Stop novim kamerama u "Komanskom mostu"

Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) nije dao saglasnost Zavodu “Komanski most” za uvođenje video-nadzora u prostorijama u kojima se sprovode radne terapije za štićenike.

“Po ocjeni Savjeta Agencije iz spisa predmeta se ne mogu procijeniti objektivni razlozi za vršenje video-nadzora u prostorijama u kojima se sprovodi radno okupaciona terapija za korisnike, prostorija namijenjenja radnoj terapiji, kao i dnevnom boravku gdje se sprovodi radno okupaciona terapija za korisnike, pa se stiče utisak da je svrha uvođenja video-nadzora isključivo kontrola zaposlenih”, navodi se, između ostalog, u obrazloženju odluke koju potpisuje predsjednik Savjeta AZLP Sreten Radonjić.

Zavod se obratio krajem 2019. godine Agenciji tražeći dobijanje saglasnosti za uvođenje video-nadzora u prostorijama u kojima se sprovodi radna okupaciona terapija za korisnike, prostorija namijenjena radnoj terapiji, kao i dnevnom boravku gdje se sprovodi radno okupaciona terapija za korisnike.

Uz to su priložili više dokumenata, među kojima je i odluka o uvođenju i razlozima uvođenja sistema video-nadzora i mišljenje sindikalne organizacije Zavoda.

Iz Savjeta su napomenuli da je Agencija ranije zaprimila inicijativu za vršenje nadzora, koju je proslijedila Upravna inspekcija.

U inicijativi se navodi da direktor Zavoda vrši zloupotrebu tehničkog nadzora u svrhu mobinga nad radnicima, te u svojoj kancelariji posjeduje monitor sa kompletnim video-nadzorom i vrši zloupotrebu istog.

U zapisniku o izvršenom nadzoru se navodi da je prostor Zavoda pokriven video nadzorom, te da je uveden nakon što je dobijena saglasnost Agencije iz marta 2014. godine. Sistem video-nadzora sastoji se od 38 kamera, koje obuhvataju kako spoljašnjost tako i unutrašnjost Zavoda.

Pristup istim ima direktor Zavoda i rukovodilac službe za prijem i osnovne stručne poslove.

U zapisniku se konstatuje da su instalirane tri nove kamere bez prethodno pribavljeog mišljenja reprezentativnog sindikata, bez donošenja odluke o uvođenju video nadzora, kao i evidencije o video nadzoru i bez saglasnosti Agencije.

“Navedene kamere se nalaze na pozicijama: K1 pravi video-zapis prostorije gdje se sprovodi radno okupaciona terapija za korisnike; K2 pravi video-zapis za radnu terapiju; K4 pravi video-zapis dnevnog boravka gdje se sprovodi radno okupaciona terapija za korisnike”, navodi se u nalazu.

Zapisnikom o kontrolnom nadzoru utvrđeno je da su potom uklonjene ove kamere.

“Uzimajući u obzir sve okolnosti, Savjet je procijenio da dodatno uvođenje video nadzora nije neophodno jer bi se ovakvom obradom ličnih podataka narušila privatnost zaposlnih, koju svaki zaposleni uživa u određenoj mjeri i na radnom mjestu, što je suprotno članu 4 Zakona o zaštiti ličnih podataka, te da bi se kontrola mogla izvršiti metodama koje su manje invazivne po prava zaposlenih”, navodi se u obrazloženju Radonjića.

Ovakav stav potvrđuje, dodaje se, i preporuka Komiteta ministara državama članicama Savjeta Evrope koja se odnosi na obradu podataka o ličnosti u kontekstu zapošljavanja, a u kojoj se navodi da uvođenje i upotrebu informacionih sistema i tehnologija u direktnu i primarnu svrhu nadzora aktivnosti i ponašanja zaposlenih ne bi trebalo dozvoliti.

Zavod je počeo sa radom prije 45 godina, kao ustanova za djecu i omladinu sa umjerenim, težim i teškim smetnjama u intelektualnom razvoju.

Postepeno se broj djece u Zavodu smanjivao, tako da je prerastao u ustanovu za zbrinjavanje odraslih osoba sa ozbiljnim ograničenjima u socijalnom funkcionisanju zbog mentalnih teškoća, ili drugih kombinovanih smetnji u razvoju, navodi se na njihovom sajtu.

( Miloš Rudović )