Picula: Izvještaj o Crnoj Gori će sadržati zabrinutost zbog rasta političkih tenzija

Crna Gora je lider u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), ali njen dalji napredak na tom putu zavisiće od postignutog u poglavljima 23 i 24, koji se odnose na vladavinu prava i borbu protiv organizovanog kriminala I korpucije.

To je na današnjem brifingu sa novinarima, u susret predstavljanju Izvještaja o napretku, kazao izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru,Tonino Picula.

U fokusu su bili tužilački zakoni, ali i narasle političke tenzije u zemlji, te ekonomija ugrožena kovid krizom i visokom zaduženošću.

Jedna od rijetkih novina u Izvještaju o napretku Crne Gore, koji će zvanično biti predstavljen naredne sedmice, pored standarnih kritika iz oblasti vladavine prava, biće konstatacija o promjeni višedecenijske vlasti i trenutnoj političkoj situaciji u zemlji.

“Crna Gora je prošla kroz prvu tranziciju vlasti u poslednjih 30 godina, to je urađeno na miran i dostojanstven način, i u skladu sa Ustavom. Aktuelna vlada je tehnokratska i sastavljana od različitih političkih partija", kazao je Picula i dodao: “Moj izvještaj o Crnoj Gori, o kom će se raspravljati sljedeće nedjelje sadržaće zabrinutost zbog rasta političkih tenzija u zemlji, ali i stav da je otvoren i konstruktivan dijalog svih strana, fundamentalan na evropskom putu. Izvještaj će sadržati I zabrinutost zbog polarizovane medijska scene i, porasta dezinformacija”.

U izvještaju će Picula navesti i da su odnosi sa Srbijom obilježeni tenzijama, pa zato EU preporučuje da se sva bilateralna pitanja rješavaju kroz dijalog, izbjegavajući miješanja u unutrašnja pitanja zemalja. Takođe, sva otvorena pitanja granica moraju se riješiti što prije.

Poslanik Zelenih Tomas Vajs, takođe smatra da je politička situacija u Crnoj Gori trenutno prilično komplikovana, te da odnose u dobroj mjeri diktira DPS.

“Možete da imate svoje političke orjentacije, koje su ovakve ili onakve, ali DPS mora da prihvati evropske, demokratske standarde, koji podrazumijevaju da se ne minira predaja vlasti. Zato smatram da bi možda trebalo izvršiti određeni pritisak na DPS, da da doprinos dobroj kohabitaciji, jer veliki broj reformi o kojima govorimo, zahtijeva dvotrećinsku većinu, bez kojih crnogorska vlada zemlju ne može uvesti u EU”, kazao je Vajs.

Vajs podsjeća da Crna Gora ima veliki problem sa organizovanim kriminalom i korupcijom, što pokazuje i situacija u kojoj je potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću određena pojačana policijska zaštita jer je krenuo u obračun sa kriminalom, kao i način na koji su do sada rapisivani tenderi za hidroelktrane i vjetroelektrane.

“Ali najveći problem je finansijska situacija, u koju je Crnu Goru dovela prethodna vlast ugovorom o izgradnji autoputa sa Kinom. I sada se uz ekonomsku krizu prouzrokovanu Covid krizom, zemlja dovodi u vrlo tešku situciju da bi možda morala da proda infrastrukturu ili dio zemlje, da bi otplatila dug Kini ”, zaključio je Vajs.

Komentarišući mišljenje Venecijanske komisije o tužilačkim zakonima koje je predložila nova parlamentarna većina, Picula ističe da izmjene tih zakona nijesu drugorazredno političko pitanje, već srž pravosudnog sistema. Kaže da je zadovoljan da je Venecijanska komisija dala mišljenje o tužilačkim zakonima, i na taj način obezbijedila prostor za kompromis.

“Ne želim da komentarišem tumačenja različitih crnogorskih političara iz Vlade ili opozicije, ali izražavam i dalje oprez jer ne znamo kako će teći debata u parlamentu. Usvajanje ovih revidiranih zakona, treba da obezbijedi da sudstvo ostane nezavisno, ali sa druge strane i da bude sposobno da se nosi sa kriminalom i organizovanom korupcijom. I naravno, da ne bude kontaminirano voljom političkih partija”, rekao je Picula.

Vajs je dodao da je “Vlada uzela u razmatranje preporuke Venecijanske komisije I Evropske komisije i ponudila kompromisno rješenje, i sada treba naci kompromise širom političkog spektra, jer je to Ustavno pitanje“

Govoreći o daljem proširenju EU, Tonino Picula je kazao da je pomalo razočaran odnosom Unije prema zemljama kandidatima.

“Ja ne vjerujem da će bilo koja zemlja zapadnog Balkana skorije ući u EU, i to iz više razloga. Moje omiljeno objašnjenje je da je mnogo lakše bilo formirati evropsku ekonomsku zajednicu 50-ih godina, nego se pridružiti EU 2028”, istakao je Picula.

On je kritikovao EU da kod građana Zapadnog Balkana izaziva razočaranje, jer traži od budućih zemalja kandidata da ispunjavaju određene obaveze, a ona ponekad sama ne poštuje svoje. Kao primjer navodi Makedoniju, čiji je početak pregovora sa EU uslovljen promjenom imena zemlje, sto je ona ispunila, ali od pregovora nema još ništa.

Iz Evrospskog parlamenta ipak stiže poruka za sve koji ranije nijesu imali priliku da posjete Crnu Goru.

“Ova zemlja ima veliki potencijal, mladu i obrazovanu populaciju, potencijal za ekonomski razvoj u budućnosti, i na kraju, ko god još nije imao priliku da posjeti Crnu Goru, da kažem da je to zemlja koja ima fantastičnu prirodu , ljubazne i gostoprimljive ljude, i zato ako niste bila tamo – idite i posjetite tu zemlju”, zaključio je Vajs.

( Danijela Lasica )