Marković počeo da vraća Đukanovićeve dugove

Crna Gora treba da bude fiskalno snažna i finansijski stabilna država. U tom kontekstu mjerama fiskalne konsolidacije, ova Vlada treba da obezbijedi da se tekuća javna potrošnja finansira isključivo iz izvornih prihoda, bez novog zaduživanja. Kada je riječ o poreskom sistemu u fokusu reformskih mjera koje će realizovati nova Vlada biće očuvanje stabilnosti i predvidljivosti poreske politike, uz imperativ da se poreske stope neće povećavati.

Ovo je prije godinu dana poručio premijer Duško Marković, obrazlažući planove za mandat koji je dobio.

Godinu dana kasnije, Vlada djelimično poštuje najavljenu politiku jer se tekuća javna potrošnja i dalje finansira i iz zaduživanja ali u značajno manjem nivou nego što je to radila prethodna Vlada Mila Đukanovića.

Taj novac obezbijeđen je povećanjem akciza i poreza i ukidanjem naknada za majke sa troje i više djece.

Upoređivanje statističkih podataka iz novembra prošle godine sa posljednjim urađenim iz septembra 2017, vidi se da je značajno povećan broj zaposlenih, ali istovremeno i penzionera i nezaposlenih.

Prosječan broj zaposlenih za period januar-septembar prošle godine iznosio je 177,8 hiljada, a za isti period ove godine iznosi 183,9 hiljada.

Rast je zabilježen u administraciji, građevinarstvu, trgovini, ugostiljstvu, državnoj upravi...

Prosječna plata povećana je sa 503 eura u nevembru, na septembarskih 511 eura. Nominalan rast zarada iznosio je 1,6 odsto, a kako su potrošačke cijene (zvanična inflacija) u periodu januar-oktobar rasle za 2,4 odsto, realna vrijednost zarada je niža za 0,5 odsto.

Broj nezaposlenih povećan je sa 47,7 na 48,7 hiljada, dok je broj korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja uvećan sa 123,1 na 128,7 hiljada.

Prosječna penzija u novembru iznosila je 284, dok je u septembru bila 280 eura.

Vlada nije smanjivala iznose penzija, već je do smanjenja iznosa prosječne došlo zbog većeg broja penzionera sa nižim iznosom penzije.

Vlada je procijenila da će javni dug će na kraju ove godine biti oko 2.779,8 milijardi eura, odnosno 66,2 odsto BDP-a.

Na kraju prošle godine neto javni dug je bio 2,49 milijardi ili 63,19 odsto BDP-a.

U prvoj polovini godine, crnogorski BDP imao je zvaničan rast od 5,1 odsto, zahvaljujući velikim investicijama u građevinarstvu a najviše intenziviranjem radova na autoputu, kao i većim prometom od turizma.

Nova Vlada prvu godinu mandata započela je fiskalnom konsolidacijom tako što je uvela mjere štednje, ukidanu naknade za majke, povećala akciza na gorivo, cigarete, alkohol i zaslađivače, uvela veće stope poreza na računarsku opremu, povećala osnovicu za obračun poreza na poštanske pošiljke i povećala naknadu za podsticaje za obnovljive izvore energije koja se nalazi na računu za struju.

Mjere su spakovane u Sanacioni plan koji je krajem prošle godine usvojen kao sastavni dio ovogodišnjeg budžeta.

Njima su za osam odsto smanjene zarade oko 800 najviših državnih funkcionera, (premijer, ministri, poslanici, sudije, tužioci, pomoćnici ministara, šefovi kabineta, predsjednik države...), iako su im početkom prošle godine povećane za oko 30 odsto.

Smanjene su naknade za majke sa troje i više djece i to sa 336 eura na 264, a naknada od 192 eura na 144 eura.

Pored toga, na šest mjeseci je ukinut dječji dodatak u 2017. godini osnovcima i srednjoškokima čiji su roditelji na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i nemaju nikakva materijalna primanja.

Povećane su akcize na mineralna goriva za devet centi po litru, a naknade za podsticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora 3,5 puta na 0,47316 centi za kilovat-sat (kWh) čime je prosječni račun povećan za oko euro i po, stopa poreza na kompjutersku opremu povećana sa sedam na 19 odsto.

Početkom juna uslijedio je novi “hladni tuš” - Vlada je pripremila Fiskalnu strategiju kojoj je definisala povećanje osnovne stope PDV-a sa 19 na 21 odsto.

Veći PDV znači veće račune za struju, vodu, komunalije, telefone, ali i veće cijene za brojnu robu široke potrošnje.

Od 1. januara biće veće i akcize na cigarete, koje su prethodno povećane od sredine godine.

Pozitivan pomak napravljen je kada je riječ o lakoći poslovanja: Crna Gora je u ovogodišnjem izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja Doing business, zauzela 42. mjesto od 190 rangiranih zemalja, što predstavlja napredak za devet pozicija u odnosu na prethodnu godinu.

Vlada je u “socijalne kategorije” svrstala vlasnike 14 hotela sa četiri i više zvjezdica, pa će njima PDV na ugostiteljske usluge od naredne godine biti sedam odsto, iako je Međunarodni monetarni fond (MMF) predlagao da se se oni oporezuju po opštoj stopi.

Prvih godinu dana Vlade obilježilo je i usvajanje Zakona o reprogramu poreskog duga kojim je omogućeno dužnicima da obaveze plate u ratama.

Do početka novembra naplaćeno je 19,9 miliona, a procjena za ovu godinu je da će se ukupno naplatiti 23 miliona.

Poreski dug na kraju prošle godine prema podacima Poreske uprave iznosio je 574,9 miliona eura. Nijesu ispunjena ni očekivanja bivših radnika Kombinata aluminijuma (KAP) - da će im do marta biti isplaćene otpremnine od ukupno 5,45 miliona eura u skladu sa Zakonom.

Nedavno su donijete dvije prvostepene presude u koristi bivših randika, ali se država žalila na te odlukepresude. Postupak je u toku.

Vlada je odlučila i da se obračuna sa divljom gradnjom nakon što je u posljednjih 15-ak godina devastiran veliki dio prostora, posebno na primorju. Dio rješenja tog problema je usvojanje Zakona o regularizaciji neformalnih objekata. Ministarstvo finansija je najavilo da će budžet prihodovati novac zahvaljujući primjeni ovog zakona, ali nije saopštavalo u kojem iznosu.

Markovićev kabinet je od prethodne Vlade naslijedio brojne probleme u resoru saobraćaja i pomorstva, a iskrsli su i novi. Nova Vlada nastavila je da plaća kredite i daje novu državnu pomoć Montenegro erlajnsu, Crnogorskoj plovidbi i Željezničkom prevozu i infrastrukturi.

Novi problemi iz ovog resora su što će morati dodatno da plate dionicu autoputa od Podgorice do Kolašina, jer u ranije ugovorenu cijenu nije ušla petlja Smokovac i izgradnja elektro i vodovodne mreže.

Sporan prekid privatizacije Luke Bar i zakup Ulcinjske

Dvije bitne odluke Vlade koje su od dijela javnosti okarakterisane kao loše su ugovor o zakupu Ulcinjske rivijere i odustajanje od prodaje Luke Bar poljskoj kompaniji OTL.

Vlada i predstavnici HTP Ulcinjska rivijera potpisali su 25. septembra daleko od očiju javnosti ugovor o zakupu na 30 godina dijela imovine ove kompanije konzorcijumu Karisma. Iako se radi o investitoru koji je poslovno povezan sa bankrotiranim Agrokorom u Hrvatskoj crnogorska Vlada je ugovor, kojim su, investitoru omogućene povlastice u Crnoj Gori - neplaćanje poreza, smanjenje cijene zakupa, mogućnost da založi zakupljenu imovinu), proglasila tajnim i od državnog interesa. Rekonstrukcija starih hotela Belvi i Olimpic u Ulcinju počela je nedavno.

Vlada je odustala od prodaje većinskog paketa akcija u Luci Bar i Montekargu poljskoj kompaniji OTL, iako su poboljšali kupoprodajne cijene za oba preduzeća.

Neočekivana propast tendera za Luku Bar i samovolja Markovićeve Vlade kod izdavanja imovine HTP Ulcinjska rivijera, na štetu manjinskih akcionara, izazvao je na Montenegroberzi velike gubitke.

( Redakcija Ekonomije )