respiratorni sindrom, i kamila. Za SARS 1 je trebalo oko dvije i po godine dok nije uspostavljena veza sa šišmišima i u tom smislu to zahtijeva vrijeme.

( Aleksandar Drekalović )