Istorija ispričana kroz različite apoene

Povodom jubileja - 20 godina Centralne banke Crne Gore, u Muzeju novca CBCG na Cetinju predstavljena je rekonstruisana stalna postavka „Novac na tlu Crne Gore“, kao i nova stalna postavka „Novac kao nakit“.

Tim povodom, ulazak u Muzej novca do kraja 2021. godine biće besplatan za sve posjetioce.

Rekonstrukcija nekadašnje stalne postavke „Od perpera do eura“, započeta je 2019, a okončana u decembru 2020. godine, kada je ona u potpunosti transformisana u postavku „Novac na tlu Crne Gore“. Stalna postavka „Novac na tlu Crne Gore“ jedinstvena je na našim prostorima i sadrži vrijedne i rijetke primjerke valuta različitih nominalnih vrijednosti koje su bile u opticaju na teritoriji Crne Gore od antičkog doba i prvog kovanog i cirkulisanog novca tog perioda, pa do današnjih dana.

Posjetioci kroz postavku Muzeja novca mogu vidjeti kako je izgledao život prije novca, te novac koji je cirkulisao na teritoriji današnje Crne Gore u antičko doba - novac antičke Grčke i Rima, novac ilirskog kralja Gencija, kroz koji se posjetioci mogu upoznati i sa istorijom antike na ovim prostorima. Kroz izloženi novac srednjovjekovnih država ispričana je priča o Vizantiji, Mletačkoj Republici, Kotoru, Baru i Ulcinju i njihovim vladarima.

Svi Balšići kovali svoj novac

U ovom dijelu postavke se posebno ističe period vladavine dinastije Balšić i njihov novac kovan u Baru, Ulcinju i Skadru. Dinastija Balšića, čiji je rodonačelnik Đurađ I Balšić, vladala je oblašću Zete, na teritoriji dijela današnje Crne Gore, u drugoj polovini XIV vijeka. Svih pet vladara iz dinastije Balšić je kovalo novac koji se može vidjeti u postavci Muzeja novca CBCG.

Od najstarijih vremena, pa sve do početka XX vijeka, kada je Crna Gora dobila svoj prvi novac, na teritoriji današnje Crne Gore u upotrebi je bio novac drugih država. Cirkulisale su valute Osmanskog carstva, Rusije, Austrougarske monarhije, francuski i novac drugih država. Novčanice i kovanice koje su cirkulisale tokom ovog perioda su, takođe, izložene u Muzeju novca Centralne banke Crne Gore.

Posebno mjesto u Muzeju imaju kovanice i novčanice prvog i jedinog državnog novca - crnogorskih para i perpera koji su cirkulisali u periodu od 1906. do 1916. godine. Uvod u priču o stvaranju i cirkulaciji crnogorske monete čine tekst Berlinskog ugovora i fotografije Berlinskog kongresa na kome je 13. jula 1878. godine Crna Gora, nakon viševjekovne borbe za slobodu i samostalnost, postala međunarodno priznata država. Posjetioci mogu vidjeti i mapu Crne Gore kao i proširenja koja je dobila na Kongresu. Proširenjem teritorije, pored ostalog, stvoreni su i uslovi za brži ekonomski razvoj, kao i za uspostavljanje crnogorskog monetarnog sistema.

Ukazom knjaza Nikole od 11. aprila 1906. godine, došlo je do kovanja prvog crnogorskog novca. Posjetioci u postavci Muzeja novca mogu vidjeti fotografiju Ukaza Knjaza Nikole, kao i fotografije objava u crnogorskim glasilima o kovanju novca i njegovoj upotrebi.

Perper i Kraljevina Crna Gora, nažalost, nijesu bili dugoga vijeka. Austrougarskom okupacijom Crne Gore u Prvom svjetskom ratu 1916. godine prestali su da važe njeni zakoni kao samostalne države, a okupator je preuzeo kontrolu i nad finansijskim sektorom puštajući u promet blagajničke uputnice perpera kao regularni novac. Blagajničke uputnice su ubrzo žigosane pečatima gradova u kojima se nalazila komanda okupacionih trupa. Cilj je bio da se razmjenom kovanog perpera za žigosane uputnice, od naroda uzme što više zlatnog i srebrnog novca. Takav proces se nastavio i štampanjem perpera na njemačkom i albanskom jeziku, poznatog još kao „austrijskiˮ ili „arbanaškiˮ perper, koji posjetioci takođe mogu vidjeti u stalnoj postavci “Novac na tlu Crne Gore”.

Apoeni koji su cirkulisali tokom osam decenija se razlikuju po vrijednosti, dizajnu i motivima. U Muzeju novca Centralne banke hronološki su izložene sve novčanice i kovanice koje su bile u cirkulaciji na ovim prostorima, od kraja Prvog svjetskog rata do danas. Dizajn novčanica i motivi koji su prikazani na njima slikovito prikazuju kako se mijenjalo i državno uređenje i sistem vrijednosti u toku osamdeset godina - od monarhije ka komunizmu i socijalizmu, veličanju radničke klase, a zatim i znamenitih ljudi poput Nikole Tesle, Iva Andrića, Josipa Broza Tita, itd.

I ovaj dio postavke je obogaćen vizuelnim sadržajima koji objašnjavaju procese u političkom i monetarnom razvoju Jugoslavije. O tome posebno govore dokumentarni snimci iz perioda izgradnje Crne Gore nakon Drugog svjetskog rata i perioda socijalizma

Rijetke novčanice “posljednje” Jugoslavije

Dio postavke koji je interesantan javnosti je i novac “posljednje” Jugoslavije, odnosno Savezne Republike Jugoslavije koju su činile Crna Gora i Srbija. U tom periodu, obilježenom građanskim ratom na prostoru nekadašnje SFRJ, sankcijama međunarodne zajednice prema SRJ i jednom od najvećih hiperinflacija u svijetu, štampaju se novčanice sa velikim brojem nula, a male ili nikakve finansijske vrijednosti. Novčanica koja se tu ističe kao kuriozitet je ona od 500 milijardi dinara za koju se moglo kupiti tek nekoliko osnovnih životnih namirnica. Kao takva ona je jedno vrijeme bila i apoen sa najviše nula u svijetu - njih 11.

Početkom novembra 1999. godine crnogorska Vlada je donijela odluku napuštanju monetarnog sistema SR Jugoslavije i uvođenju dvovalutnog sistema u kome su kao sredstvo plaćanja paralelno korištene njemačka marka i dinar. Kada je procijenjeno da je u opticaju dovoljna količina njemačkih maraka, odlučeno je da od 1. januara 2001. godine jedino sredstvo plaćanja bude ova valuta. Njemačka marka je bila u opticaju još godinu, do 1. januara 2002. godine, kada sredstvo plaćanja u Crnoj Gori postaje euro. Posjetioci Muzeja novca mogu vidjeti uzorke novčanica eura, ali se i upoznati sa zaštitnim elementima euro novčanica, odnosno, naučiti kako prepoznati falsifikovane novčanice i kovanice eura.

Novac kao nakit

Druga stalna postavka Muzeja novca, „Novac kao nakit”, predstavlja spoj crnogorske istorije, tradicije i vjerovanja, sa jedne strane, i novca kao neodvojivog činioca istorije i prošlosti, sa druge. Novac kao nakit ima utemeljenje u tradiciji, običajima, estetskim kriterijumima na malom prostoru kakav je Crna Gora. Nakit je oduvijek bio ukras kojim se žena ponosila, pokazivala svoja vjerska ubjeđenja, bračno stanje, ali je služio i kao sredstvo kojim je isticano njeno mjesto u društvu. Ova vrsta nakita ornamentisana novcem različitih država najčešće je korišćena u bračnim ceremonijama i njime su se ukrašavale mlade. U zavisnosti od finansijskog stanja porodice za koju je nakit izrađivan, ornamentalne kovanice su bile pretežno srebrne, niklene ili bakrene, rjeđe zlatne. Kolekcija nakita sa novcem, koji datira pretežno iz XIX i s početka XX vijeka, sadrži impozantne primjerke đerdana, ogrlica, narukvica, minđuša, oglavlja obogaćene crnogorskim, turskim, austrijskim, francuskim, srpskim i ruskim novcem.

Mašina za kovanje iz 1849. godine

Među eksponatima Muzeja novca posebno se izdvaja mašina za kovanje novca iz 1849. godine na kojoj je u Beču kovan prvi crnogorski novac: para i perper. CBCG je mašinu dobila na poklon od Bečke kovnice novca 2006. godine povodom jubileja - 100 godina kovanja crnogorske monete. Mašina je u potpunosti reparirana i funkcionalna, pa se danas u Muzeju novca na njoj kuje suvenir perper koji posjetioci po simboličnoj cijeni mogu kupiti kao uspomenu na posjetu Muzeju.

Ilija Šobajić osmislio izgled crnogorskog perpera

Izložene crnogorske pare i perperi, kao i fotografije originalnih dokumenata s početka XX vijeka, svjedoče o nastanku perpera, ali i njegovoj cirkulaciji. Ukaz kralja Nikole o kovanju crnogorskog novca, objave u tadašnjim novinama, samo su dio dokumenata kojima Muzej novca priča priču o crnogorskoj državnoj moneti.

Zahvaljujući fotografijama arhivskih dokumenata, posjetioci mogu vidjeti kolike su bile plate crnogorskih činovnika i vojnika, cijene osnovnih životnih namirnica, te kako se novac putem telegrama slao sa kraja na kraj tadašnje Crne Gore.

Takođe, posjetioci se mogu upoznati sa likom i djelom Ilije Šobajića, crnogorskog umjetnika koji je „dizajnirao” crnogorski perper, ali i Stefana Švarca, austrijskog gravera koji je bio zadužen za gravure kovanica perpera. Originalni video snimci iz 1910. godine, koji su sastavni dio postavke Muzeja novca, prikazuju slavlje upriličeno na Cetinju ljeta 1910. godine povodom proglašenja Crne Gore kraljevinom.

( Kultura Vijesti )