„Kli-kli“ će biti pokretno kulturno dobro triju država

Veliko je zadovoljstvo što je prila o jedrilici „Kli-Kli“ ušla u Pomorski muzej jer na nadopunjava priču o „Besi“ koju ovdje već imamo i našem pomorstvu 20.vijeka donosi jedan avanturistički duh plovidbe, istraživanja dalekih obala i slobode koju samo ona može da pruži. – kazao je kustos Pomorskog muzeja Crbne Gore u Kotoru Ilija Mlinarević, otvrarajući u petak veče u Kotoru, predavanje o tridesetjednogodišnjem putovanju jedrilice "Kli-Kli".

Dvojarbolni keč dug 12 metara „Kli-Kli“, jedan od tri najpoznatija broda jugoslovenske tzv. rekreativne nautike. Uz „Besu“ Jože Horvata i „HIR 3“ Mladena Šuteja i „Kli-Kli“ je rijetka ex-YU jedrilica-krstaš koja se može pohvaliti time da je oplovila svijet. Ovim brodom je beogradska porodica Kojadinović, duže od tri decenijem krstarila svjetskim morima i sa njime skoro pa opisala puni krug cirkumnavigacije oko Zemljine kugle.

Sa njihovih putovanja Kojadinovići su pisali izuzetno popularne i čitane reportaže koje su tada redovno izlazile u “Ilustrovanoj Politici” ili su njihovi snimci filmskom kamerom, prikazivani u emisijama nazvanim “Vanja sa okeana” na TV Beograd.

Javnost u SFRJ sa užitkom i zanimanjem je pratila avantue ove neobične familije i njihove plovidbe svjetskim morima i okeanima, zbog čega “Kli-Kli” i danas ima gotovo kultni status kod mnogih, pogotovo nešto malo starijih žitelja svih ex-YU republika.

Kao svjedočanstvo ove neobične višedecenijske avanture po svjetskim morima, za Kojadinovičćma su ostale i tri napisane knjige; “Sunčlano jedro, “Sedam godina za tri okeana” i “Kli-Kli – isti jarboli, dva pokoljenja”. Čuvena jedrilica već duže vrijeme nalazi se u Boki, a prije dvije godine kupili su je zaljubljenici u nautiku i jedrnej, Isidor Stankov iMilana Štribohar iz Herceg Novog koji obnavljaju legendarni brod.

Oni namjeravaju da “Kli-kli” zaštite i prezentuju kao pokretno međunarodno kulturno dobro koje baštine Francuska pod čjom je zastavom plovila porodica ekonomskih emigranata iz Jugoslavije Kojadinovića što su, prije nego što su se otisli na okean, živjeli i radili u Parizu, Srbija iz koje su Kojadinovići porijeklom, te Crna Gora u kojoj se naumorni svjetski putnik “Kli-kli” skrasio i čiju zastavu sada vije na krmi. “Naša je namjera da se priča o “Kli-Kliju” nastavi i dobije insititucionalni okvir. Ubijeđen sam da ta dužnost pripada upravo Pomorskom muzeju, a ovo predavanje je samo početak tog projekta. Uskoro ćemo nadam se, biti u prilici da organizujemo i posebnu izložbu o pomorskoj zaostavštini “Kli –Klija” i porodice Kojadinović i nadam se da će se ideje aktuelnih vlasnika broda, Isidora i Milanke, realizovati.”- kazao je Mlinarević, dodajući da Boki i Crnoj Gori “treba da bude čast što se ovaj svjetski putnik naklon više od tri decenije lutanja morima i okeanima, skrasio se u naššim krajevima i pružio nam priliku da ispričamo jednu prelijepu pomorsku i životnu avanturu”.

O nesvakidašnjem životnom putu građevinskog inženjera iz Beoograda Srboljuba Kojadinovića, njegiove supruge, doktora nauka fizike Jelene i njihovo dvioje djece- sina Vanje i kćeri Mile koja se i rodila za vrijeme ove epohalne plovidbe, govorili su Milanka Štirbohar i Isidor Stankov. Oni su ispričali brojne detalje o genezi ideje da odlaskom na ocean na malom jedrenjaku, Kojadinovići sredinom sedamdesetih giodina prošlog vijeka, pobjegnu od konzumerističkog i užurbanog života u Zapsndoj Evropi u potrazi za mirom i životom usklađenim sa prirodom u dalekim krajeviuma koje stalna trka čovjeka za novcem i zaradom još nije dotakla, pa su ti krajevi i ljudi što su tamo živjeli, još uvijek zadržali svoju originalnost, neiskvarenost i autentičnost.

U tom je smislu tridesetogodišnje putovanje “Kli-Klija” po tri velika okeana bilo je i svojevrsno kulturolško-sociološko istraživanje, koliko i nautički poduhvat, posebno imajući u vidu da su ga učinili ljudi sa kontinenta, nevični moru i sa tek osnovnim znanjima iz navigacije i pomoračkih vještina, i to sve sa oskudnim i za današnje uslove nezamislivo primitivnim tehnološkim prilikama koje su rekretivni nautičari imali na raspolaganju prije skoro pola vijeka. Stankov i Štribohar su najavili da će hiljade strana raznovrsne vrijedne dokumentacije o “Kli-kliju” i njegovoj plovidbi oko svijeta koja je trajala od 1976. do 2000. godine, a koje su od Kojadinovića dobili zajedno sa brodom kada su ga kupili, ustupiti na čuvanje Pomorskom muzeju.

Sam brod, kada bude obnovljen, biće kandidovan za zaštitu kao pokretno kulturno dobro Crne Gore, Srbije i Francuske, a ubudučć će, uz komercijalnu namjenu jahte za čarter, “Kli-kli” služiti za obrazovanje mladih ljudi u pomorstvu i ekologiji, misije istraživanja mora, te multinacionalne projekte saradnje na planu zaštite mora i pomorske baštine.

( Siniša Luković )