Marović: Vlada šalje poruku da joj EU nije prioritet

Činjenicom da ni nakon šest mjeseci od izbora nove Vlade nemamo šefove radnih grupa za poglavlja 23 i 24, Vlada šalje poruku da joj pregovarački proces sa Evropskom unijom nije prioritet, ocjenjuje izvršna direktorica Politikon mreže, Jovana Marović.

Ona je, komentarišući radni non-pejpera Evropske komisije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24, u kojem se, između ostalog, sugeriše da hitno treba riješiti pitanje izbora šefova i članova radnih grupa za pomenuta poglavlja, kazala da nema opravdanja zašto to još nije urađeno.

„Ovo, najprije, ukazuje na to da s krnjim sastavom pregovarački tim ne može da se posveti zadacima na pravi način, a istovremeno se i šalje poruka da, uprkos stalnom uvjeravanju, pregovarački proces nije prioritet za novu Vladu“, istakla je Marović za “Vijesti”.

U radnom dokumentu EK navodi se da će nezavisno funkcionisanje i integritet Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) biti ključni za procjenu napretka Crne Gore u poglavljima 23 i 24, u pogledu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Iz EK poručuju da bi povećanje aktivnosti tužilaštva u pogledu istraga slučajeva korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, trebalo da dovede do uvjerljivijih rezultata u vidu optužnica, suđenja, pravosnažnih sudskih odluka i oduzimanja imovine.

„Učinkovitost i kredibilitet pravosudnog odgovora na korupciju i organizovani kriminal tek treba da se poboljšaju, a to uključuje rješavanje pitanja česte upotrebe sporazuma o priznanju krivice“, naglašava se u dokumentu.

U non-pejperu se dalje navodi da, nakon otvaranja posljednjeg pregovaračkog poglavlja u junu 2020. godine, prioritet za dalji napredak države u pristupnim pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24.

„Kao što je predviđeno revidiranom pregovaračkom metodologijom, poglavlja ne bi trebalo da budu zatvorena prije nego što Crna Gora ostvari ovaj cilj“, naglašavaju iz EK i dodaju da ispunjavanje mjerila ne zavisi samo od sprovođenja akcionih planova i strateških dokumenata.

Marović kaže su ocjene iz radnog non-pejpera još jednom potvrdile koliko su ozbiljni zadaci pred Crnom Gorom na putu ka EU i koliko je malo toga urađeno na jačanju vladavine prava, uprkos tome što država pregovora s tom zajednicom već devet godina.

„Fokus ostaje na privremenim mjerilima, a njihovo ispunjavanje koče brojni problemi na koje EK ukazuje iz godine u godinu u svim svojim dokumentima, poput presuda za pranje novca, načina primjene sporazuma o priznanju krivice i funkcionisanja Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)“, ističe naša sagovornica.

Iz EK su naveli da u izvještajnom periodu nije bilo nijedne presude za „pranje“ novca.

„Kapacitet za istrage, krivična gonjenja i presude u slučajevima ʼpranjaʼ novca, još uvek nije na očekivanom nivou“, upozoravaju oni.

Kad je riječ o ASK, iz EK napominju da će povećanje rezultata i poverenja javnosti u tu instituciju zavisiti od kontinuiranih napora ASK-a da osigura svoj integritet, nepristrasnost i odgovornost, te od otklanjanja nedostataka prilikom donošenja odluka.

Iz EK su kazali i da zakonodavne promjene koje su od suštinskog značaja za uspjeh reformi u oblasti vladavine prava, moraju biti pripremljene u skladu s evropskim standardima, najboljom praksom i preporukama Venecijanske komisije (VK), „slijedeći širok i inkluzivan proces konsultacija“.

„Ovo se posebno odnosi na mišljenje VK o zakonodavnoj inicijativi za tužilaštvo, s obzirom na finalizovanje i implementaciju predmetnog zakonodavstva. Jasno, obnovljeno i nedvosmisleno zalaganje sudstva i tužilaštva, uključujući i kroz dosljednu primjenu mehanizama koji obezbjeđuju sudsku i tužilačku nezavisnost i odgovornost, ostaje na čekanju...“, ističu iz EK, dodajući da se, na nivou parlamenta, potrebna većina za sva neriješena imenovanja u pravosuđu i drugim institucijama može osigurati samo političkim dijalogom.

Marović podsjeća da je u non-pejperu izbjegnuto komentarisanje novousvojenih izmjena Zakona o državnom tužilaštvu.

„S jedne strane, ponovljeno je šta se od Crne Gore očekuje, ali ne i da li su pomenute izmjene osnov za tako nešto, što ostavlja dosta prostora za proizvoljna tumačenja i trebalo bi da u godišnjem izvještaju ovo bude precizirano“, zaključuje ona.

( Nikola Dragaš )