Privilegije imaju, račune slabo polažu

Izdvajanje javnih sredstava u korist funkcionera je isuviše izdašno, a polaganje računa građanima tanko, ali novi ministri nemaju manevarski prostor za činjenje zloupotreba u onoj mjeri koja je karakterisala Demokratsku partiju socijalista (DPS).

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, navodeći da o neopravdanim privilegijama funkcionera govore ne samo visoka primanja, već i povoljni stambeni krediti, dodjela varijabila - svojevrsnih bonusa na zaradu...

“Afera dodjele povoljnih stambenih kredita, ali i neopravdano visoka primanja u gubitaškim preduzećima svjedoče o neopravdanim privilegijama funkcionera. Razumljivo je da obavljanje odgovornog posla treba da bude praćeno određenim stimulansima, ali mi zapravo imamo stanje u kojem je polaganje računa građanima tanko, a izdvajanje javnih sredstava u korist funkcionera isuviše izdašno“, ocijenila je istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA) Milena Muk.

Ona je kazala da ključni pravni okvir u ovoj oblasti predstavlja Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, navodeći da i tu ima nevjerovatnih odstupanja, pa su možda i najveće privilegije funkcionera - povoljni stambeni krediti, regulisani Zakonom o održavanju stambenih zgrada.

“Institut alternativa je još 2019. godine pokrenuo inicijativu za ocjenu ustavnosti tog zakona, na koju nam nije odgovoreno. Očekujemo da nova vlast prekine sa primjenom odredaba koje se odnose na neopravdane privilegije funkcionera u rješavanju stambenih potreba“.

Ona je ocijenila da u tom smislu treba razdvojiti naknadu za odvojeni život od porodice, koja je predviđena Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, ili obezbjeđivanje privremenog smještaja, koje je opravdano upravo iz razloga stimulisanja određenih profila zaposlenih u javnom sektoru da obavljaju određene poslove i van mjesta stanovanja:

“Poslanici imaju i dodatnu naknadu za korišćenje privatnog automobila u službene svrhe, radi učešća na sjednicama Skupštine i njenih radnih tijela”.

Krajem aprila je iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou saopšteno da je stambeno pitanje po povoljnim uslovima riješilo ukupno 580 osoba, od čega su 175 javni funkcioneri, među kojima je bilo onih koji su već bili stambeno obezbijeđeni.

Koje privilegije imaju i šta rade da se postojeće stanje popravi, “Vijestima” nije odgovoreno iz Vlade, Skupštine i Uprave za imovinu.

Iz Vlade nije odgovoreno na pitanja da li se učešće vladinih funkcionera u radnim grupama plaća, u kojem iznosu i na osnovu kojeg pravnog akta, kao i koliko ima štićenih ličnosti u Vladi.

Ni iz parlamenta nisu odgovorili na pitanja o tome šta se poslanicima plaća iz budžeta Skupštine osim poslaničkih plata i koji se iznosi izdvajaju za te namjene.

Samo za poslaničke neto-zarade u aprilu Skupština je izdvojila ukupno 126.197 eura, dok je poslanicima iz prošlog saziva koji ostvaruju pravo na nadoknadu zarade po prestanku funkcije isplaćeno 46.365 eura. Pet poslaničkih plata premašilo je iznos od dvije hiljade eura.

Ni iz Uprave za imovinu nije odgovoreno da li se preispituju vozni parkovi svih institucija, da li su neka vozila prodata i da li je i koliko novca ušteđeno.

Premijer Zdravko Krivokapić najavio je u ekspozeu odricanje od privilegija, pa su na prvu sjednicu Vlade on i neki ministri došli taksijem ili pješke, ali to nije dugo potrajalo.

“Koristim i plaćam svoj telefon. Da nema procjene bezbjednosti išao bih pješke što treba u Crnoj Gori da radi premijer, ali je to nemoguće zbog vaših komita, zbog ljudi koji su u stanju da presreću premijera”, kazao je Krivokapić tokom posljednjeg premijerskog sata.

Tada je poručio da sistem zarada mora da bude u skladu sa sistemom odgovornosti.

Član političkog pokreta Plenum 083 Tomaš Damjanović ocijenio je da je prvi radni dan i dolazak taksijem bio nepotreban i dugoročno štetan marketinški čin, jer su svi ljudi, upućeni u zbivanja, znali da nije realno da, u ovako nestabilnim okolnostima, premijer konstantno na taj način dolazi na posao.

“To je samo jedan primjer. S tim u vezi su i drugi problemi kroz koje se očituje situacija koja nije dovoljno pažljivo osmišljena, budući da je fokusirana na kratkoročni marketinški efekat”, kazao je Damjanović.

On je ocijenio da nova Vlada funkcioniše u okolnostima na koje naše društvo nije naviklo, navodeći da s jedne strane, imamo smjenu partije koja je, u različitim formama, decenijama imala kontrolu nad državom:

“A sa druge strane, ekspertski koncept je donio i neka specifična očekivanja”.

On je istakao da Vlada mora da se oslobodi uvjerenja da je sama činjenica da DPS nije na vlasti dovoljna da joj se za sve greške, manje ili veće, gleda kroz prste.

“Takav pristup bi mogao da bude od koristi neko vrijeme, ali ne može biti osnova vođenja politike tokom cijelog mandata”, kazao je Damjanović.

Muk je ocijenila da je Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru 2016. godine najavljivan kao akt kojim bi trebalo da se ukine širok dijapazon privilegija, poput naknada za rad u raznoraznim savjetodavnim tijelima i komisijama:

“Međutim, mi smo i tada ukazivali da je struktura zarade i dodatnih primanja netransaprentna. Između ostalog, zakon nije precizirao nijedan kriterijum za dodjelu dodatka za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima i za dodjelu takozvanog specijalnog dodatka”.

Ona je istakla da je dat neograničen nivo diskrecije Vladi da svojim propisom odredi radna mjesta koja treba da budu stimulisana na ovaj način.

“Takođe, dodjela varijabila - svojevrsnih bonusa na zaradu, koje koriste i funkcioneri i poslanici, nije direktno doveden u vezu sa radnim opterećenjem, a ni učinkom onih funkcionera čiji rad podliježe ocjenjivanju - generalni direktori, sekretari, direktori uprava. Zanimljivo je da varijabilni dio zarade za poslanike može da se kreće i do 80 odsto prosječne neto-zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, dok je za državne službenike taj iznos manji - do 50 odsto prosječne zarade“, kazala je Muk.

Ona je naglasila da su se, na drugoj strani, ukidane privilegije postepeno vraćale na mala vrata.

“Zakon je mijenjan i dopunjavan čak sedam puta. Već u martu 2017. godine, zakon je izmijenjen na način da dozvoli naknade za rad u komisijama i savjetima ustanovljenim posebnim zakonom, odnosno odlukom organa lokalne samouprave, komisijama obrazovanim za realizaciju projekata od državnog interesa, kao i komisijama i drugim radnim tijelima koja se ne finansiraju iz javnih sredstava“, kazala je Muk.

Ona je ocijenila da još više zabrinjava što kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa iz 2015. godine nikada nije usklađen sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

“Trenutno su u skupštinskoj proceduri određene predložene izmjene ovog Zakona, ali one više idu u pravcu ujednačavanja zarada u sektorima poput prosvjete i zdravstva, nego što se odnose na ukidanje dodatnih naknada ili na transparentniju strukturu zarade“, kazala je Muk.

Damjanović je ocijenio da na jednom dubljem nivou Vlada ima problem sa tim što ne može računati na nepodijeljenu podršku čak ni partija koje čine parlamentarnu većinu:

“Te partije imaju jednu lagodnu poziciju: svaki dobar potez Vlade je, marketinški gledano, zajednička zasluga, a svaka greška je samo Vladina, ali je to problem samog premijera i tu dolazimo do, po mom uvjerenju, posljedica njegove pogrešne odluke da, opredjeljenjem za ekspertski koncept, sebe liši čvrste političke podrške”.

On je ocijenio da je uz sve greške koje članovi Vlade prave i činjenicu da nemaju niti jedan relevantan medij na čiju podršku mogu konstantno računati, pretjerana ocjena prema kojoj nema razlike između njih i njihovih prethodnika.

“U prvom redu, ovu Vladu ne čine kriminalci, a u drugom, novi ministri, sve i da hoće, nemaju manevarski prostor za činjenje zloupotreba u onoj mjeri koja je karakterisala DPS”.

Damjanović: Vladi treba vrijeme

Damjanović je istakao da Vladi treba vrijeme, medijima treba da osjete da postoje valjane promjene na planu snalaženja Vlade u odnosima sa javnošću, a građanima jedna vrsta osviješćenosti u pogledu realnog sagledavanja okolnosti u kojima se Crna Gora nalazi.

“Naime, sve i da za članove Vlade imamo najveće svjetske eksperte, moramo biti svjesni razlike između nečega što se realno može popraviti u jednom mandatu i spektra posve nerealnih očekivanja, koja izviru iz označavanja DPS-a jedinim krivcem za sve naše nedaće. U tom smislu bi nam ljekovito bilo suočavanje sa činjenicom da je DPS, kao i svaka vlast uostalom, naše ogledalo i da teret odgovornosti za sve što se tokom prethodnih decenija dešavalo, pada na sve nas, na društvo kao cjelinu”.

Muk: Jaz u zaradama između eksperata i funkcionera

Milena Muk je ocijenila da sistem zarada u javnom sektoru definitivno nije ujednačen, najprije što su neke agencije, iako formalno obveznici zakona, praktično izuzete iz njegove primjene.

“Javna preduzeća su samo formalno obveznici zakona. Ona bi trebalo da fond zarada usklađuju sa rezultatima poslovanja. Međutim, to nije zaživjelo u praksi. Takođe, kada je u pitanju državna uprava, izražen je jaz u zaradama ekspertsko-rukovodnog kadra, koji bi trebalo da ima važnu ulogu u izradi i primjeni javnih politika, u odnosu na funckionere - visoki rukovodni kadar, starješine i ministre“, kazala je Muk.

( Željka Vučinić )