Čekaju se šefovi za još šest radnih grupa

Pregovaračka struktura Crne Gore sa Evropskom unijom je „krnja“, još se čeka na to kako će biti prilagođena primjeni nove metodologije, ali su i u postojećoj strukturi brojna mjesta dosta dugo upražnjena, kaže izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović.

Iako je nova Vlada formirana prije skoro pola godine, još šest radnih grupa, prema podacima kancelarije glavne pregovaračice, čeka šefove.

Šefove imaju ključne radne grupe - za poglavlja 23 i 24, od kojih najviše i zavisi ocjena koju će Crna Gora dobiti na predstojećoj međuvladinoj konferenciji koja se očekuje u junu. Iz EK su ranije “Vijestima” rekli da bi ona trebalo da budu održana što prije i da će na njoj biti razmatrana primjena revidirane metodologije proširenja.

Glavna pregovaračica Zorka Kordić kazala je da se pregovaračka struktura nadograđuje postupno, prateći institucionalno uređenje resornih ministarstava. Podsjeaća da ona obuhvata više nivoa - Kolegijum za pregovore, Savjet za vladavinu prava, Pregovaračku grupu čijim radom upravlja glavni pregovarač i 33 radne grupe za poglavlja.

Kazala je da su postupno stigli predlozi za imenovanja šefova radnih grupa za poglavlja 14, 15, 21, 27, 23 i 24, a očekuje se uskoro i imenovanja za 1, 2, 7 i 19, te 25 i 26, čime bi se kompletirao nivo radnih grupa.

Javni poziv za NVO za predlaganje članova za radnu grupu za Poglavlje 27 (životna sredina) objavljen je 12. maja, a juče za poglavlja 21, 15 i 14.

Kordić je navela da je u kontekstu vladavine prava, za poglavlja 23 i 24, u februara ove godine konstituisan Savjet za vladavinu prava kada su i imenovani koordinatori za pripremu Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost, kako bi se, kaže, efikasno odgovorilo toj važnoj obavezi tokom marta.

“Zatim su pristigli i formalni predlozi da radnom grupom za Poglavlje 24 rukovodi Majda Mulić, savjetnica ministra unutrašnjih poslova, a radnom grupom za Poglavje 23 Lidija Mašanović, generalna direktorica za evropske integracije u Ministarstvu pravde”, rekla je ona “Vijestima”.

Kordić je navela da je ključni strateški dokument za proces pregovora, Program pristupanja Crne Gore EU u 2020. godini, kao godini pandemije i intitucionalnih promjena, zabilježio određeni pad u realizaciji obaveza, ali se to dijelom može pripisati i dosta ambicioznom pristupu u planiranju.

“Kad su u pitanju nova strateška dokumenta, uvođenjem elemenata nove metodologije pregovora s EU koju očekujemo u junu 2021, stvoriće se preduslovi za postupno inoviranje akcionih planova za poglavlja 23 i 24, unapređenje kvaliteta Programa pristupanja CG EU s jeseni i izoštravanje prioriteta za ispunjavanje završnih mjerila po svim poglavljima pregovora”, rekla je Kordić.

Na pitanje koliko sjednica radnih grupa je održano od formiranja nove Vlade, ona je odgovorila da zbog pandemije ima odvojene bilateralne sastanke sa šefovima radnih grupa.

Objasnila je da je kroz elektronske sesije sa članovima radnih grupa pripremljen godišnji prilog izvještaju EK za 2021, usaglašen strateški dokument Program pristupanja Crne Gore EU sa programom rada Vlade, pripremljeni materijali za odgovarajuće pododbore i održano nekoliko virtuelnih ekspertskih misija u saradnji sa EK.

Marović: Izmjene zakona trebalo bi da obezbijede deblokadu tužilaštva

Potencijalno ubrzanje procesa pregovora sa EU zavisi od tempa ispunjavanja prelaznih mjerila u oblasti vladavine prava, ali i od potencijalnih sankcija i podsticaja za ostvarene ili izostanak rezultata, ocijenila je Jovana Marović.

Podsjeća da je proces pregovora Crne Gore sa EU spor, a da su razlozi obaveze koje Crna Gora ne ispunjava, ali i sporo definisanje smjernica za primjenu nove metodologije od strane EK.

Crna Gora vodi skoro devet godina pregovore, otvorila je sva 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri. Država je prošle godine prihvatila da pregovore nastavi po novoj metodologiji, prema kojoj dok ne ispuni prelazna mjerila u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i pravosuđe, nijedno drugo poglavlje ne može biti zatvoreno.

Marović kaže da fokus ostaje na vladavini prava. Dodaje da iako su se, makar na papiru, stekli uslovi da se odlučnije krene u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i dalje je dosta kočnica. “Trenutno se to u prvom redu odnosi na izmjene Zakona o državnom tužilaštvu koje bi trebalo da obezbijedi uslove za deblokadu pravosuđa. Međutim, iako je izmjenama Zakon unaprijeđen, ostala su određena problematična rješenja i u tom smislu reakcije Brisela su obazrive”, rekla je.

Komentarišući novi non-pejper koji se pojavio 5. maja, Marović smatra da je dobar što se tiče principa i poslatih poruka, ali će, što se tiče same EU, najviše u praksi zavisiti od toga kada će biti spremna za nove članice i da li će aktivnije pružati podršku reformama na terenu nego do sada.

( Biljana Matijašević )