Papa Franjo u Mjanmaru nije izgovorio riječ Rohindže
Papin govor je bio iščekivan jer je on u više navrata izražavao simpatije prema Rohindžama, "mučenim i ubijanim zbog njihovih tradicija i njihove vjere"
Papa Franjo je danas u Mjanmaru pozvao na "poštovanje svih etničkih grupa" ali je izbjegao da upotrebi riječ "Rohindža" i nijednom nije direktno govorio o egzodusu te muslimanske manjine i nasilju koje potresa zapad Mjanmara. U govoru pred civilnim vlastima Mjanmara u Najpjidavu drugog dana posjete, prve nekog pape u toj azijskoj zemlji, Franja je pozvao na "posvećenost pravdi" i "poštovanje ljudskih prava". Papa je govorio poslije sastanka sa Aung San Su Ći, šeficom civilne vlade Mjanmara, što je vrhunac posjete zemlji pod međunarodnim pritiskom, optuženoj za "etničko čišćenje" Rohindža. "Naša vlada za cilj ima prikazivanje ljepote naše raznolikosti, poboljšanje i zaštitu prava, ohrabriovanje tolerancije i garantovanje bezbjednosti za sve", rekla je Su Ći.
Crkva u Mjanmaru brani Su Ći, dobitnicu Nobelove nagrade za mir", koja se suočava sa brojnim kritikama zbog nedostatka empatije prema Rohindžama. S druge strane, engleski grad Oksford, gdje je Su Ći živjela, oduzeo joj je ranije dodijeljenu nagradu slobode zbog "neaktivnosti" u slučaju progonjene manjine. Papin govor je bio iščekivan jer je on u više navrata izražavao simpatije prema Rohindžama, "mučenim i ubijanim zbog njihovih tradicija i njihove vjere". Međutim, lokalna katolička crkva ga je savjetovala da ne koristi riječ "Rohindže" da ne bi naljutio budističku većinu u Mjanmaru.
AP piše da su predstavnici organizacija za ljudska prava izrazili razočarenje jer poglavar katoličke crkve pred državnim vrhom Mjanmara nije upotrijebio riječ "Rohindže". Od kraja avgusta, više od 620.000 Rohindža je izbjeglo u Bangladeš, bježeći od, kako tvrde, silovanja, ubistava i mučenja koje sprovode pripadnici mjanmarske vojske i budističkih milicija. Ujedinjene nacije procjenjuju da se radi o "klasičnom slučaju etničkog čišćenja". Prema zakonu iz 1982. godine Rohindžama je oduzeto državljanstvo u tadašnjoj Burmi i oni su tako postali najbrojniji apatridi u svijetu. Taj narod je žrtva brojnih diskriminacija, uključujući prinudni rad, iznude, ograničavanje slobode kretanja, nepravedne propise o braku i konfiskaciju zemlje, piše Frans pres.
( Beta )