Morača i Zeta “bukvalno očišćene" od plemenite ribe

Rijeke Morača i Zeta trenutno imaju sastav riblje faune koji samo podsjeća na nekadašnje na daleko poznato stanje i u dobrom dijelu su “bukvalno očišćene od plemenitih vrsta”, pokazala su terenska istraživanja, rađena tokom 2017.godine.

Istraživanja su na inicijativu Glavnog grada, rađena od februara do septembra za potrebe izrade Akcionog plana za biodiverzitet.

U Nacrtu Akcionog plana za biodiverzitet, koji je na javnoj raspravi do 7. decembra, navodi se da se nadležni organ državne uprave mora aktivnije uključiti u rješavanje problema riblje faune.

Istraživanje je pokazalo da su najviše ugrožene pastrmske vrste i to upravo one koje su i zaštićene nacionalnom regulativom, mekousna pastrmka i glavatica.

“Da ove dvije vrste pastrmki naseljavaju rijeke koje prolaze kroz neki grad u EU sigurni smo da bi one bile simbol toga grada i da bi se i te kako radilo na njihovom očuvanju ali i na valorizaciji kroz ribolovni flaj-fišing turizam”, navodi se u dokumentu.

Riječni tokovi na teritoriji Podgorice su, kako se navodi u dokumentu, izloženi brojnim izvorima zagađenja. Među glavnim zagađivačima su prepoznate komunalne otpadne vode koje se ulivaju u Moraču i Zetu i farme sa kojih dolazi značajna količina azota, fosfora, amonijaka i metana.

“Najveću količinu industrijskih otpadnih voda izbacuje KAP u rijeku Moraču. Otpadne vode KAP-a opterećene su teškim metalima i njihovim solima, nitratima, nitritima, fenolom, amonijakom, deterdžentima i uljima. Proizvodnja iza sebe ostavlja čvrsti otpad, otpadne vode i crveni mulj”, navodi se u dokumentu.

Za manjak pastrmke su, kako se navodi u Nacrtu, krivi i prekomjeran lov i krivolov “ koji jepostao uobičajen na vodama i riječnim sektorima koje ove dvije vrste naseljavaju”.

U dokumentu se navodi da je upoređivanjem ovogodišnjih, sa podacima istraživanja flore i faune od 2002. do 2012. godine, uočen izražen trend devastacije zelenog prostora ili njegovog gubitka na račun građevinskog zemljišta.

“Time je prilično narušen koncept zelenih koridora, čije postojanje omogućava povezanost fragmenata poluprirodnih staništa u urbanoj zoni sa istima iz okolnog, prirodnog okruženja”, navodi se u dokumentu.

U Nacrtu Akcionog plana se navodi da je gradnja autoputa umnogome izmijenila predio kanjona Morače, dok su požari ogoljeli znatan dio Pipera, Bratonožića i Kuča i narušili njihovu predionu i biološku vrijednost.

“Još uvijek ne postoje precizni podaci o ovogodišnjem gubitku šumskog fonda...

Kako stvari trenutno stoje, gornji dio toka rijeke Cijevne i Komovi su bili izuzeti od većih ambijentanih promjena i velikog požara, tako da se trenutno jedino oni mogu smatrati „očuvanim“ predjelima. Na ostalima je potrebno preduzeti mjere revitalizacije”, navodi se u dokumentu.

Centralna javna rasprava o Nacrtu plana održaće se 4.decembra u 10 časova u KIC-u “Budo Tomović”. Neplanska gradnja pritiska rijeke

Neplanska urbanizacija i požari su, kako je ocijenjeno u dokumentu, značajno narušili stanje biodiverziteta, umanjili njegovu reprezentativnost i prilično ograničili mogućnost održive valorizacije.

“Preporuka ovog dokumenta je da se stanje biodiverziteta Glavnog grada unaprijedi kroz revitalizaciju izgubljenih staništa”, navodi se u Nacrtu.Neplanska gradnja i požari, kako je obrazloženo, “rezultiraju potpunim gubitkom staništa, a time i vrsta koje su striktno vezane za njih”.

( Željka Vučinić )