Udaljene sumnje srušile se na Stijepovića

Bivši gradonačelnik Podgorice i generalni sekretar predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, Slavoljub Stijepović osumnjičen je za pranje novca putem pomaganja.

To su juče saopštili iz Specijalnog državnog tužilaštva, objašnjavajući da Stijepovića smatraju članom kriminalne grupe koju je formirao odbjegli biznismen Duško Knežević. Istakli su da su Stijepovića juče saslušali u svojstvu osumnjičenog, ali nijesu precizirali da li mu je nekon toga određeno zadržavanje. Stijepović nije odgovarao na telefonski poziv i SMS poruku novinarke “Vijesti”.

Iz SDT-a saopštli su da su prije dva dana donijeli naredbu o proširenju istrage protiv predsjednika Atlas grupe, koga sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije čiji je član i Kneževićev nekadašnji vozač Vlatko Baja Rašović.

Cijeneći prikupljene podatke i dokaze u postupku istrage... protiv okrivljenog R. V. i drugih, Specijalno državno tužilaštvo je 31.01.2019. godine donijelo naredbu o proširenju istrage protiv K. D. (Knežević Duška), zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije... i krivično djelo pranje novca... i protiv okrivljenog S. S. (Slavoljuba Stijepovića), zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo pranje novca putem pomaganja... Dana 01.02.2019. godine u Specijalnom državnom tužilaštvu je saslušan S. S. u svojstvu okrivljenog, dok se okr. K. D. nalazi u bjekstvu”, piše u saopštenju.

Od ulaska na zadnja vrata do žrtvovanja

Stijepović je i 18. januara saslušavan u Specijalnom državnom tužilaštvu povodom afere “Koverat”, ali je izjavu tada dao u svojstvu građanina.

Tog dana omogućeno mu je da se sakrije od novinarskih ekipa jer mu je dozvoljeno da u zgradu tužilaštva uđe kroz prostorije Ministarstva pravde.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nakon toga saopštio je da Knežević, što se njega tiče, može da uđe i kroz dimnjak.

Stijepovića je još 2017. godine sa pranjem novca povezao Rašović, koji je inspektorima Specijalnog policijskog odjeljenja rekao da je blizu 100.000 dolara, koje je sa još petoricom zaposlenih u Atlas grupi konvertovao u eure prošlog oktobra, pripadaju bivšem gradonačelniku Podgorice.

Nedavno je to potvrdio i Duško Knežević, objavljujući snimak na kojem se vidi kako u svojoj kući Stijepoviću daje koverat, uz objašnjenje da je u njemu 97.500 eura.

Nakon objave snimka Knežević je kazao da je Stijepoviću dao 200.000 dolara za finansiranje kampanje Demokratske partije socijalista (DPS), ali da mu je on tražio da ih konvertuje u eure kako bi ih mogao podijeliti aktivistima.

Knežević tvrdi da je Stijepoviću novac poslat po dogovoru sa predsjednikom DPS-a Milom Đukanovićem.

Njegove tvrdnje Stijepović je ranije odbacio govoreći da se radi o konverziji poznatoj javnosti i poručio da je neprijatno iznenađen što ga je školski drug tajno snimao.

Na konferenciji za medije, specijalna tužiteljka Lidija Vukčević kazala je da su Stijepović i 20 aktivista DPS-a saslušani zbog sumnje da je izvršeno krivično djelo povređivanje izbornog prava.

Katnić je tada rekao da Đukanovića neće saslušavati u tom predmetu na osnovu “udaljene sumnje ili insinuacija”, aludirajući na Kneževića koji tvrdi da je Stijepoviću novac dao u dogovoru sa predsjednikom DPS-a Đukanovićem.

U civilnom sektoru smatraju da je vladajuća partija žrtvovala Stijepovića kako bi od zaštitila Đukanovića od istrage o umiješanosti u nelegalne predizborne donacije. Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da Tužilaštvo pokušava da skrene pažnju sa umiješanosti Đukanovića i DPS-a u aferu “Koverat”.

“Stijepović je žrtveno jagnje koje je DPS našao da bi skrenuo pažnju sa sebe i Đukanovića. To pokazuje da su u velikom problemu i da postoji pritisak ne samo domaće javnosti, već i međunarodne zajednice. DPS traži izlaz i žrtvuje nekoga ko je povisok stranački funkcioner i bio je veoma značajan u tim predizbornim igrama i mahinacijama”, kazala je Ćalović Marković ističući da Tužilaštvo nije odgovorilo kome je Stijepović pomagao kada je prao novac. “Uostalom, Đukanović je priznao da je njegova partija primila donacije od Kneževića i vodila preciznu evidenciju o Kneževićevoj, ali i donaciji drugih dok ta evidencija ne korespondira onome što je zvanično dostavljeno državnim institucijama. To znači da je priznao da su suštinski vodilo dvaput knjigovodstvo i to je osnovni put za SDT-a. Na ovom primjeru ćemo vidjeti da li će se tužilac zaista usuditi da krene put Đukanovića i njegove partije”, kazala je ona.

Opozicija traži da Katnić krene od vrha

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar smatra da je Tužilaštvo trebalo da krene od vrha DPS-a, navodeći da je Stijepović “dobrovoljna žrtva”. “Čak i ova situacija gdje je Stijepović osumnjičen, a Đukanović ostaje zaštićen govori u prilog našoj tezi da su institucije zarobljene i da Tužilaštvo štiti lik i djelo Đukanovića”, kazao je Konatar, ističućim da se ne može osumnjičiti Stijepović, a da se pri tom Đukanović ne pozove ni na razgovor.

“Stijepović nije te pare mijenjao za sebe, nego za kampanju DPS-a i to ne bi mogao da uradi bez znanja Đukanovića, što su na snimku potvrdili i Knežević i sam Stijepović. On je samo “dobrovoljna” žrtva kriminalne družine i on će tu ulogu sigurno odraditi do kraja kao što je i radio i kurirsku ulogu prenošenja novca od Duška Kneževića do Đukanovića”, kazao je on.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović navodi da je važno znati da li su nadležni organi oduzeli isprave Stijepoviću, Đukanoviću i licima iz zetskog odbora DPS-a.

“To je veoma važno pitanje i nakon što se dobije odgovor na njega biće mnogo lakše komentarisati aktuelna dešavanja. Glavna korupcija u Crnoj Gori kreće iz vrha DPS-a, što je dokumentovano čak i na snimcima, ali nikako se ne smije zaboraviti da najveća podrška takvom DPS-u stiže iz vrhova sudstva i tužilaštva. Dakle, pitanje je - da li su Stijepoviću i Đukanoviću oduzete isprave i određena zabrana napuštanja Crne Gore”, kazao je Vučurović.

Član predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) Bojan Zeković tvrdi da je dobro što su “konačno kroz dimnjak Tužilaštva izašle informacije koje su ušle kroz Ministarstvo pravde”. On je istakao da je davno kvalifikovano krivično djelo adresirano na funkcionera DPS-a, gdje je sporni novac iz oktobra 2016. godine na kraju završio. “Jasno je, da novac nije privatno vlasništvo Stijepovića, već je namijenjen DPS-u, a to je povrdio i predsjednik države i stranke. Imajući u vidu kvalifikaciju Tužilaštva povodom istog krivičnog djela sa drugim okrivljenima, od 30. septebrna 2017. godine - “stavaranje kriminalne organizacije i pranja novca“, kao i izjave predsjednika države, očekujemo da će Tužilaštvo ispitati i ostale članove, po sopstvenoj ocjeni “kriminalne grupe” iz DPS-a”, kazao je on, dok su u Demokratskoj Crnoj Gori ocjenili da je proširenje istrage na Stijepovića još jedno fingiranje postojanja pravne države.

“Umjesto da Stijepovića odmah uhapse na osnovu dokaza koji su svi vidjeli, oni ga samo sumnjiče, što upućuje na zaključak da je riječ o jeftinom pokušaju da se bacanjem prašine u oči građanima na ovaj način zamagli ko je mozak svih kriminalnih operacija u Crnoj Gori. Ni ono što je radio na snimku zbog kojeg je i saslušavan u tužilaštvu, gospodin Stijepović nije radio bez Milovog znanja”, ocijenile su Demokrate.

Prijeti mu i do 10 godina robije

Ukoliko SDT dokaže da je visoki funkcioner DPS-a prao novac, Stijepović može robijati u spuškom zatvoru.

Za učinioce krivičnog djela pranje novca koje mu se stavlja na teret predviđena je kazna zatvora od jedne do deset godina.

Član 268. Krivičnog zakonika, stav 3. koji mu je stavljen na teret predviđa da će se tolika kazna izreći onome ko izvrši konverziju ili prenos novca ili druge imovine sa znanjem da su pribavljeni kriminalnom djelatnošću, u namjeri da se prikrije ili lažno prikaže porijeklo novca ili druge imovine, ili ko stekne, drži ili koristi novac ili drugu imovinu sa znanjem u trenutku prijema da potiču od vršenja kriminalne djelatnosti, ili ko prikrije ili lažno prikaže činjenice o prirodi, porijeklu, mjestu deponovanja, kretanja, raspolaganja ili vlasništva novca ili druge imovine za koje zna da su pribavljeni kriminalnom djelatnošću, ako iznos novca ili vrijednost imovine prelazi četrdeset hiljada eura.

Kazna mu može biti blaža, zbog toga što ga SDT sumnjiči da je to krivično djelo počinio putem pomaganja.

Član 25. KZ-a predviđa da onaj ko drugom sa umišljajem pomogne u izvršenju krivičnog djela, kazniće se kao da ga je sam izvršio, a može se i blaže kazniti.

“Kao pomaganje u izvršenju krivičnog djela smatra se naročito: davanje savjeta ili uputstava kako da se izvrši krivično djelo, stavljanje učiniocu na raspolaganje sredstava za izvršenje krivičnog djela, stvaranje uslova ili otklanjanje prepreka za izvršenje krivičnog djela, kao i unaprijed obećano prikrivanje krivičnog djela, učinioca, sredstava kojima je krivično djelo izvršeno, tragova krivičnog djela ili predmeta pribavljenih krivičnim djelom”.

Orav: Vidjećete u izvještaju EK šta mislimo o aferama

Evropska unija pažljivo prati dešavanja u Crnoj Gori u vezi sa aferom Atlas, a svoju ocjenu će dati u narednom izvještaju za Crnu Goru, koji će objaviti za nekoliko mjeseci, saopštio je šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav.

“EU s pažnjom prati razvoj situacije u Crnoj Gori. To znači da razgovaramo sa svojim partnerima u Crnoj Gori i sa svim relevantnim akterima”, rekao je Orav nakon obilaska Laboratorije za mljekarstvo na Biotehničkom fakultetu.

On je, odgovarajući na pitanje novinara kako EU gleda na posljednja dešavanja u vezi sa aferom Atlas, kazao da Evropska komisija (EK) radi na pripremi sljedećeg izvještaja za Crnu Goru, koji treba da bude objavljen za nekoliko mjeseci i da će se ta pitanja odraziti i u tom izvještaju.

“EU prati sa pažnjom postupanja državnih organa u vezi sa postojećom situacijom, a našu ocjenu ćete moći vidjeti u izvještaju za Crnu Goru koji slijedi za nekoliko mjeseci”, precizirao je Orav i kazao da na tu temu razgovaraju i sa ambasadorima evropskih zemalja u Crnoj Gori, a izvještavaju prema svojim prijestonicama odnosno zemljama. “Želio bih da naglasim dva pitanja koja su za nas veoma bitna u ovom trenutku - prvo se tiče djelovanja odnosno reakcije državnih organa, a drugo je da novinarima treba obezbijediti okruženje u kojem mogu da rade bez uznemiravanja sa bilo koje strane”, ocijenio je Orav.

Simović: Vlada nije nadležna za lica sa potjernice

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović kazao je da Vlada s pažnjom prati dešavanja povodom afere Atlas, ističući da u Crnoj Gori, kao demokratskoj državi, postoji jasna podjela vlasti.

“I u toj podjeli vlasti više je nego jasno da ove teme iz organizovanog kriminala, teme koje su vezane za određena kriminalna djela, za lica sa potjernice, su u nadležnosti drugih nadležnih institucija, ne Vlade Crne Gore, kao i da je stanje praćenje monitoringa u pojedinim bankama u bankarskom sistemu Crne Gore, takođe, u nadležnosti jasno određene institucije u toj podjeli vlasti, a to je CBCG”, kazao je Simović odgovarajući na pitanja novinara da prokomentariše trenutnu situaciju oko afere Atlas.

( Jelena Jovanović, Darvin Murić )