Pacijenti plaćaju pogrešnu procjenu

“Prvi je medicinski aspekt, jer većina kardiologa ima stav da, ako je test opterećenja uredan ne treba raditi koronarografiju. Međutim, pojedini ljekari su javno rekli da je stepen greške 30 odsto, što može da dovede do loše procjene stanja osiguranika i neizvršavanja koronarografije", smatra Jovanović

22032 pregleda5 komentar(a)
Foto: BORIS PEJOVIC

Milorad Jovanović iz Tivta već godinu i po ukazuje nadležnima da je potrebno da izmijene propise iz oblasti zdravstvenog osiguranja, kako bi pacijenti mogli da refundiraju troškove pregleda u nekoj privatnoj ustanovi, nakon što tu zdravstvenu intervenciju odbije konzilijum Kliničkog centra (KC).

Iako mu iz Ministarstva zdravlja od januara prošle godine obećavaju da će razmotriti njegovu inicijativu, to do danas nije učinjeno. Jovanović je u inicijativi naveo primjer iz prakse, odnosno iskustvo njegovog člana porodice, kada konzilijum kardiologa KC nije prihvatio predlog specijaliste da se pacijentu uradi koronarografija krvnih sudova srca. Pacijentkinja je nakon toga ovaj pregled uradila u Beogradu, a rezultat je pokazao da postoje začepljenja krvnih sudova zbog kojih je neophodno ugraditi dva stenta, što je porodica o svom trošku i uradila.

“U upravnom postupku odbijen je zahtjev za refundaciju, odnosno naknadu troškova, sa obrazloženjem da se nije radilo o ‘hitnom slučaju’, kako ga definiše Pravilnik o liječenju osiguranika van Crne Gore”, kazao je Jovanović “Vijestima”.

On je rekao se nakon toga obratio nadležnim ustanovama, Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO) i Ministarstvu zdravlja, kako bi se usvojio podzakonski akt kojim bi se obezbijedilo pravo osiguranika na naknadu troškova kada mu je uskraćeno pravo iz Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Tražio je da se podzakonskim aktom prizna pravo osiguranika na troškove liječenja, nastalih zbog nesprovođenja dijagnostičkih procedura, za koje se kasnije pokaže da su neophodne.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, u odgovoru Jovanoviću iz januara ove godine, piše da će taj resor imati u vidu inciijativu kada se bude radilo na izmjeni propisa kojima se urađuje pravo osiguranika na naknadu troškova... Do danas, niko iz Ministarstva ga nije više kontaktirao, niti mu je odgovarao na dopise.

Jovanović je “Vijestima” dostavio prepisku prethodnim Ministarstva zdravlja u prethodnom sazivu Vlade, gdje su se nadležni saglasili da pacijent ne treba da ispašta kada neko u javnom sistemu donese pogrešnu procjenu.

“Vi ste iz svog džepa platili nečiju pogrešnu procjenu. Obećavam Vam da ću još jednom inicirati izmjenu postupka u ovakvim situacijama”, odgovorili su mu u januaru prošle godine.

Jovanović je ocijenio da slučaj iz prakse na koji je naišao pokazuje da pravilnik pod hitno treba mijenjati i to zbog više aspekata.

“Prvi je medicinski aspekt, jer većina kardiologa ima stav da, ako je test opterećenja uredan ne treba raditi koronarografiju. Međutim, pojedini ljekari su javno rekli da je stepen greške 30 odsto, što može da dovede do loše procjene stanja osiguranika i neizvršavanja koronarografije. Treba li reći da začepljenje krvnih sudova može dovesti do infarkta srca, a nekada i do smrti. Zato je važno preventivno djelovati i spriječiti teže posljedice”, smatra Jovanović, inače penzioner.

On je rekao da je, sa pravne strane, Zakonom o zdravstvenom osiguranju definisano da pacijent ima pravo na dijagnostiku, uključujući mjere rane identifikacije i sprečavanja progresije oštećenja.

“Kako pravo dato u Zakonu osiguranik može iskoristiti? S obzirom na to da se radi o dijagnostici, osiguranik nema uvid u stvarno stanje krvnih sudova, te nema argumenata da osporava stav konzilijuma, niti da se obrati zaštitniku prava pacijenata, Fondu i Ministarstvu, po važećim procedurama. Nakon urađene koronarografije, osiguranik ima argument da tvrdi da je koronarografija bila potrebna, a da nastale troškove treba da refundira Fond”, ukazao je Jovanović.

On je rekao da je treći aspekat finansijski, jer bi KC, da je konzilijum odobrio koronarografiju u javnom zdravstvenom sistemu, fakturisao troškove usluga FZO. Ovako, tvrdi, pacijent mora da plati uslugu iz džepa, pa se zaključuje da FZO “štedi”, a osiguranik ima dodatne troškove.

FZO je u martu prošle godine odgovorio Jovanoviću da nijedna odredba važećeg Zakona ne daje osnov za pravo osiguranika da refundira troškove, osim što je pravilnikom te ustanove definisan postupak refundacije u slučaju kada osiguranik ima uput za uslugu koju nije mogao da ostvari u javnoj ili privatnoj ustanovi koje imaju potpisan ugovor sa tom ustanovom. Izuzetak je i situacija kada je nemoguće obezbijediti lijek na recept. Iz FZO su kazali da je nakon odbijanja refundacije troškova mogao da uloži žalbu Ministarstvu zdravlja, a onda i pokrene tužbu pred Upravnim sudom. Poručili su mu da se može obratiti i KC i tražiti izjašnjenje, na osnovu kojeg bi dalje mogao da preduzme i druga pravna sredstva.

Jovanović je bez uspjeha i tokom ovog mjeseca kontaktirao resor Borovinić Bojović, tražeći da ga obavijeste o tome da li će prihvatiti njegovu inicijativu i pokazati više volje i energija na sagledavanju problema sa kojim se suočavaju pacijenti.