Lideri na Balkanu postaju problemi
Kentera kazao da moćne protivnike reformi, koji se pominju u izvještaju, ne treba isključivo tražiti među političarima
Američka strategija za Balkan Atlantskog savjeta je pokazatelj da Zapad mijenja svoju politiku prema regionu, posebno prema Crnoj Gori, smatraju u dijelu opozicije.
U dokumentu “Balkan naprijed - nova američka strategija za region”, Atlantski savjet SAD, između ostalog, upozorava na moćnike koji koče reforme i kritikuje Zapad jer ih toleriše zbog straha od nestabilnosti u regionu.
“Zapad više ne želi da određene probleme gura pod tepih, već pokazuje jasnu želju da ih rješava”, kazao je sekretar URA Mileta Radovanić.
U izvještaju Atlantskog savjeta stoji i da Vašington treba da bude obazriv prilikom saradnje sa pojedinim liderima u regionu, navodeći kao primjer predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, predsjednika RS Milorada Dodika, Kosova Hašima Tačija i Srbije Aleksandra Vučića. Navodi se i da SAD treba da pomognu u “njegovanju zdrave klime koja podrazumijeva prostor za lojalnu opoziciju”.
Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera smatra da priču o uticajnim ljudima koji koče reforme treba staviti u jedan širi kontekst. “
“Ja tu ne bih tražio te moćnike isključivo među političarima. Jeste da je to na Balkanu možda i najprepoznatljivije, ali imate i slučaj Agrokora. Taj primjer definitivno dobro oslikava jednu moćnu imperiju kojoj nikako ne odgovara sređeno stanje”, ocijenio je Kentera, navodeći da niko u državi ne koči reforme.
“Mi jesmo od skoro članica NATO-a, ali mislim da nismo toliko još uvijek bitni i uticajni da bi bilo ko iz Crne Gore mogao kočiti neke strateške procese koji su bitni za čitav Balkan”, kazao je on.
Sekretar URA je podsjetio da je sličnu poruku prije dvije nedjelje uputio i visoki američki zvaničnik Brajan Hojt Ji, koji je ocijenio sramnim blago ponašanje Evrope prema korumpiranim liderima u regionu.
“Posebno ohrabruje činjenica da su takva razmišljanja, sada već uobličena u zvaničnoj strategiji, samim tim i postavljena na znantno ozbiljniji nivo zbog čega ih moramo tako tumačiti i shvatati”, tvrdi Radovanić, dok Kentera smatra da novom politikom SAD žele pokazati Rusiji da se ne odriču Zapadnog Balkana.
“Ključna poruka strategije je da Balkan nije zaboravljena priča za SAD i da se one ponovo vraćaju u taj region, poslije dužeg perioda u kome nijesu bili prisutni u mjeri u kojoj se to očekivalo i bilo potrebno“, kazao je on.
Iz DPS-a nijesu željeli da odgovore na pitanja u vezi sa strategijom, ocijenivši da su “Vijesti” “izvlačile iz konteksta djelove izvještaja Atlantskog savjeta SAD koji se odnosi na Balkan, i interpretirale ga onako kako odgovara političkoj agendi vašeg medija”.
Komentarišući ocjene iz Atlantskog savjeta SAD da uspostave stalno vojno prisustvo u regionu, u Demokratskom frontu su podsjetili da iza izvještaja ne stoji američka administracija.
“Radi se o jednom proizvoljnom i neozbiljnom tekstu iza kojega ne stoji država nego grupa ljudi koja podržava vlastitu agenturu u Crnoj Gori, a pokušava da diskredituje one koje ne mogu kontrolisati”, kazao je poslanik Jovan Vučurović.
On je negirao navode iz izvještaja prema kojima se navodi da će Rusija preko tog političkog saveza pokušati da promoviše svog predsjedničkog kandidata koji bi bio protiv evroatlanstkih integracija.
“Već više od pola godine predlažemo da opozicija ima nestranačkog kandidata, ličnost sa integritetom, koja neće biti ni protiv koga, ni protiv istoka, zapada, sjevera ili juga, nego koja će biti za pravnu državu, bolju i uspješniju Crnu Goru”, kazao je on.
Prošle godine Vilson hvalio Đukanovića
Crnogorski zvaničnici bili su redovni gosti Atlantskog savjeta tokom posjeta Vašingtonu, a na jednom od predavanja 2014. godine Đukanović se prvi put otvoreno usprotivio politici Rusije. On je tada rekao da se na Balkanu, kao na rezervnom terenu, oštro sukobljavaju pronatovska i antinatovska politika.
“Ukoliko se uspjesi na nekim drugim, prividno udaljenim područjima, poput Sirije, Irana, Ukrajine, shvate kao ohrabrenje za antinatovsku politiku u regionu onda moramo dodatno biti zabrinuti za budućnost i stabilnost zapadnog Balkana, ali i kredibilnost NATO-a”, ocijenio je tada.
Osim Đukanovića u Atantskom savjetu gostovali su i Igor Lukšić, Zoran Pažin i Milica Pejanović Đurišić. Čelnici Savjeta, uključujući i jednog od autora izvještaja Dejmona Vilsona, su tokom posjete prošlog novembra ocijenili da je liderska uloga Đukanovića “odličan signal cijelom regionu na putu demokratskog razvoja i napretka”.
( Miloš Rudović )