Sinjajevinu analiziraju, gađaće u Sjevernoj Makedoniji

Vojska će vježbovna bojeva gađanja izvoditi uskoro na poligonu Krivolak, potvrdila ministarka odbrane Olivera Injac

32851 pregleda69 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Vojska Crne Gore (VCG) uskoro će ponovno izvoditi vježbovna bojeva artiljerijska i gađanja ciljeva u vazduhu, na poligionu Krivolak u Sjevernoj Makedoniji, potvrdili su ministarka odbrane dr Olivera Injac i načelnik generalštaba VCG, brigadni-general Milutin Đurović.

Zbog nemanja sopstvenog poligona, VCG već nekoliko godina ne izvodi redovna vježbovna artiljerijska i gađanja cijeva u vazduhu, što se negativno odražava na borbenu gotovost.

“Vrlo brzo - tokom jula mjeseca, najkasnije početkom avgusta, pripadnici VCG ići će na poligon Krivolak u Sjevernoj Makedoiji i tamo realizovati vježbovna gađanja bojevom municijom. Ja sam nedavno posjetila taj poligon i bila fascinirana njegovim dimenzijama i opremljenošću. Kolege iz Makedonije su prihvatile naš predlog da jedinice VCG takođe koriste ovaj poligon, pružile tome punu podršku i vrlo brzo ćemo to organizovati, bez obzira na sva ova finansijska ograničenja pod kojima funkcionišemo u ovoj godini“, kazala je Injac.

Odgovarajući na pitanja “Vijesti“ u vezi nivoa borbene gotovosti jedinica VCG koje već duže vrijeme nisu u mogućnosti da sprovode vježbovna gađanja iz minobacača velikog kalibra, haubica kalibra 122mm i višecjevnih bacača raketa kalibra 128mm, niti da izvode trupnu PVO gađanjem ciljeva u vazduhu topovima “bofors“ kalibra 40mm, Injac je kazala da je to “vrlo važno pitanje“ i podsjetila da su jedinice VCG na Krivolaku posljednji put bile 2019. godine, ali da će ubrzo ponovno tamo vježbati.

“Sve je već dogovoreno. Bojeva gađanja ćemo tamo realizovati jer će Krivolak uskoro biti definisan i kao zvanični NATO vježbovni poligon o čemu je procedura već u toku. To nam je relativno blizu jer smo tamo za nekih 4,5-5 sati vožnje, još sad po ovim novim auto-putevima preko Albanije i Kosova. Moći ćemo, dakle, da koristimo te kapaciteta, a onda ćemo naravno u onom jednom pametnom smislu, i mi njima moći nešto da ustupimo. Taj regionalni koncept saradnje i tzv. pametne odbrane koji ovdje možemo da implementiramo, ima puno potencijala, posebno imajući u vidu sve limite, ali i posebnosti koje svaki od ova tri odbrambena sistema NATO država - Crne Gore, Slovenije i Makedonije - imaju“, kazala je Injac.

Crna Gora, Slovenija i Makedonija su među prvim kupcima u Evropi novih američkih lakooklopnih patrolnih vozila “oshkosh JLTV“ i već rade na formiranju zajedničkog regionalnog centra za servisiranje i remont.

Tri države blisko sarađuju i u dimenzionisnaju i planiranju rotacija svojih trupa angažovanih u misiji pojačanog prisustva NATO snaga na istočnim granicama Alijanse u Letoniji.

Oprezno sa Sinjajevinom

Upitana što se događa sa Sinjajevinom i prijašnjim namjerama Ministarstva odbrane u vrijeme dok ga je vodio Predrag Bošković (DPS) da na ovoj planini bude ustanovljen novi vježbovni i poligon za artiljerijska gađanja VCG, Injac je kazala da je to bio prvi problem koji ju je sačekao kada je prije šest mjeseci preuzela rukovođenje resorom odbrane.

“Imali smo jedno prilično naglašeno, radikalno nezadovoljstvo ljudi koji su protestovali na Sinjajevini, vjerujem i sa dosta razloga koje možemo provjeravati, ali po meni, izgledaju kao opravdani. Vlada je oko toga ranije donijela odluke povezujući svoje stavove u odnosu na strateške dokumente koji su u tom trenutku postojali, hajde da kažem potpuno legitimno. Međutim, ekološki dio priče nije apsolutno bio toliko zastupljen. Tek nakon donijete posljednje odluke je zadužena Agencija za zaštitu prirode i životne sredine da mjeri tzv. nulto stanje biodiverziteta i stanja životne sredine na Sinjajevini. Ono što sam mogla vidjeti uvidom u te materijale, utvrđeno je da tamo postoji dosta ekoloških resursa sa kojima treba biti oprezan“, istakla je Injac, dodajući da je pola godine malo vremena da se donese konačna odluka i odredi eventualna druga lokacija za vojni poligon, jer su prethodne analize Sinjajevine, sa vojno-tehničkih aspekata, trajale oko dvije godine.

“Ipak, o tome se pričalo na Vladi i moja je intencija da u tu priču bude uključeno što više ministarstava - i urbanizma i ekologije i drugih. Trenutno se radi i na donošenju novog Prostornog plana Crne Gore i sve je to uvezano i postoji nešto što mora biti inkorporirano u mnogim javnim politikama ove zemlje. Nisam sigurna da je dobar odnos bio odlučiti se za neku lokaciju, a da u svom tom prostornom planiranju, ekološkim politika i sličnom, nije se to sve upotpunilo“.

Istakla je da će priča o Sinjajevini kao vojnom poligonu biti okončana kada Vlada stavi van snage svoju ranije donesenu odluku sa tim u vezi.

“Nije niko rekao da će poligon biti tamo, ni da neće. Postoje određene opreznosti, zbog koji kao odgovorna osoba, ne želim sada da se istrčim i da govorim da će to tamo biti ili neće. Želim da se odradi sve ono što je neophodno i naprave sve analize kako bi se donijela prava odluka“.

Krivolak - najveći vojni poligon nekadašnje SFRJ

Vojni poligon nekadašnje JNA Krivolak u Makedoniji bio je najveći te vrste u nekadašnjoj Jugoslaviji. JNA je još 1963. u najvećoj tajnosti započela sa organizovanjem i opremanjem velikog nenaseljenog prostora između Titovog Velesa, Štipa i Negotina. Vojni poligon pušten je u upotrebu 1969. Zauzima površinu od 22.564 hektara, odnosno 22 kilometra u pravcu sjever-jug i 18 kilometara u pravcu istok-zapad.

Poligon ima sve moguće terenske uslove neophodne za uvježbavanje vojske: šumske predjele, terene razne konfiguracije, čak i pješčane ridove (imitacija pustinje), te rijeku Vardar za aktivnosti na vodi.

Poligon Krivolak redovno je korišten za vojne vježbe najvećeg obima, uključujući i masovna atrijerijska dejsta i bombardovanje ciljeva iz vazduha, te za testiranja vojne opreme i naoružanja, a za vrijeme SFRJ tu je u rijetkim prilikama testorano čak i domaće hemijsko oružje.