Radulović: Uskoro dijalog sa SAD o pomoći Crnoj Gori

Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović najavio je da će uskoro početi ekonomski dijalog Crne Gore i SAD koji bi trebalo da doprinese revitalizaciji ekonomije države i “definiše prostor američke pomoći u oblastima koje koče ekonomsku integraciju Crne Gore u EU”.

On je zadovoljan je sadašnjom diplomatskom mrežom države, navodeći da su u njoj ljudi koji, bez obzira na svoja lična politička uvjerenja, na pravi način zastupaju interese zemlje.

Početak Vašeg mandata obilježile su tenzije oko diplomatskih predstavnika Crne Gore, nasljedili ste problem sa ambasadorom Srbije. Da li MVP sada kontroliše dilplomatsku mrežu ili još ima “slobodnih strijelaca” koji ne sprovode politiku nove Vlade?

Kada je riječ o resoru vanjskih poslova, jasno je da su promjene neophodne. Kao Ministarstvo, strateški razmišljamo u pravcu profesionalizacije crnogorske diplomatije. Od početka mandata podržavam stav da bi državu trebalo da predstavljaju karijerne diplomate, državni službenici koji su obučeni i duži niz godina rade na konkretnim diplomatskim poslovima. Taj zadatak nije moguće realizovati preko noći, potrebno je vrijeme, dugoročni planovi i naš predan rad na njihovoj realizaciji.

Zatečeno stanje je bilo takvo da je od 38 šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava, oko dvadeset bilo politički imenovano, što je više od polovine. U tom smislu podsjetiću da je Zakonom o vanjskim poslovima predviđeno da možemo imati do 30 odsto nekarijernih diplomata, a ova cifra je uveliko prevazilazila predviđen broj.

Opet, to ne znači da nadalje neće biti ambasadorskih imenovanja koja dolaze iz drugih sfera i profesija. Hoće, ali shodno Zakonu koji kaže da, u skladu sa predviđenim postotkom, postoji mogućnost imenovanja lica koje nije diplomata, naravno ukoliko ispunjava niz kriterija, kao na primjer da je crnogorski državljanin, da aktivno govori jedan strani jezik i da je ostvario zapažene profesionalne rezultate.

Vjerujem da sada u okviru naše diplomatske mreže Crnu Goru predstavljaju ljudi koji su, bez obzira na svoja lična politička uvjerenja, u profesionalnom djelovanju potpuno neutralni i da na pravi način zastupaju interese naše zemlje. Naravno, ukoliko bi se u bilo kom trenutku dogodilo da neki diplomata postupa mimo principa, ustaljenih stručnih uzusa i instrukcija MVP, to bi svakako bio povod da se razmisli o njegovom daljem angažovanju.

Kako planirate da poboljšate diplomatske veze između Crne Gore i Srbije? Imate li najave da će Srbija poslati novog ambasadora u Crnu Goru?

Kada govorimo o proglašenju ambasadora Božovića (Vladimir) personom non grata, podsjetiću da je ova odluka donijeta sedam dana pred stupanje na dužnost nove Vlade. Ona podrazumijeva uskraćivanje gostoprimstva da obavlja dužnost ambasadora Republike Srbije u Crnoj Gori, a kao što sam više puta istakao, ova mjera bi trebalo da bude zadnja u diplomatiji. Kao i prilikom odgovora na prethodno pitanje, kada je riječ i o ovoj temi, ponovo govorimo o zatečenom stanju, odnosno odluci koja se desila prije stupanja na dužnost. Ipak, zbog poštovanja ustaljene diplomatske prakse ona sada podrazumijeva našu obavezu da postupamo u skladu sa konvencijama koje su jedna vrsta zakona, što znači da Vlada ne može povući odluku o proglašenju Božovića personom non grata, a da ne prekrši konvencije. A znamo da, ako se zakon, odnosno konvencija, jednom prekrši, i to svjesno, može samo da se postavi pitanje - “gdje je tome kraj”?

Regionalna saradnja je prioritet u vanjskopolitičkoj agendi, i na tome svakodnevno predano radimo.

Već u drugoj sedmici mandata i na moju inicijativu, održan je razgovor sa ministrom spoljnih poslova Srbije Nikolom Selakovićem. Tom prilikom izrečen je naš stav da smo otvoreni za resetovanje i unapređenje odnosa. Smatram da bi fokus razvoja bilateralnih odnosa naše dvije nezavisne države koje su prvi susjedi, trebalo da budu pitanja koja nadilaze dnevno-političku retoriku.

Nadamo se da će iz reda sjajnih diplomata koje ova zemlja ima uskoro uslijediti imenovanje novog ambasadora Republike Srbije u Crnoj Gori koji će predano raditi upravo na ostvarenju ovih ciljeva.

U kakvom aranžmanu u MVP-u su osam ambasadora koji su opozvani? Nedavno je objavljeno da je Miodrag Vlahović i zvanično van MVP. Šta je sa ostalima? Na koji način će odgovarati bivši ambasador u Kini, Darko Pajović?

Kada govorimo o ovoj temi, sve odluke Ministarstva donesene su u skladu sa Zakonom o vanjskim poslovima.

Naime, pojedini ambasadori poput Darka Pajovića bili su u radnom odnosu u MVP na određeno vrijeme. Radni odnos su zasnovali donošenjem ukaza o postavljenju za ambasadore, dok je donošenjem ukaza o opozivu sa funkcije ambasadora prestao i radni odnos u Ministarstvu vanjskih poslova.

S druge strane, drugi poput Miodraga Vlahovića bili su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Oni su odabrali da po prestanku funkcije šefa diplomatskog predstavništva ostvare pravo na naknadu, u skladu sa članom 108 pomenutog zakona, što je imalo za posljedicu prestanak radnog odnosa.

Takođe, ovo je svojevrsna prilika da dodatno osvijetlimo pitanje disciplinskih postupaka koji su bili pokrenuti protiv dvojice bivših ambasadora.

Dakle, usljed prestanka radnog odnosa Darka Pajovića i Miodraga Vlahovića obustavljeni su i disciplinski postupci koji su pokrenuti. Pojašnjenja radi, Disciplinska komisija Vlade, a ne MVP, može voditi postupak samo protiv lica koja su u radnom odnosu i tu utvrđivati eventualnu odgovornost. Imajući u vidu da Pajović i Vlahović više nisu zaposleni, ona je po službenoj dužnosti donijela rješenje kojim se postupak obustavlja. Naime, najoštrija mjera koja se može izreći je udaljenje sa posla (otkaz), a shodno prethodnom objašnjenju, ova lica više nisu zaposlena u Ministarstvu.

Kada će biti popunjavana upražnjena mjesta predstavnika Crne Gore u inostranstvu, da li planirate samo karijerne diplomate?

Profesionalizacija diplomatske mreže je poduhvat koji zahtijeva vrijeme, naročito imajući u vidu poštovanje Zakona o vanjskim poslovima, kao i da je zatečeno stanje bilo takvo da su karijerne diplomate bile manje zastupljene u odnosu na politička i imenovanja, koja je u prošlosti dio javnosti oštro kritikovao. Upražnjena mjesta šefova crnogorskih diplomatsko-konzularnih predstavništava popunjavaće se planiranom dinamikom.

U dijelu javnosti je bilo zlonamjernih komentara u vezi mogućeg izaslanika u Zagrebu, našeg kolege Vladana Žugića. Možete li objasniti o čemu se radi?

Zakon o vanjskim poslovima prepoznaje mogućnost ministra vanjskih poslova da povodom određenih pitanja odredi lice u svojstvu specijalnog izaslanika u nekoj državi ili pri međunarodnoj organizaciji. Imenovanje Vladana Žugića za specijalnog izaslanika u kapacitetu atašea za kulturu je prepoznato kao mogućnost koja bi doprinijela daljem unapređenju kulturne saradnje, promociji kulturnih interesa i prezentaciji potencijala kulture Crne Gore, te unapređenju opšte saradnje u oblasti kulture i medija sa Hrvatskom.

Dok smo, na primjer, u Srbiji imali, za crnogorske prilike, više ljudi u ambasadi, to nije bio slučaj u Hrvatskoj koja je prošle godine predsjedavala Savjetom EU, kada smo otvorili posljednje pregovaračko poglavlje. Takođe, treba imati na umu da je Slovenija sljedeća predsjedavajuća, pa razmišljamo o privremenom pojačanju osoblja ambasade u cilju sticanja dragocjenog iskustva.

Da li može naškoditi vanjskoj politici Crne Gore to što je specijalna izaslanica MVP-a pri Evropskoj uniji sa sjedištem u Briselu, umjetnica - Mirjana Deletić?

Svrha imenovanja specijalnog izaslanika u Misiji Crne Gore u Briselu je doprinos razvoju i implementaciji vladinih strategija, kratkoročnih i dugoročnih politika i inicijativa vezanih za portfelj ministra.

Mirjana Deletić ima obrazovanje u oblasti međunarodnih odnosa, master za evropske integracije i regionalizam i preko deset godina iskustva u međunarodnim odnosima i poslovanju u analizi, pregovaranju, izgradnji partnerstva i strateškom razvoju društveno-ekonomskih i političkih inicijativa na Zapadnom Balkanu.

Prije ovog angažmana, radila je u Evropskom institutu za mir u Briselu na strategijama i inicijativama usmjerenim na rješavanje konflikata kao podrška evropskim državama i EU...

Ovo su detalji iz profesionalne biografije gđe Deletić, koji svjedoče da nije riječ o profesionalcu iz oblasti umjetnosti, kako to u javnosti želi da se prikaže. Svakako, važno je istaći da je njeno angažovanje shodno ugovoru oročeno na godinu, a to podrazumijeva da će se o eventualnom produženju odlučivati na osnovu rezultata.

Da li je politika Sjedinjenih Američkih Država donekle promijenjena u odnosu na Crnu Goru i Balkan, jer je bilo takvih očekivanja, veći fokus, recimo, na ovim prostorima. Jeste li imali razgovore sa nekim iz Bajdenove administracije?

Nova američka administracija je na početku mandata okupirana brojnim globalnim i epidemiološkim izazovima. Ipak, vjerujem da će Zapadni Balkan ostati na listi prioriteta vanjske politike SAD.

Takođe, SAD su u više izjava na različitim nivoima odbacile bilo kakve ideje o mijenjanju granica i iscrtavanju mapa na kojima su po etničkim linijama prekrojene granice. Crna Gora je takođe čvrsto na poziciji da rješenje problema na Zapadnom Balkanu ne treba tražiti u promjeni granica zarad etnički čistijih država, već naprotiv, u jačanju građanskih društava, toleranciji, multietničnosti, dobrosusjedskim odnosima.

Naša saradnja sa SAD kao najsnažnijim evroatlantskim partnerom je intenzivna i redovna, a uskoro otpočinje i ekonomski dijalog Crne Gore i SAD koji bi trebalo da doprinese revitalizaciji naše ekonomije i definiše prostor američke pomoći u oblastima koje koče našu ekonomsku integraciju u EU. Nemamo sumnju da će SAD nastaviti da nas podržavaju da postanemo i prva sljedeća i konstruktivna članica EU.

Da li je MVP aktivno uključeno u angažmane Vlade oko smanjenja javnog duga?

Ministarstvo vanjskih poslova nema individualne nadležnosti kada je riječ o smanjenju javnog duga.

Da li i na koji način MVP preko diplomatske mreže pokušava da objasni dijaspori dezinformacije koje se šire u vezi najave izmjena propisa o registru boravišta i prebivališta? Da li ste razgovarali sa nekim od udruženja?

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore u kontinuitetu posvećuje naročitu pažnju saradnji s dijasporom, posebno posredstvom naših diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Tokom nedavne posjete Parizu sastao sam se sa našim ljudima koji žive u Francuskoj i upoznao ih sa planovima Ministarstva, konkretnim projektima Uprave za dijasporu, a najviše pažnje posvetili smo obrazovanju djece i u tom pravcu nastavku saradnje sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Naš stav je da matica nikada ne smije zaboraviti nijednog svog državljanina gdje god i koliko dugo se on nalazio, živio i radio.

Opoziv Leposavića pokazatelj kakvu sliku bi Vlada da izgradi u očima međunarodne javnosti

Koliku štetu je ugledu države napravio skandal oko relativizovanja genocida u Srebrenici ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića? Šta je MVP uradilo povodom “saniranja” narušenog ugleda Crne Gore?

Vlada je zvaničnim saopštenjem pojasnila da poštuje kontinuitet međunarodnih obaveza Crne Gore, kao i odluke svih međunarodnih institucija.

Takođe, više puta je ponovljeno da se ne dovodi u pitanje poštovanje Deklaracije o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta koju je usvojila Skupština Crne Gore 2009. godine, a u kojoj se osuđuje zločin genocida u Srebrenici počinjen 1995. godine, kao i svi drugi ratni zločini počinjeni tokom sukoba na prostorima bivše Jugoslavije.

Odluka predsjednika Vlade da pokrene proceduru opoziva ministra Leposavića dovoljno govori o slici koju ova Vlada želi da izgradi u očima međunarodne javnosti.

Vakcinisaću se, vjerujem nauci

Da li ćete se vakcinisati protiv koronavirusa? Vaša poruka građanima?

Vjerujem nauci, vakcinisao sam svoju djecu. Da li je potrebno govoriti o tome da li ću se ja vakcinisati? Naravno da hoću.

Ipak, shodno preporuci ljekara samo ću sačekati neko vrijeme, imajući u vidu da sam preležao infekciju u martu i imam antitijela koja bi, kako stručnjaci kažu, trebalo da budu dovoljna da spriječe ponovno obolijevanje u narednih nekoliko mjeseci.

Vakcinacija je pitanje ličnog izbora, ali kako smo imali priliku čuti naše sugrađane u TV reportažama, ovo je i neka vrsta građanske dužnosti. Kolektivni imunitet znači da ne moramo svi da budemo vakcinisani, ali mora većina. Ja ću biti dio nje.

( Željka Vučinić, Alisa Hajdarpašić )