Radunović: Ne morate se bojati Lazovića, Mićunovića; Radulović: Hoću lopove u zatvor

U Skupštini je, nakon skoro dva sata zakašnjenja, počela sjednica na čijem dnevnom redu su izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu, koje je predložila parlamentarna većina.

Predstavnik predlagača Slaven Radunović (Demokratski front - DF) rekao je u uvodnom izlaganju da je zakon odluka poslaničkih klubova da pokrenu procese koji su neminovni, a koje je bivša vlast, a sadašnja opozicija zaustavljala.

Kazao je da nije bio jedan od onih koji je smatrao da se bilo ko konsultuje oko izmjena jer ne smatra da van ove sale ima kvalifikovanih ljudi da ocijene stanje u državi i tužilaštvu i da preduzmu potrebne korake "kako bi se točak pravde pokrenuo u pravom smjeru, a ne u rikverc kao prethodnih godina".

"Da je što valjalo, ako je valjao Zakon, a stanje je ovakvo, postavlja se pitanje jeste li vi željeli da bude ovako i jeste li vršili pritisak na tužilaštvo. Ili ste neradnici. Treće ne postoji", kazao je Radunović.

On je dodao da ovo rade zbog građana ali i zbog tužilaca koji će moći da se bave svojim poslom bez straha.

"Ne morate se bojati Lazovića, Mićunovića i ostalih", poručio je Radunović.

Podsjetio je da će prema predlogu Zakona, Tužilački savjet (TS) činiti četiri državna tužioca sa stalnom funkcijom koje bira konferencija državnih tužilaca i pet uglednih pravnika koje bira parlament.

Kazao je da će prihvatiti sugestiju Venecijanske komisije (VK)) da jedan član TS bude biran na predlog NVO na posebnom konkursu, kao i da NVO koje predlažu mogu da imaju promet od 10.000 eura godišnje, a ne 20.000 kako je ranije predloženo.

Treća izmjena koju su predlagači usaglasili tiče se toga ko može da bude kandidovan ta člana TS, pa je predviđeno da ne može da bude birana osoba koja je obavljala tužilačku funkciju u proteklih 10 godina, a ne kako je ranije predloženo, da bivši tužioce uopšte ne mogu da budu članovi TS.

Dodao je i da je vraćena norma da se pokrenuti postupci izbora rukovodilaca tužilaštava obustavljaju usvajanjem ovog zakona.

Radunović je kazao da su tužioci u Crnoj Gori postali nedodirljiva mreža iako ne rade posao kako treba.

"Često se čuje, od međunarodne zajednice, da su zakoni dobri ali da se ne primjenjuju. Pa nijesmo mi Švedska kada je riječ o vladavini prava, nego Kongo", rekao je Radunović.

Abazović: Očekivalo se da se uradi prava stvar i da vladavina prava profunkcioniše

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je kazao da su nakon dva pokušaja, došli do rješenja u skladu sa evropskim standardima.

Kazao je da je dobio pismo od predsjednika VK Đanija Bukikia u kojem on izražava zahvalnost, prepoznavi tendenciju da se otvori dijalog o nečemu što je strateški važno.

"Mišljenje VK nije negativno, neću reći i da je ekstremno pozitivno, to niko nije očekivao, očekivalo se da se uradi prava stvar i da vladavina prava profunkcioniše", kazao je Abazović.

Naveo je da je najvažnije što je ostalo sporno jeste prekid mandata TS, koji ističe 22. januara 2022.

Ponovio je da ako se usvoji zakon, kada se procedure završe prije 1. septembra Crna Gora neće dobiti novi TS, što znači da će mandat postojećim članovima biti skraćen četiri i po i da će primiti platu i za taj period, iako je nijesu zaslužili.

On je rekao da postojeće zakonsko rješenje omogućava da v.d. stanje u tužilaštvu traje beskrajno.

“Da je v.d. VDT-a Ivica Stanković nekoliko godina mlađi on bi mogao da ostane v.d. još nekoliko godina”, kazao je Abazović.

On je rekao da ne razumije ljude koji su u svemu ovome čisti da imaju strah od promjena u tužilaštvu, za koje su svi konstatovali da nemaju vidljive rezultate u prethodnom periodu.

Poručio je da je ambicija da Crna Gora da isporuči rezultate u segmentu u kojem najviše kaska, Briselu već 2022.

Pozvao je na dijalog za prevazilaženje v.d. stanja čim se zakon “danas ili sjutra” usvoji.

Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković pitala je ko je predlagač izmjena, s obzirom na izlaganje Abazovića.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je odgovorio da su predlagači šefovi pet poslaničkih klubova i da je Vlada dala mišljenje na Predlog zakona i samim tim stvorene su pretpostavke za učešće predstavnika Vlade u raspravi.

Radulović: Izmjene Zakona nijesu dovoljno reformske

Branko Radulović, poslanik Pokreta za promjene (PzP) rekao je da izmjene Zakona nijesu za njege dovoljno reformske, te da je zato podnio sedam amandmana i od toga će zavisiti hoće li podići ruku.

"Ja ovo nijesam htio da potpišem, iako sam predsjednik poslaničkog kluba, jer nije dovoljno reformski. Hoću veting proces, hoću preispitivanje. Hoću lopove u zatvor, ne zbog sebe, ne zbog osvete", poručio je Radulović.

On je rekao da je nezadovoljan dosadašnjim učinkom ove Vlade, ali i učinkom u parlamentu i podsjetio na rumunsku tužiteljku koja je "skinula glavu hobotnici", zatim tužiteljku iz Češke, kao i ministarku pravde sa Kosova.

"Čekamo jesen, koju jesen? Koliko će se potrošiti Crna Gora u moralnom, ekonomskom i svakom drugom smislu? Kada će moje tužbe biti prihvaćene, a ne u izviđaju deset godina zahvaljujući Ivici Stankoviću", kazao je Radulović.

Vuksanović Stanković: Neophodnost promjena u tužilaštvu ne znači da treba dezavuisati Ustav i unazađivati pravne norme.

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković kazala je da neophodnost promjena u tužilaštvu ne znači da treba dezavuisati Ustav i unazađivati pravne norme.

Ona je navela da je izmjenama prekršen sistemski Zakon o PIO odredbama o ostvarivanju prava na penziju i diskriminisane žene tužioci, koje ako ne žele da idu u penziju sa 57 godina, idu na tržište rada.

Kazala je da je u tužilaštvu v.d. stanje koje nije prirodno i prirodno je bilo da se u Skupštini dogovore oko postizanja većine o izboru vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).

Radunović: Zamislite da ovo ne mijenjamo i Vaš muž ima 54 godine i mi ne možemo da izaberemo dvotrećinskom većinom VDT-a, on bi bio VDT još 15 godina

Predstavnik predlagača Slaven Radunović (DF) je, odgovorajući na komentare, kazao da to što nijesu pokrenuti pregovori o dvotrećinskoj većini je zato što ne postoje nikakve šanse da se to postigne.

"Logično je da sredimo stanje prvo i uđemo u mukotrpni proces pregovora sa vama i probamo da obezbijedimo dvotrećinsku većinu, a poslije tropetinsku", kazao je Radunović.

Objašnjavajući uslove za penziju, rekao je da niko nije obavezan da ide u penziju, ali mu funkcija prestaje, a onda on može da se bavi drugim poslom.

"Ne vidim tu ništa sporno. Zamislite da ovo ne mijenjamo i Vaš muž ima 54 godine i mi ne možemo da izaberemo dvotrećinskom većinom VDT-a on bi bio VDT još 15 godina", rekao je Radunović obraćajući se Vuksanović Stanković.

Vuksanović Stanković je rekla da je profesionalnu karijeru i kredibiltet gradila sama i da se ponašala kao poslanica, a ne kao supruga VDT.

"Pošto ste vi tako nastupili prema meni i dali ste primjer, meni je drago da se Vaša supruga oslobodila Vas", rekla je ona Radunoviću.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je kazao da će večeras raditi dok ne završe raspravu o izmjenama Zakona o tužilaštvu.

Zamolio je da se izbjegne iznošenje podataka vezanih za privatni život poslanika.

Brajović: Zakon će izvrštiti neprimjeren uticaj na tužilaštvo

Ivan Brajović, poslanik Socijaldemokrata (SD) pozvao je većinu da povuče izmjene Zakona i da se pokrene dijalog o izboru vrhovnog državnog tužioca (VDT).

Kazao je da SD neće podržati ovaj zakon jer smatra da će zakon izvrštiti neprimjeren uticaj na tužilaštvo.

"Nema nikakve epohalnosti u ovome i većina će ovo ovo izglasati, a priču i mišljenje VK će se interpretirati na razne načine", kazao je Brajović.

Rekao je da dio kolega iz vladajuće većine ne doživljava kao katastrofu to što bi se mogao prekinuti evroatlantski put Crne Gore.

Kritikovao je rad Vlade, za koju je rekao da je “ni na nebu, ni na zemlji”.

Ibrahimović: Zabrinjava da i pored drugog mišljenja VK, koje sadrži ponovo set kritika, aktuelna većina istrajava na izmjenama

Ervin Ibrahimović, poslanik Bošnjačke stranke (BS) rekao je da ne mogu biti zadovoljni radom tužilaštva, posebno kada su u pitanju ratni zločini i da su spremni da podrže reforme u regularnim i transparentnim uslovima.

Međutim, poručuje da neće podržati ove izmjene jer one stvaraju uslove za politički uticaj na tužilaštvo.

“Zabrinjava da i pored drugog mišljenja VK, koje sadrži ponovo set kritika, aktuelna većina istrajava na izmjenama”, kazao je Ibrahimović.

Ivanović: Institucije u Crnoj Gori zarobila bivša vlast

Dragan Ivanović, poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) kazao je da je institucije u Crnoj Gori zarobila bivša vlast koja sad, kao opozicija, kritikuje ovaj zakon.

"Sve što radimo je u cilju oslobađanja institucija, sada tužilaštva, a poslije sudstva i policije. Znam da se to mnogima ne sviđa", rekao je Ivanović.

Konatar: Oslobađamo tužilaštvo u Crnoj Gori

Miloš Konatar, poslanik koalicje "Crno na bijelo" rekao je da je pred Skupštinom jedan od ključnih zakona u borbi protiv korupcije i kriminala.

"Ovim izmjenama mi oslobađamo tužilaštvo u Crnoj Gori. Prvi i veliki korak bile su promjene na vrhu policije. Ali te promjene će biti uzaludne ako ne napravimo i ovaj drugi važan korak, a to su promjene u tužilaštvu, koje su u skladu sa preporukama VK", kazao je Konatar. Dodao je da su izmjene predložene jer žele rezultate koje će doprinijeti da Crna Gora bude u EU 2025. Pitao je opoziciju da li dobro čitaju i prevode mišljenje Venecijanske komisije, kada kažu da je negativno.

Bogdanović: Crna Gora se tek danas razvodi od diktature, jezivih metoda ucjena"

Poslanik koalicije "Mir je naša nacija" koju predvodi Demokratska Crna Gora, Boris Bogdanović, poručio je da novi zakon mora da bude novi crnogorski početak.

Rekao je da se Crna Gora tek danas "razvodi od diktature, jezivih metoda ucjena".

"Umjesto da se bavi mafijaškim dilovima, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je funkcionisalo kao klijent vladajuće kaste i prisluškivalo nepodobne političare. Umjesto da liječi bolest mafijaškog uticaja, ono je postalo covid virus koje je vladavinu prava stavilo na respiratore, a građane dovelo u situaciju da budu taoci bivšeg režima", kazao je Bogdanović.

Živković: Zakon trebalo nazvati "ucjenjivački" ili "zakon za opstanak Vlade", ultimatum DF

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) smatra da je zakon trebalo nazvati "ucjenjivački" ili "zakon za opstanak Vlade", jer se radi o "ultimatumu Demokratskog fronta čim je ovo prva tačka dnevnog reda, a ne Predlog zakona o budžetu koji je bitniji".

"Ipak nije bilo hrabrosti za to jer je DF najavio da neće glasati ni za jedan akt dok se ovaj zakon ne usvoji", kazao je Živković.

On je dodao da je predloženi zakon sporan po više osnova, da je antievropski i antiustavan i da se za vrhovnog državnog tužioca (VDT) želi dovesti "neko sa ulice".

Bulatović: Glavno specijalno tužilaštvo i glavni specijalni tužilac su bili odbrana DPS, odnosno Đukanovića

Poslanik DF Predrag Bulatović odbacio je optužbe da su izmjene urađene u cilju osvete i ucjena, jer je, kako je kazao, tužilaštvo uradilo protiv DF sve što je moglo i da tu grupaciju sada očekuje samo perspektiva.

"Jedini motiv je što nema rezultati u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala", kazao je Bulatović.

Tužilački savjet (TS) je, kako je naveo, omogućio da tužilaštvo bude četvrta grana vlasti, sa članovima koji su došli voljom većine iz DPS-a.

"Glavno specijalno tužilaštvo i glavni specijalni tužilac su bili odbrana DPS odnosno vrha režima, odnosno predsjednika države Mila Đukanovića i njegovih ortaka koji su za ove tri decenije napravili katastrofu u Crnoj Gori. Milivoje Katnić (glavni specijalni tužilac) se u februaru isprsio da brani postojeći Zakon, sada to rade drugi za njega", kazao je Bulatović.

Koprivica: Raduje me činjenica da je VK konstatovala konstruktivan pristup vlasti Crne Gore

Poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, kao izvjestilac Odbora za politički sistem, kazao je da ga raduje činjenica da je VK konstatovala konstruktivan pristup vlasti Crne Gore i spremnost za dijalog, čemu je kako je kazao, Odbor za politički sistem dao doprinos.

Kazao je da je Odbor, kao i Zakonodavni odbor, podržao usvajanje zakona i podnio četiri amandmana.

Amandmanima je između ostalog, predloženo da Tužilački savjet izabran u skladu sa ovim zakonom će na prvoj konstitutivnoj sjednici konstatovati prestanak dužnosti vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca koji je određen prije stupanja na snagu zakona.

Odbor za politički sistem je, takođe, većinom glasova odlučio da predloži Skupštini predlog zaključka: „Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu je konstatovao da se posebni, odnosno periodični izvještaji o radu iz člana 147 st. 5 i 6 Zakona o državnom tužilaštvu ne odnose na raspravljanje i razmatranje pojedinačnih krivično-pravnih slučajeva koji su u toku."

Popović: Crna Gora je ovim izmjenama "o jadu zabavila cijelu Evropu", Abazović je postao i sudija i tužilac i dželat

Poslanik Libealne partije Andrija Popović rekao je da neće podržati izmjene Zakona koje su, kako je ocijenio, katastrofalne.

Rekao je da će izmjene dovesti do klauzule balansa u pregovorima sa EU i da je VK dala negativno mišljenje.

"Usvajanje ovakvog zakona moglo bi aktivirati klazulu balansa i vratiti nas u 2012, kada smo počeli pregovore", smatra Popović.

Popović je naveo da je Crna Gora ovim izmjenama "o jadu zabavila cijelu Evropu" i da je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović postao i sudija i tužilac i dželat.

"Predložiću zakon da mu se dodijeli deset plata koliko taj čovjek radi", rekao je Popović.

Poslanica DF Maja Vukićević ocijenila je da je ovo samo jedan korak u reformi pravosuđa, ali je itekako značajan, dok je Jovanka Laličić (DPS) rekla da je zakon antiustavan i antievropski i da je cilj obračun sa opozicijom.

Bečić: Rasprava će trajati četiri i po sata

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je rekao ranije da će rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu trajati četiri i po sata.

U sali su poslanici vlasti i opozicije, kao i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, sa kojim je Bečić imao sastanak uoči sjednice.

Bečić je rekao i da je sjednica kasnila zbog sjednice Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Na sjednici je usvojen dnevni red, koji je dopunjen Predlogom zakona o otklanjanju posljedica oduzimanja uvale Valdanos, koji je dostavio poslanik Genci Nimanbegu (Albanska lista), a što je podržalo svih 76 poslanika.

U dnevni red je na predlog Ervina Ibrahimovića (BS) uvrštena i Rezolucija o genocidu u Srebrenici.

Danijel Živković (DPS) tražio je da prva tačka dnevnog reda bude predlog razrješenja ministra pravde, manjinskih i ljudskih prava Vladimira Leposavića, što nije prihvaćeno.

Bečić je kazao da to nije u skladu sa Poslovnikom i da je na kolegijumu dogovoren način i plan rada.

„Prirodno je da poslanički klubovi imaju svoje favorite u podtačkama imenovanja, vaš je Vladimir Leposavić, moj bi vjerovatno bio da se što prije izabere novi Savjet RTCG, ali držaćemo se Poslovnika, prakse i dogovora,“ rekao je Bečić.

Poslanik Andrija Popović, kojem je istekla kazna udaljenja od 15 dana nakon incidenta na Cetinju, predložio je da se dnevni red dopuni Predlogom zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih i vojnih i nacionalističkih organizacija. Predlog nije dobio potrebnu većinu.

Poslanik Raško Konjević (SDP) predložio je da se u dnevni red uvrsti set zakona koji, kako kaže, treba da stvore povoljniji socio-ekonomski ambijent za privredu i građane.

U dnevni red uvršten je samo Predlog zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita.

Potrebnu većinu nijesu dobili predlozi izmjena Zakona o fiskalizaciji, o doprinosima za obavezno socijalo osiguranje, o akcizama, kao ni o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Bečić je kazao da su o zaradama u toku razgovori parlamentarne većine i Sindikata doktora.

Ni Predlog zakona o utvrđivanju šeme državnih garancija za kredite kao mjera podrške privredi nije prošao, a potrebnu većinu nijesu dobili ni predlozi poslanice Draginje Vuksanović Stanković (SDP) da se u dnevni red uvrsti Predlog rezolucije o očuvanju Aerodroma Crne Gore, kao ni dopuna Zakona o Prijestonici.

Damir Šehović (SD) predložio je da se u dnevni red uvrsti Predlog dopuna Zakona o PDV-u, koji nije dobio potrebnu većinu.

Izmjenama Zakona je, između ostalog, predloženo da članovima sadašnjeg Tužilačkog savjeta prestaje mandat proglašenjem novog Tužilačkog savjeta. Novi TS bi odmah odredio i novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT). Mandat članovima TS iz redova uglednih pravnika traje do 22. januara naredne godine.

Izmjenama je predviđeno da se za v.d. VDT-a mogu birati i iskusni pravnici van tužilaštva.

Parlamentarna većina je u aprili predložila izmjene Zakona, nakon što prehodne, kao ni Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani criminal, nije podržala Venecijanska komisija.

VK je juče dostavila mišljenje na revidirani Predlog izmjena zakona o tužilaštvu, u kojem je pohvalila napredak u odnosu na rješenje iz marta, ali je ponovo izrazila zabrinutost zbog moguće politizacije Tužilačkog savjeta. VK očekuje da moguća politizacija TS bude ublažena zaštitnim mjerama koje sadrži Predlog - da članovi Tužilačkog savjeta ne mogu biti bivši funkcioneri Vlade posljednjih pet godina, da nijesu bili na rukovodećim partijskim pozicijama ili u bliskom srodstvu, odnosno braku sa zvaničnicima Vlade, da nijesu bivši tužioci....

( Biljana Matijašević )