Mještani Kraljskih Bara ponovo blokirali dva puta: Spriječili radnike da dođu do gradilišta mHE

Firma Dekar energy u tom selu namjerava da gradi mHE na vodotocima Crnja, Čestogaz i Ljubaštica. Mještani od sredine prošle godine brane gradnju, pozivajući nadležne da raskinu ugovore i ponište dozvole za gradnju.

7235 pregleda6 komentar(a)
Foto: Dragana Šćepanović

Mještani Kraljskih Bara ponovo su blokadom dva puta, na privatnom zemljištu, spriječili radnike da dođu do gradilišta mHE.

Firma Dekar energy u tom selu namjerava da gradi mHE na vodotocima Crnja, Čestogaz i Ljubaštica.

Mještani od sredine prošle godine brane gradnju, pozivajući nadležne da raskinu ugovore i ponište dozvole za gradnju.

Takođe, zahtijevaju i vraćanje, kako tvrde, vraćanje devastiranog prostora u prvobitno stanje. Radove na mHE izvodi firma Igma grand.

Mještani su poslali i svoje saopštenje koje prenosimo integralno.

Mještani Kraljskih Bara obavještavaju crnogorsku javnost da su dana 11.5.2021.g teren predviđen za izgradnju MHE u ovom kraju posjeli inspektori Uprave za inspekcijske poslove, ekološki g. Dejan Filipović i inspektor za vode g. Miloš Vujačić, a po zahtjevu Ministarstva kapitalnih invescija, te je upravo ovaj događaj povod za naše obraćanje.

Pomenutim inspektorima prisutni mještani su ukazali na sve nepravilnos, odstupanja od dokumentacije, kao i očiglednu devastaciju prostora uz vodotoke.

Inspektori na terenu su imali uvid u stanje na terenu, te da je gradnja MHE “Crni potok” započeta na vodotoku Čestogaz za koji ne postoji ni jedna građevinska dozvola, te da vodotoci Crni potok, Čestogaz i Ljubašca ne pripadaju vodotoku Crnja, a za koju je izdata koncesija 2008.g. Takođe, inspektori su imali i uvid da neki radovi upisani u inspekcijskim izvještajima iz 2016/17.g ne danas postoje na terenu.

Mještani su inspektorima ukazali na nedosljednos u građevinskim dozvolama, uništenju životne sredine i erozije izazvanih započem radovima na izgradnji MHE, te krađu vodotoka, kao i dijelom ukopane, zavarene i postavljene cijevi od 81cm na mjestu gdje su dokumentacijom predviđene cijevi od 55cm. Na sve ove, kao i na ostale nedosljednos oko ovog štetnog i po našoj sumnji korupvnog posla, mještani ukazuju od jula prošle godine, pa postavljaju pitanja:

- Zašto is inspektor za vode, koji je tvrdi da je bio na ovom terenu 30.jula prošle godine nije u tadašnjem izvještaju naveo devastaciju vodotoka Čestogaz, te ukopane i zavarene cijevi od 81cm, te zašto nije obišao cijeli vodotok zbog kojeg je podnijeta prijava, jer ove cijevi su i tada bile na terenu?

Ovog puta ovaj inspektor je “vidio” pomenute cijevi odmah uz vodozahvat i izmjerio njihovu širinu u ukupnoj dužini od oko 800m.

- Pošto je inspektor za vode “vidio” ove cijevi nakon 10 mjeseci, mještani se pitaju, da li će po službenoj dužnos obavijes nadležne organe i građevinsku inspekciju da se na terenu nalaze cijevi koji su van gabarita propisanih u dokumentaciji, te da se gradnja obavlja na vodotoku za koji ne postoji ni jedna dozvola, jer građevinske dozvole glase na vodotok Crnja i da je pod hitno potrebno zaustavi započetu gradnju i procesuira koncesionara koji gradi van izdah dozvola?

- Da li će ekološki inspektor nakon uvida u stanje na terenu obavijes druge nadležne organe da se započeta izgradnja radi na vodotoku za koji ne postoji dozvola, te da se vrši uništenje prirodnog dobra vode i procesuira odgovorne za ovu devastaciju?

- Upravi za inspekcije i ostalim državnim organima postavljamo pitanje zašto njihovi službenici na teren izlaze bez potrebne dokumentacije, topografskih ili satelitskih mapa, glavnih projekata, dozvola, posebno ako za to postoji obimna i dostupna dokumentacija i ako je slučaj prijave već uveliko poznat tom organu? Da li je to zbog toga da bi se kasnije izvještaji pisali duže, proces izrade ish trajao, a izvođačima radova “dalo” vrijeme da i dalje rade van zakona i dozvola? Zbog svih dosadašnjih radnji inspekcijskih organa

POZIVAMO nadležno Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i ministra Mitrovića, da JAVNO objavi nalaze ovih inspektora, te upozna cjelokupnu crnogorsku javnost transparentno sa ovim slučajem izgradnje MHE u Kraljskim Barama, koje je i sam svojevremeno projektovao.

Takođe pozivamo ministra Mitrovića da obavijes crnogorsku javnost i mještane Kraljskih Bara, zašto nije preduzeo nikakve radnje iz svojih nadležnos i nadležnim organima svog ministarstva ukazao i izdao zahtjev da se ispitaju nedosljednos izgradnje MHE u našem kraju, koje prate velike neregularnos i mutne radnje, razrješi onako kako treba - da se zašte resursi, interesi države i život mještana? Da li je to zbog toga što je kumovski i interesno (bio) vezan za koncesionara koji pokušava da gradi MHE mimo većinske volje lokalne zajednice, mještana i vlasnika imanja i mimo dozvola i zakona Crne Gore?

Smatramo da ne postoji niko ko je u ovom trenutku na većem položaju, a da je upućeniji u izgradnju MHE u našem kraju od ministra Mitrovića, pa naš čudi kako do sada baš on nije preduzeo ništa po ovom pitanju, a od stupanja na mjesto ministra po službenoj dužnos je baš on morao.

Ranije na jednom od sastanaka nas je začudila i izjava sekretara ovog ministarstva, g.Mrdaka, koji je izjavio da Elaborate zašte životne sredine nisu obavezni da poštuju koncesionari i izvođači, pa se postavlja pitanje zašto se dokumen prave?

Da li samo zato da bi oni koji ih pišu naplali taj svoj rad?

Čudi i izjava ovog sektretara na istom sastanku, a na pomen određene zašćene vrste, da ih ima kao “mačaka”, te da nije bitno ako im se ugrozi stanište. Zbog svega gore navedenog, od projektovanja MHE u našem kraju, osnivanja i ranijeg učešća u firmi koja uništava prirodu, razvoj i budućnost ovog kraja, kao i nepostupanja po službenoj dužnos u zaš životne sredine, prostora, resursa i interesa države i crnogorskog naroda, mještani se pridružuju zahtjevu ekologa i NVO sektora - da ministar podnese ostavku.

Pozivamo sve državne službenike i zaposlene u Ministarstvima, nadležnim instucijama i inspekcijama koji se bave ovom problemakom, a kojima je stalo do poštovanja zakona i očuvanja države, da spriječe krađu prirodnog bogatstava Crne Gore i zašte životnu sredinu ovog kraja i lokalne zajednice u korist cjelokupnog stanovništva Crne Gore i budućih naraštaja.