Digitalna infodemija: Šta nam je činiti?

Veliki broj informacija i često ne razumijevanje načina na koji funkcionišu kompjuterski algoritmi i internet otežava da shvatimo da li su neke od njih istinite ili ne, što može dovesti često do konzumiranja izvrnutih činjenica i pogrešnih uvjerenja

14482 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Živimo u digitalnom dobu i svakodnevno smo izloženi velikoj količini novih informacija.

Pojava interneta dovela je do hiper produkcije i brzog protoka informacija koje su nedovoljno kontrolisane i često ne odgovaraju uredničkim standardima.

Svakodnevno smo na društvenim mrežama u mogućnost da dijelimo, komentarišemo, lajkujemo razne sadržaje i na taj način utičemo na brzo širenje istih.

Veliki broj informacija i često ne razumijevanje načina na koji funkcionišu kompjuterski algoritmi i internet otežava da shvatimo da li su neke od njih istinite ili ne, što može dovesti često do konzumiranja izvrnutih činjenica i pogrešnih uvjerenja.

Zato je informisanje na stranicama i portalima od povjerenja od ključne važnosti za spriječavanje takozvane 'infodemije'.

Kako bi neka informacija bila puštena u javnost neophodno je provjeriti kredibilnosti izvora, tačnost podataka i preuzeti druge korake koje profesionalni novinarski pristup podrazumijeva.

Da bi se svi ti koraci ispunili i da bi se plasiralo što više kvalitetnog sadržaja, kako o lokalnim tako i o novostima iz regiona i svijeta neophodno je puno sredstava, novinara i zaposlenih.

Sa sve manjim prihodima od oglašavanja, mnogi izdavači se okreću svojim korisnicima za pomoć kroz razne vrste pretplata na sadržaj, kako bi održali svoju nezavisnost i ostvarile održivi izvor prihoda.

Pomoću toga, oni se prilagođavaju čitalačkim željama i nude ekskluzivne, istraživačne priče i nepristrasne analize.

Koliko je u svijetu taj model popularan, govore i podaci da je NY Times prvi put premašio 7 miliona digitalnih pretplatnika koji su im prvi put donijeli više prihoda od pretplatnika na štampano izdanje, a krajem 2020.

Washington Post imao je tri miliona pretplatnika. U Evropi je njemački Bild uspješan sa svojim freemium modelom koji ima 510.000 digitalnih pretplatnika – prenosi Večernji list.

Ovi podaci takođe pokazuju da se korisnici u kriznim situacijama ipak okreću kredibilnim izvorima informacija.

A osim toga što na ovaj način pomažu medijima da nadoknade finansijske gubitke nastale nedostatkom promotivnog sadržaja, usljed pandemije, čitaoci pružaju podršku i omogućavaju opstanak nezavisnom novinarstvu.