Toščelik i dalje bez ekološke saglasnosti i integrisane dozvole za rad

Turski Tosijali holding preuzeo je nikšićku Željezaru prije pet godina, a još nije dobio ekološku saglasnost kao ni integrisanu dozvolu za rad.

Nakon što je prvi odgođen, drugi rok za izdavanje integrisane dozvole ističe za nešto više od mjesec, a iako je zakonom predviđena zaštitna mjera da se fabrici u slučaju nepribavljanja zabrani rad, nadležni nagovještavaju novo tolerisanje, uz obrazloženje da je Tosčelik na dobrom putu kada je u pitanju poštovanje standarda iz oblasti životne sredine.

Uprkos kašnjenju, glavna ekološka inspektorka Veselinka Zarubica ističe da je turski vlasnik napredovao u poštovanju standarda iz oblasti zaštite životne sredine.

"Donošena su rješenja za otklanjanje nekih nepravilnosti, za upravljanje otpadom, hemikalijama, za nekim sanacijama, za monitoringom vode i vazduha, tako da je Toščelik postupao po većini tih rješenja", rekla je Zarubica.

To je nedovoljno za izdavanje integrisane dozvole za rad, nedavno je ocijenila Agencija za zaštitu životne sredine. Da bi došli do ovog papira operateri moraju da preduzmu sve potrebne mjere za sprječavanje većih zagađenja, primijene najbolje tehnologije iz oblasti zaštite životne sredine, kao i da se lokacije nakon zatvaranja postrojenja vrate u prvobitno stanje. Iako ovaj važan rok ističe za nešto više od mjesec - iz Toščelika ne prekidaju staru praksu nepojavljivanja pred kamaru.

Iz Tosčelika ni peti putanisu pristali da sa novinarima razgovaraju o aktuelnim problemima u fabrici. Na interesovanje TV Vijesti da li će u predviđenom roku pribaviti dozvolu, te šta im nedostaje, odgovorili su pisanim putem.

"Svakodnevno se preduzimaju sve moguće aktivnosti kako bi se dobila integrisana dozvola. Sam proces je kompleksan i zahtijeva potpunu dokumentaciju na kojoj Tosčelik radi, ali se mora imati u vidu da je fabrika stara 60 godina, te da postrojenja i relevantna dokumentacija u nekim segmentima iziskuju više napora u pripremi ili pribavljanju", navode iz Toščelika.

Da ih rok, koji je postavljen da bi se poštovao, ipak ne pritiska mnogo, jasno je i iz odgovora Ministarstva turizma, odakle takođe nisu htjeli pred kameru. Oni ukazuju na ovlašćenja ekološke inspekcije.

"Ističemo da nepostojanje integrisane dozvole ne znači automatsko zatvaranje postrojenja. Ukoliko operater ne posjeduje istu, ekološki inspektor može propisivati prekršajne i novčane kazne, dok je takođe predviđena i zaštitna mjera kojom je ekološkom inspektoru data mogućnost da zabrani rad postrojenja", saopšteno je iz Ministarstva turizma.

Inspektori za sada ne razmišljaju o zabrani rada, već o mjerama koje su, kako kažu, operateru već izricli. Tu spada novčano kažnjavanje.

"Tu su propisane novčane kazne u iznosu od 5.000 do 15.000 eura za pravno lice i kazna od 500 do 1.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu", kazala je Zarubica.

Stopiranje rada, na drugoj strani, tražiće ekolozi, koji brinu i zbog otpadnih voda koje se kako tvrde iz fabrike slobodno izlivaju, a brine ih i opasni industrijski otpad, navodno lagerovan u krugu fabrike.

"Jasno je da su zakazale sve institucije sistema i da je ovaj primjer najbolji pokazatelj kako nas strani investitori smatraju zemljom Trećeg svijeta, a ne zemljom koja je otvorila veliki broj poglavlja, kako to kažu njeni čelnici", naveo je Aleksandar Perović iz Ozona.

Prvobitan rok za integrisanu dozvolu, po Zakonu o sprječavanju i kontroli zagađivanja životne sredine bio je januar 2015. godine, ali je zbog nepoštovanja najvećih industrijskih zagađivača-KAP-a, Termoelektrane Pljevlja i Željezare Tosčelik, došlo do izmjene i dopune zakona, kao i do trogodišnjeg odlaganja roka.

( Dijana Blagojević )