Parlamentarni razgovori otvorili pregovore sa EU

Crnogorski parlament je nakon referenduma, a posebno u periodu od 2011. do 2016. godine, u više navrata pokazao da je dijalogom moguće obezbijediti dogovor o važnim državnim pitanjima, među kojima su promjene Ustava i izbornih zakona, ocijenio je Ivan Vujović, generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP).

On je bio šef kabineta bivšeg predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića (SDP) - na čiju inicijativu su organizovani brojni razgovori vlasti i opozicije, koji su prestali da budu praksa nakon što je DPS sa tadašnjim koalicionim partnerima smijenio šefa Skupštine, koga je optuživao za parlamentarnu diktaturu.

Vujović je za “Vijesti” komentarisao najavu da će predsjednik Skupštine Aleksa Bečić pozvati na parlamentarni dijalog o problemu dvotrećinske većine - zbog koje su izbori u pravosuđu blokirani više od dvije godine.

Vujović je podsjetio na dijaloge koji su, kako kaže, rezultirali dogovorom.

„Ustav nezavisne Crne Gore usvojen je tek nešto više od godinu dana nakon istorijskog referenduma o nezavisnosti. Teško da smo mogli imati izraženiju političku podjelu nego što je bila referendumska, pa smo ipak uspjeli da dvotrećinskom većinom u parlamentu donesemo građanski Ustav“, istakao je on.

Podsjetio je da je krajem 2011, takođe dvotrećinskom većinom, usvojen izborni zakon koji je bio potreban Crnoj Gori kako bi otvorila pregovore s EU, a da je u maju 2013. dogovoren rad na izradi ustavnih amandmana, kako bi se ispunio uslov za otvaranje pregovora u poglavljima 23 i 24.

„Potrebno je prisjetiti se konteksta u kojem smo uspjeli da dogovorimo rad na izmjenama Ustava. To je bilo vrijeme nakon osporavanih predsjedničkih izbora - na kojima su učestvovali g. (Miodrag) Lekić i g. (Filip) Vujanović - i protesta Demokratskog fronta (DF) zbog tvrdnji o neregularnosti izbornih rezultata. U takvom, prilično polarizovanom ambijentu, uspjeli smo da smirimo tenzije i uvedemo proces u institucije. Najviše zahvaljujući tadašnjem predsjedniku parlamenta g. Krivokapiću i odgovornom odnosu g. Lekića, koji je tada faktički bio lider opozicije, ušli smo u dogovor koji je kao epilog imao usvajanje ustavnih izmjena dvotrećinskom većinom krajem jula 2013“, podsjeća Vujović.

On dodaje da se nakon toga, opet dogovorom vlasti i opozicije, došlo do širokog konsenzusa za izbor čelnika pravosuđa.

„Izbori vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta su izmjenama Ustava označeni kao pitanja koja se usvajaju kvalifikovanom većinom, upravo kako bi se tadašnjoj - a i svakoj budućoj opoziciji - omogućilo da bez njenog učešća i saglasnosti u ovom procesu nema izbora čelnih ljudi u pravosuđu. SDP je, iako tada vlast, posebno insistirao na tome da se ove važne teme moraju rješavati kroz dogovor s opozicijom, smatrajući da je vladavina prava najosjetljivije pitanje gdje imamo najviše problema i da je upravo zbog toga neophodno ostvariti širi konsenzus. Smatrali smo da je to dobra prilika da crnogorsko društvo i politički sistem sazrijeva, da se dodatno demokratizuje i da stvori dobre presedane za ubuduće“, napominje Vujović.

Posljednji primjer razgovora vlasti i opozicije je, prema njegovim riječima, parlamentarni dijalog o formiranju prelazne vlade krajem 2015.

„Koji je tadašnji predsjednik Skupštine pokrenuo s ciljem smirivanja velikih političkih tenzija nakon serije protesta DF-a, koji su svoju kulminaciju imali krajem oktobra te godine i sukoba na ulicama. To je bio prvi put da smo za stolom u parlamentu imali lidere većine parlamentarnih partija. Parlamentarni dijalog je na kraju, i pored nekih nepotrebnih epizoda, bio uspješan i doveo do potpisivanja političkog sporazuma i formiranja Vlade izbornog povjerenja u maju 2016“, kaže Vujović.

Generalni sekretar SDP-a smatra da je dijalog uvijek potreban, ali da je neophodno da postoji stvarna, a ne fingirana politička volja onih koji ga pokreću.

„Izgubili smo devet mjeseci od konstituisanja parlamenta i potrošili dragocjeno vrijeme da otpočnemo neophodan dijalog o reformi pravosuđa i neminovnim promjenama u njemu. Dijalog definitivo treba voditi oko svih pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu“, poručuje Vujović.

Parlamentarni dijalog o dvotrećinskoj većini Bečić bi, kako je ranije potvrđeno „Vijestima“, trebalo da pokrene poslije završetka sjednice Skupštine koja je u toku, a na čijem je dnevnom redu preko 40 tačaka.

Zasad se ne zna ko će se odazvati Bečićevom pozivu, koji još nije ozvaničen. Prema nezvaničnim najavama, to najvjerovatnije neće učiniti najjača opoziciona stranka - Demokratska partija socijalista (DPS).

Bivši lider i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Srđan Milić, ocijenio je za „Vijesti“ da vladajuća većina otvaranjem dijaloga pokazuje moć.

Onaj ko se ne odazove tom pozivu, kaže on, neće biti politički relevantan.

Milić podvlači da parlamentarna većina mora da dogovori principe koje želi da postigne dijalogom.

„Kad se to definiše, onda se predloži ostalima. Samo u takvim slučajevima nema potrebe za političkom trgovinom“, uvjeren je on.

Milić navodi da je glas svakog poslanika bitan, te da zbog toga „griješimo kad stalno govorimo o dvotrećinskoj većini za izbore u pravosuđu“.

„Možda će neko reći da je ovo utopija, ali zašto ne ići ka rješenjima koja će biti usvojena konsenzusom? U Crnoj Gori postoje ljudi oko kojih bi se postigao konsenzus. Što je veća podrška u parlamentu, oni će manje morati biti zahvalni ljudima koji su ih izabrali“, ističe on.

Parlamentarnoj većini, navodi Milić, nijesu potrebni poslušnici u tužilaštvu i pravosuđu.

„Njoj su potrebne patriote koje će raditi u interesu Crne Gore, bez obzira protiv koga pokretali postupak, pa makar i protiv nekoga iz parlamentarne većine“, zaključuje naš sagovornik.

Milić: Zaštititi profesionalce od Stankovića i Katnića

Milić kaže da je najvažnije da profesionalci u sudstvu i tužilaštvu budu zaštićeni od onih koji danas rukovode crnogorskim pravosuđem.

„Informacije koje imam govore da su danas vrlo aktivni i v.d. vrhovnog državnog tužioca, i specijalni državni tužilac, i mnogi drugi koji ne misle dobro Crnoj Gori, u dijelu onemogućavanja nekih ljudi da počnu da razmišljaju o tome da bi mogli biti predloženi za imenovanja u pravosuđu“, tvrdi on.

( Nikola Dragaš )