Bilčik: Ključni napredak težak bez saglasnosti makar tropetinske većine

Predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta u Parlamentarnom odboru Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Vladimir Bilčik kazao je da bi bez rješavanja pitanja za koje je potrebna dvotrećinska, odnosno, tropetinska podrška u Parlamentu, ključni napredak Crne Gore bio izuzetno težak.

On je to kazao na sjednici odbora Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).

Teme današnjeg sastanka Parlamentarnog odbora Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), koji se održava u virtuelnom formatu, su napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava, uključujući slobodu medija, reformu pravosuđa i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Bilčik je kazao da Rezolucija o Crnoj Gori koju je 19. maja usvojio EP potvrđuje snažnu podršku EP evropskom pristupnom procesu Crne Gore i nastaviće da sarađuje sa zemljom.

"U ključnim oblastima kao što su vladavina prava,osnovna prava, pravosuđe, sloboda medija i borba protiv korupcije u Rezoluciji naši poslanici EP izrazili su zabrinutost zbog zategnute, polarizovane političke klime u zemlji. Istakli su da je otvoren dijalog između svih političkih aktera nešto što je ključno za dalji napredak i pozdravljamo inicijativu Bečića koji je pozvao na dijalog parlamentarne većine i opozicije o svim pravnim rješenjima za koje je porebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina", kazao je Bilčik.

Bilčik je rekao da je Crna Gora i dalje predvodnik u pregovaračkom procesu, navodeći da je otvorila sva pregovaračka poglavlja ali da su samo tri privremeno zatvorena.

"Tako da reforme moraju da idu bržim tokom".

On je kazao da su na izborima 30.avgusta građani tražili i dobili promjene na miran način, navodeći da u EU cijene što je došlo do smjene vlasti na miran način.

Istakao je da se nada progresu i oblasti slobode medija.

"Uprkos nekoliko pozitivnih aktivnosti u oblasti organizovanog kriminala i korupcije, važno je da Crna Gora slijedi mišljenje Venecijanske komisije na sveobuhvatan način i kroz dijalog koji uključuje sve stranke", rekao je Bilčik.

Bilčik je pozdravio odluku opozicije da učestvuje u današnjoj sjednici parlamenta, i pozvao DPS da ne nastavlja bojkot.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić je kazao da će u drugoj polovini juna pokrneuti dijalog između parlamentarnih partija kako bi našli rješenje za sve funkcije i pozicije za koje je potrebna dvotrećinska, odnosno, tropetinska podrška u Skupštini Crne Gore.

On je istakao da je nova vlast opredijeljena da istinski ubrza evropski i evroatlantski put Crne Gore.

“Prihvatili smo novi metodološki koncept pregovaračkog procesa. Da smo gledali iz ugla Crne Gore i da smo gledali sebično, imajući u vidu da smo zemlja koja je otvovila sva poglavlja a privremeno zatvorila tri poglalvja, i da bi sada bili u prilici da, kao što smo čuli od predsjendika Vlade i naših ministara, da zatvorimo još nekoliko poglvlja..., vjerovatno bi drugačije razmišljali”, kazao je Bečić.

On je kazao da su istinski spremni da se usmjere na fokus novog metodološkog pristupa - poglavlja 23 i 24, jer je jasno da bez zatvaranja tih poglavlja nema ubrzanja evropskog puta.

On je kazao da je nova vlast opredijeljena da iz faze stagnacije koja je obilježila proteklih nekoliko godina, pređu u fazu ogfanzive i postizanja konkretnih rezultata na polju vladavine prava.

Predsjendik Skupštine je podsjetio da je prethodna godina bila za Crnu Goru po mnogo čemu istorijska, da se prvi put u istoriji države desila promjena vlasti na izborima:

“Ono što je veoma značajno je da je izborni proces, izborni dan i postizborni period protekao mirno, civilizovano , pristojno i čini mi se da smo na taj način pokazali i zrelost našeg društva”.

Glavna pregovaračica sa Evropskom unijom (EU), Zorka Kordić, naglasila je da je pokretanje revidirane metodologije pregovaranja izraz jasne želje da Zapadni Balkan bude dio evropske budućnosti.

On ja ocijenila da je Crna Gora prihvativši u maju 2020. godine novu metodologiju kao političku inicijativu koja se uklapa u postojeći pregovarački okvir između Crne Gore i EU, a koja proces treba da učini kredibilnijim i opipljivijim, dala podršku snažnijoj političkoj dimenziji i afirmisanju politike proširenja.

"Na nama je da ovaj podsticaj iskoristimo na najbolji mogući način, kroz definisanje konkretnih programa rane integracije, snažnije korištenje pretpristupnih fondova i unapređenje sistema za puno sprovođenje pravne tekovine EU", kazala je Kordić.

Ona je naglasila da je nova Vlada tokom portugalskog predsjedavanja Savjetom EU vodila intenzivan dijalog sa predsjedništvom i državama članicama, kako bi što bolje pozicionirala Crnu Goru u odnosu na četiri ključna elementa- veći fokus na temeljne reforme, snažnije političko upravljanje, povećanu dinamičnost i predvidljivost procesa.

Kordić je ocijenila da je insistiranje na vladavini prava u potpunosti usklađeno sa prioritetima Vlade, zasnovanim na principima nulte korupcije i snažne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, uz unapređenje efikasnosti Tužilaštva.

"Kada je u pitanju vladavina prava vjerujemo da smo do sada ispunili najznačajniji dio – ukupno 83 privremena mjerila, ali izazov je i kvantifikovanje uspjeha u preostalim ključnim oblastima –borba protiv korupcije, imenovanja čelnih pozicija u pravosuđu u slobodi medija", kazala je Kordić.

Ona je istakla da je uprkos početnim izazovima u oblikovanju tužilačkih zakona po inicijativi grupe poslanika, Vlada u okviru svojih nadležnosti pokrenula konsultacije sa domaćim akterima konstituisanjem Savjeta za vladavinu prava, među čijim članovima su i čelni predstavnici sudstva i tužilaštva:

"Konsultovana je u dvije iteracije i Venecijanska komisija koja je prepoznala potrebu Crne Gore za efikasnom reformom. Dodatna vrijednost procesa evropskih integracija je upravo u podsticanju kulture kompromisa i snaženju inkluzivnog dijaloga, pa su ovi napori na unapređenju sistema pravosuđa zapravo uvod u širi, međupartijski dijalog oko odabira ključnih pozicija u sudstvu i tužilaštvu na koji je nedavno pozvao predsjednik Parlamenta, sve u cilju nastavka odlučne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala".

Ambasadorka Republike Portugalije u Crnoj Gori, Marija Viržinija Mendes da Silva Pina, je ocijenila da je Portugal posvećen evropskoj perspektivi Crne Gore i da žele da unaprijede proces:

"Smatramo da je to garancija prosperiteta i stabilnost u susjedstvu EU. Radićemo na tome da se poboljša metodologija pregovaranja".

Istakla je da je za dalji napredak na putu ka EU važno da se Crna Gora fokusira na žive aktivnosti koje se odnose na reforme u oblasti pravosuđa, slobode medija i inkluzivnog dijaloga.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Branko Radulović kazao je tokom debate da je većinska Crna Gora na izborima 30.avgusta glasala za promjene i uspostavljanje slobodne i prosperitetne evropske Crne Gore.

"Na taj način je okončana tridesetogodišnja vladavina autokratske vlasti. Tranzicija od autokratskog sistema u konsolidovanu demokratiju , od zatočenih do slobodnih i profesionalnih institucija, zahtijeva temeljene reforme i reviziju prošlosti".

On je kazao da dosadašnji učinak parlamentarne većine zbog određenih okolnosti i slabostti još nije dostigao očekivani nivo.

"Odustvo punog diskontinuiteta je omogućilo manipulacije sa identitetskim pitanjima i porast tenzija, čime se uspješno skreće pažnja sa suštinskih pitanja. Tome doprinosi ne samo odlazeći režim zbog gubitka partikularnih interesa i personalne odgovornosti, već i nedovoljno konsolidovana većina", kazao je Radulović.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je istakao da nova parlamentarna većina urušava evropske vrijednosti Crne Gore.

"Mogli smo čuti da se 30.avgusta smijenila vlast. To je bila volja građana. Ali ocjena da je smijenjena jedna autokratska vlast, zasigurno ne trpi nijedan test logike iz razloga zato što je ta takozvana autokratska vlast usmjerila Crnu Goru ka Evropi i otvorila 33 poglavlja i učlanila državu u NATO", kazao je Rakočević.

On je istakao da sada "imamo parlamentarnu većinu u kojoj sjede svi oni koji 2017. nisu glasali za ulazak u NATO, a svi oni koji su glasali sada su u opoziciji".

"To je demokratija i izborna volja građana. To poštujemo, ali onda ne treba da se čudimo zašto se povlači ataše iz Zagreba, zašto se ne šalje misija vojske na Kosovo", rekao je Rakočević.

Poslanica DF Simonida Kordić kazala je da je parlamentarna većina, uključujući i DF, u potpunosti jednoglasna i posvećena evropskim integracijama i evropskom putu Crne Gore.

Ona je kazala da je tema zategnutosti odnosa DF prema Vladi upravo usmjerena ka afirmaciji onih aktivnosti koje su neophodne da bi se ubrzao proces pridruživanja Crne Gore EU.

"Glavne zamjerke koje su sa stanovišta DF upućene Vladi, tiču se upravo nečega što mi posmatramo kao nedovoljnu odlučnost u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, i u raskidu sa autoritarnim tradicijama prethodne vlasti", ocijenila je Kordić.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša rekao je da u proteklih devet mjeseci nova parlamentarna većina nije željela dijalog oko svih stvari gdje je potrebna kvalifikovana većina u Parlamentu, a koje su krucijalne za vladavinu prava i za reforme u pravosuđu.

"A to je izbor vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta iako je u proteklih devet mjeseci bilo formalne i neformalne inicijative opozicije da se krene u dijalog oko ključnih stvari za ubrzanje našeg EU integracionog puta", istakao je Mugoša.

I poslanik DF Predrag Bulatović je poručio da DF nije protiv Evropske unije, ali jesu protiv duplih aršina: "I ne slažemo se sa odlukom naše Vlade da uvede nove sankcije Rusiji, i to nije pametno ni svrsishodno. To nije opravdano. Mi smo za evropski put, ali i za dobre odnose sa Rusijom i Kinom".

Pozvao je opoziciju, naročito onu koja bojkotuje Skupštinu da preostali dio preporuka Venecijanske komisije vezano za Tužilaštvo, ugrade u izmjene Zakona o specijalnom tužilaštvu i temeljnu promjenu Zakona o tužilaštvu.

Božena Jelušić (GP URA) je kazala da je neophodan politički konsenzus i da obje strane, i vlast i opozicija, moraju pokazati potrebnu državotvornost.

"Jedna da je potvrdi, druga da je u potpunosti osvoji", rekla je Jelušić.

( Željka Vučinić )