SAD treba da ima novi pristup za Balkan: Autokrate ne žele promjene
Ističe se i da Vašington treba da bude obazriv prilikom saradnje sa “velikim ljudima na Balkanu”, navodeći kao primjer lidera DPS-a Mila Đukanovića, predsjednika RS Milorada Dodika, predsjednika Kosova Hašima Tačija, a odnedavno i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića
Sjedinjene Američke Države (SAD) treba da uspostave stalno vojno prisustvo u jugoistočnoj Evropi, kako bi se dugoročno učvrstile sposobnost da utiču na razvoj događaja, navodi se u izvještaju Atlantskog savjeta SAD. U izvještaju “Balkan naprijed - nova američka strategija za region” upozorava se da Vašington rizikuje izbijanje nove balkanske krize ako ne bude više angažovan.
“Možemo da pošaljemo jasnu poruku onima koji žele da poremete proces transatlantskih integracija, bilo da je riječ o ruskim obavještajnim snagama ili organizovanom kriminalu”, kazao je izvršni potpredsednik Atlantskog savjeta Dejmon Vilson za “Glas Amerike”.
U izvještaju se, između ostalog, navodi da su SAD situaciju pratile s distance vjerujuću da Evropljani drže stvari pod kontrolom i dodaje da pristupanje EU kao šargarepa funkcioniše uz politički pritisak.
“Okretanje glave od puzećeg autoritarizma lidera u regionu vrijedilo je, čini se, na kratak rok. Slijepo opredjeljivanje za stabilnost na uštrb napretka u demokratskom razvoju praktično garantuje opstanak patologija koje muče region”, navodi se.
Ističe se i da Vašington treba da bude obazriv prilikom saradnje sa “velikim ljudima na Balkanu”, navodeći kao primjer lidera DPS-a Mila Đukanovića, predsjednika RS Milorada Dodika, predsjednika Kosova Hašima Tačija, a odnedavno i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
“Veliki ljudi” su, prema politikologiji, oni ljudi u državama gdje je vlast korumpirana, autokratska i često totalitarna.
“Političari pričaju lijepe priče zapadnim donatorima, ali aktivno usporavaju napredak u oblastima koje direktno utiču na njihovu moć. Ti isti lideri spremni su da ukazuju na prijetnju etničkog konflikta kada se od njih traži da pruže više nego što su spremni”, navodi se.
U izvješaju se ukazuje i da je pristupanje Crne Gore NATO-u prilika da se partneru pomogne da ispuni obećanja o istinskim demokratskim reformama.
“Uspjeh evropski orijentisanih reformatora u Makedoniji druga je prilika”, navodi se i ističe da su trajna politička i ekonomska stagnacija na zapadnom Balkanu pojačali nezadovoljstvo i podrili povjerenje stanovništva u vladavinu prava i demokratiju, dok su nepažnjom Zapada i političkim lutanjima stanovništva i lidera, strane sile iskoristile vakuum.
Rusija će preko Fronta pokušati da promoviše svog kandidata
U izvještaju se navodi da nakon ulaska Crne Gore u NATO, Vašington treba da pomogne u reformama, jačanju vladavine prava i njegovanju zdrave političke klime koja podrazumijeva prostor za lojalnu opoziciju.
“Nakon svega, predsjednički izbori će se održati 2018. godine, i Rusija će sigurno pokušati da iskoristi svoj maligni uticaj u Demokratskom frontu da predloži antizapadnog kandidata”, navodi se i ističe da se treba ugledati na promjenu vlasti u Makedoniji.
“Kada student pita zašto je Đukanovićeva Crna Gora primljena u NATO i ide ka EU, iako on tom državom vlada od 1991. godine, Zapad treba da ima bolji odgovor od priče o stabilnosti. Umjesto toga, treba biti jasan da su nam poptrebni lideri koji sprovode reforme”.
( Samir Kajošević )