Port Milena nije prepreka za gradnju “Lida”

Ministarstvo ekonomskog razvoja griješi kada tvrdi da Port Milena koči gradnju hotela “Lido” na Velikoj plaži. Krivi su hoteli, pansioni, kuće, restorani i građani koji pola vijeka otimaju, zatrpavaju i izlivaju fekalije u kanal-lagunu, koja nosi ime crnogorske kraljice Milene Petrović.

To tvrdi vodeći ulcinjski ekolog, predsjednik NVO “Zeleni korak” Dželal Hodžić, komentarišući tvrdnje Ministarstva iz teksta “Ugovori su na snazi, kupci će morati da grade ‘Galeb’ i ‘Lido’“, koji je objavljen u “Vijestima” 7. maja.

U tom tekstu, pored ostalog, iz Ministarstva su saopštili da još nisu stvoreni preduslovi za početak investicije jer nije riješen problem u vezi kanala Port Milena.

“Tokom 2012. godine potpisan je Aneks III po kojem je početak predinvesticionih obaveza uslovljen rješavanjem najmanje 30 odsto ekološkog problema Port Milene, dok je početak investicionih obaveza “Capital Estatea” uslovljen rješavanjem najmanje 75 odsto ekološkog problema kanala Port Milena“, pojasnili su iz Ministarstva.

Podsjetili su da je u skladu sa ugovorom iz 2006. godine investitor “Capital Estate” bio u obavezi da realizuje investicioni program u hotel sa vilama u iznosu od 37.957.000 eura i dovede ga do nivoa 5 zvjezdica.

“Potencijalni investitor desetak godina čeka da neko riješi ekološke probleme Port Milene. No, to nije dovoljno, potrebno je pronaći investitore svjetskog glasa, a ne ‘strateškog’, koji su kod nas dominantni skoro 30 godina od pojave novog štetočinskog neoliberalizma“, ocijenio je Hodžić.

Sjeća se kada je prvi put došao na čuveni kanal.

“Moje upoznavanje sa Port Milenom bez mostova i bez ijednog objekta na njenim obalama, desilo se pedesetih godina prošlog vijeka. Tada je važila za hraniteljicu ulcinjske sirotinje koja je išla na Porat ne da lovi ribu, već ‘da uzme malo ribe’, kako bi za dan, dva prehranili porodicu”, sjeća se Hodžić.

Podsjeća da su tada za Port Milenu važile brojne karakteristike za ispisivanje njenih vrijednosti.

“Istorijska realnost, geografsko-prirodni fenomen, ekonomsko bogatstvo, etnološki raritet, kulturna osobenost, turistički resurs, ulcinjski ‘kanal Grande’ i najveće prirodno mrestilište ribe na Mediteranu... Danas je nekadašnji ‘kanal Grande’ potencijalna ekološka bomba, mogući izvor zaraze i najveća septička jama na Mediteranu“, kazao je je Hodžić.

Odgovor na pitanje u vezi sa tim kako danas pomiriti te suprotnosti, tvrdi Hodžić, leži u simbiozi slovenačkog i holandskog modela razvoja.

“Slovenački model razvoja poznat je našoj javnosti pola vijeka kroz slogan “V sodelovanju z naravo” (“U saradnji sa prirodom”). Sjećate se toga natpisa i na ambalaži Fruktalovih sokova. Iako nije ekološka država kao mi, prije nekoliko godina Slovenija je proglašena najčistijom državom na planeti”, pojasnio je Hodžić.

Holandski model, kako je naveo, polazi od procjene vrijednosti prostora gdje bi trebalo investirati, a ne samo od rješavanja postojećih problema.

“Tako bi Port Milenu, osim što bi riješili ekološki problem”, mogli dovesti do uzgajališta staklastaih jegulja koje traže kristalno čistu vodu“, kazao je Hodžić.

Ponovio je da je problem Port Milene izuzetno složen.

“Za saniranje, revitalizaciju i valorizaciju Port Milene potrebni su istinski eksperti iz tih oblasti, intelektualci, NVO sektor, biolozi, ihtiolozi, turizmolozi, geolozi, hemičari, zdravstevni radnici, arhitekte, ribari... Posebno imajući u vidu da će se na ušću kanala u more graditi ribarska luka”, naveo je Hodžić.

U UO Morskog dobra radio bih i volonterski

Hodžić je kazao da mu prema svim referencama sljeduje mjesto u UO Morskog dobra, makar i volonterski.

“Vanja Ćalović Marković i Stevo Muk izabrani su nedavno u Nacionalni savjet za borbu protiv visoke korupcije iz redova NVO sektora. To je dobar model koji bi morao biti primijenjen i na UO Morskog dobra. Od početka, Ulcinj je tamo imao predstavnike koji nijesu ništa radili za grad. Ja hoću da radim za grad, makar i bez plate, znam koji su problemi i prioriteti“, kazao je Hodži,ć navodeći da je sa svojom ambicijom upoznao predsjednika i potpredsjednika Vlade, direktora Morskog dobra i resornog ministra.

( Samir Adrović )