Nova strategija SAD za Balkan: Uspostaviti stalno vojno prisustvo u Jugoistočnoj Evropi
"Na političkom nivou možemo da pomognemo i da pošaljemo jasnu poruku onima koji žele da poremete proces transatlantskih integracija, bilo da je riječ o ruskim obavještajnim snagama ili organizovanom kriminalu“, kaže potpredsjednik Atlantskog savjet SAD Dejmon Vilson
U novoj strategiji Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Balkan predlaže se uspostavljanje stalnog američkog vojnog prisustva u Jugoistočnoj Evropi.
Kako navodi Glas Amerike, Atlantski savjet SAD objaviće danas izvještaj o novoj američkoj strategiji za Balkan pod nazivom "Balkan naprijed - nova američka strategija za region".
U njoj se predlaže uspostavljanje stalnog američkog vojnog prisustva u Jugoistočnoj Evropi, zalaganje za "istorijsko pomirenje" sa Srbijom i obnavljanje reputacije SAD kao istinskog posrednika.
Izvršni potpredsjednik te nevladine organizacije Dejmon Vilson je, za Glas Amerike, ocijenio da je neophodna aktivnija uloga SAD na Zapadnom Balkanu i, kako je rekao, Vašington, ako ne bude više angažovan, rizikuje izbijanje nove balkanske krize.
Prema njegovim rečima, izvještaj treba da pošalje poruku da je sada pravo vrijeme za obnovljeni američki angažman u regionu, i da postoji strategija kako SAD mogu da se pridruže Evropskoj uniji (EU) i pomognu da se ostvari vizija o tome da će Balkan postati dio Evrope i transatlantske zajednice.
"Da jačamo naše prisustvo u Jugoistočnoj Evropi, kao što smo to uradili u njenom sjeveroistočnom dijelu", rekao je Vilson.
To je i, smatra on, signal drugim velikim silama, koje su možda aktivne u regionu.
"Na političkom nivou možemo da pomognemo i da pošaljemo jasnu poruku onima koji žele da poremete proces transatlantskih integracija, bilo da je riječ o ruskim obavještajnim snagama ili organizovanom kriminalu“, kaže Vilson.
Zapadni Balkan biće tema i jednodnevne konferencije "Nadolazeća oluja? Oblikovanje budućnosti Balkana u eri neizvjesnosti" koju Atlantski savjet SAD organizuje u srijedu u Vašingtonu.
Na konferenciji će učestvovati ministri vanjskih poslova Zapadnog Balkana, uključujući crnogorskog Srđana Darmanovića, kao i visoki zvaničnici Stejt departmenta, članovi Kongresa SAD i stručnjaci.
Vilson je kazao da se Atlantski savjet SAD zalaže za unapređenje istorijskog procesa pomirenja sa Srbijom i da budu istinski posrednik u postizanju stvarnog napretka na političkom frontu kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine ili pružanju pomoći Grčkoj i Makedoniji.
Na konstataciju Glasa Amerike da Srbija balansira izmedu EU i Rusije, kao i da je zvaničnik Stejt departmenta savjetovao Beograd da ne sjedi na dvije stolice, Vilson je naveo da postoji velika šansa za Srbiju, pod liderstvom Aleksandra Vučića i SAD pod ovom administracijom, da pokušaju da dovedu do istorijskog pomirenja izmedu dvije zemlje kojim se prepoznaje da ima mnogo više oblasti u kojima se mogu da sarađuju.
"I da, što je očigledno u anketama i iz drugih izvora, biračko tijelo u Srbiji razumije da je budućnost u Evropi", dodao je Vilson.
Kako je rekao, pod trenutnim liderstvom u Beogradu, postoji šansa da pomognu da se privedu kraju razgovori sa Prištinom, da se unese određen osećaj sigurnosti u taj odnos, ali i osjećaj neminovnosti u pogledu budućnosti Srbije.
"To su teške odluke za Vučića i Vladu Srbije, ali su jasno pokazali zainteresovanost i volju" , navodi Vilson.
Upitan da li podržava zahtev Prištine da se SAD direktno uključe u pregovore sa Beogradom, on, kako je rekao, misli da ima smisla da Sjedinjene Države budu dio tog procesa.
"Očigledno, prije svega, dvije strane treba da ga vode. EU će nastaviti da igra dragocjenu ulogu kao posrednik, ali Amerikanci ne bi trebalo da sjede napolju. Trebalo bi da imamo svoju ulogu i pomognemo da se dijalog dovede do konstruktivnog završetka", zaključio je Vilson
( MINA )