Trećina građevinara radi „na crno”

Šestorica albanskih državljana koji su 18. maja povrijeđeni na gradilištu nadomak Podgorice, bili su angažovani “na crno”, potvrđeno je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP).

Uzrok povreda albanskih radnika, prema nalazima UIP, bio je pad sa visine, kada su popustili podupirači prilikom izlivanja betonske ploče na građevini u naselju Kuće Rakića, koje se nalazi na granici Glavnog grada i Opštine Tuzi. Nije poznato što se tačno gradilo i koje je površine bila ploča.

Od šestoro radnika, tri su teško, a tri lakše povrijeđena.

Iz UIP su kazali da je riječ o “višestrukim povredama koštano-mišićnog sistema (leđa, ruke, noge, facijalne kosti…)“.

Prema nezvaničnim informacijama CIN-CG, radnici su u međuvremenu napustili Klinički centar Crne Gore, gdje su bili smješteni.

Državni tužilac podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Vukas Radonjić kazao je za CIN-CG da je “formiran krivični predmet u kojem je u toku izviđaj” i pojasnio da se u ovom trenutku utvrđuje da li je učinjeno neko od krivičnih djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine, kao posljedica umišljaja ili nehata učinioca.

Propusti investitora ili izvođača na gradilištu zbog kojih je došlo po povređivanja radnika smatraju se teškim krivičnim djelima protiv opšte sigurnosti, za šta su, prema Krivičnom zakoniku, predviđene kazne šest mjeseci do pet godina zatvora.

“U dosadašnjem toku postupka je utvrđeno da je vlasnik objekta kompanija ‘Dadi export’ DOO iz Podgorice, a da je izvođač radova privredno društvo ‘CG Gradnja’ DOO. Sve ostale odlučne činjenice se utvrđuju,“ kazao je Radonjić.

Ni investitor ni izvođač nisu odgovarali na pitanja CIN-CG o statusu radnika. Iz “Dadija” su “Vijestima” nakon nezgode tvrdili da objekat nije njihov.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma su za CIN-CG rekli da je urbanističko-građevinska inspekcija tada izvršila kontrolu objekta u naselju Kuće Rakića, zabranila dalje izvođenje radova i zapečatila gradilište. Prilikom obilaska, novinari CIN-CG su u četvrtak primijetili vatru iz unutrašnjosti zidina objekta, ali ne i radnike, ili mašine.

Djelatnost podgoričke firme “Dadi export” je trgovina na malo tekstilom u specijalizovanim prodavnicama. Kompanija je Upravi prihoda za prošlu godinu prijavila gubitak u poslovanju od tri miliona eura. Imaju ukupno 117 zaposlenih.

“CG Gradnja” je prošlu godinu završila profitom od 41 hiljadu eura, dok je Upravi prihoda prijavljeno svega troje zaposlenih.

Iz UIP su za CIN-CG precizirali da povrijeđeni albanski državljani “nijesu imali status zaposlenih”.

Prema zakonskoj definiciji, zaposleni je lice koje radi kod poslodavca po osnovu ugovora o radu, uključujući lice koje se osposobljava za rad i pripravnik, kao i svako lice koje po bilo kom pravnom osnovu obavlja rad kod poslodavca.

Ovaj slučaj još jednom je ukazao na problem velikog broja radnika na crno na crnogorskim gradilištima.

Predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije građevinskom materijala Nenad Marković kazao je za CIN-CG da je njihova studija, koju su radili u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (MOR), pokazala da je 30 odsto radnika u građevinarstvu angažovano bez ugovora o radu. To znači da na zvanično prijavljenih 8,5 hiljada radnika, koliko ih je prema Monstatu, ima još oko tri hiljade neprijavljenih.

“Praksa angažovanja radnika u građevinarstvu bez ikakvog ugovora o radu je široko rasprostranjena i postoji i kod malih, ali i kod velikih kompanija. Na crno se angažuju i domaći i strani radnici. Za poslodavca to postaje ozbiljno tek kada se desi neka nesreća kao ova u Tuzima, kada više nisu u pitanju simbolilne novčane kazne, već krivična odgovornost”, kazao je Marković.

Koordinatorka projekta Udruženja zaštite na radu (UZNR) Đina Janković kazala je za CIN-CG da bi borba protiv nelegalnog i neprijavljenog rada trebalo da se tiče svakog građanina Crne Gore, jer “svaki euro utajenog poreza znači manja ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu, javne usluge i sve ono što čini jednu zemlju dobrim mjestom za život”.

“Posljedice toga su višestruke i negativne za sve: za državu to su umanjeni prihodi budžeta i fondova socijalnog osiguranja, za privrednike koji poštuju zakon to je izloženost nelojalnoj konkurenciji i smanjenju tržišta, za radnike angažovane kroz rad na crno to je nezaštićenost - bez socijalnog osiguranja, bez pravne zaštite, bez primjena mjera zaštite i zdravlja na radu,” rekla je Jankovićeva.

Isplativija kazna od osiguranja

Propisane kazne za rad bez zaključenog ugovora iznose od 2.000 do 20.000 eura za firmu, od 200 do 2.000 eura za odgovorno lice u firmi, dok su za preduzetnike kazne od 500 do 6.000 eura. Na 500 eura mjesečne neto zarade poslodavac treba da plati još oko 330 eura raznih dažbina. Tako, za desetak neprijavljenih radnika samo u jednom mjesecu može imati veću uštedu, od iznosa moguće kazne.

Važno mjesto u radu na crno, prema riječima Janković, zauzima i lažna prijava zaposlenih gdje se dio primanja dobije “na ruke”, a dio je plaćen regularno.

Iz Inspekcije rada su saopštili da nemaju podatak koliko su inspektori otkrili slučajeva rada na crno u građevinarstvu, jer njihov sistem elektronskih evidencija ne podržava razvrstavanje nepravilnosti po djelatnostima. Jedino znaju da se 14 odsto ukupnih nepravilnosti iz oblasti radnih prava i zaštite na radu odnosi na građevinarstvo.

U 2019. godini otkrili su ukupno 1.981 radnika “na crno”, od čega 1.296 stranaca. Nakon naloga inspektora za 603 radnika je regulisan radni odnos, odnosno za trećinu otkrivenog broja. Prošle godine su otkrivena 483 radnika bez ugovora, od čega je bilo 337 stranaca. Poslodavci su nakon naloga inspektora regulisali radni odnos sa 144 radnika. Iz Inspekcije su naveli da je do pada broja otkrivenih radnika na crno u 2020. godini došlo zbog smanjenje privredne aktivnosti usljed pandemije izazvane virusom korona.

Janković navodi da oni ne raspolažu pravim informacijama o broju povreda, jer se znatan dio ne prijavljuje - najčešće u slučajevima kada radnik nije bio radno angažovan po osnovu ugovora o radu. Nerijetko dođe i do neke vrste dogovora između poslodavca i zaposlenog, pa povreda ni u tom slučaju ne bude evidentirana. Strah od gubitka posla je, kaže Janković, najveći uzrok neprijavljivanja povrede kada do nje dođe.

Ona je dodala da inspektori rada rijetko obilaze gradilišta na kojima se izvode takvi mali građevinski projekti.

Predsjednik Sindikata građevinara Nenad Marković kaže da radnici angažovani na crno koji se povrijede na gradilištu za eventualna obeštećenja zbog povreda i gubitka radne sposobnosti, mogu da tuže poslodavca, ali da je to teško dokazati i u redovnoj proceduri, a naručito ako su stranci.

“Poslodavci imaju obavezu plaćanja osiguranja od povrede na radnom mjestu za zvanično angažovanog radnika, ali ona je minimalna i nije dobro definisana. Poslodavci to koriste i radnike osiguraju na najmanju moguću premiju, kako bi uštedjeli novac. Tako je ovakav način osiguranja od povreda za par eura obesmišljen i treba da se mijenja, jer ne pokriva ni minimum štete koju radnik može da ima u slučaju povreda. Imamo iskustva iz EU, gdje se to radi na kvalitetniji i obimniji način i koji ćemo i mi morati da primjenjujemo”, kazao je Marković.

On je naveo da su do sada, prema njihovim iskustvima, postojale velike građevinske kompanije sa političkom pozadinom koje su inspektori izbjegavali.

“Nadam se da će nova praksa biti drugačija. Jedino neselektivne kontrole svih građevinskih kompanija uz pooštravanje mjera i kazni mogu konačno uvesti red u ovu oblast. Većina onih radnika koji su i prijavljeni osigurani su tek na minimalac. Država gubi ogromne prihode, a radnici ugrožavaju svoj život i zdravlje”, istakao je Marković.

Nekad je i jezik barijera

Iz Uprave policije su za CIN-CG kazali da su po saznanju za događaj u Kućama Rakića na lice mjesta izašli službenici Stanice kriminalističke policije za krim-tehniku i uviđaje, kao i službenici Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje požara, eksplozija i havarija Centra bezbjednosti Podgorica. Uviđaj je urađen po instrukcijama sudskih vještaka građevinske struke i zaštite na radu.

U posljednjih godinu i po, ovo je druga kolektivna povreda zabilježena na crnogorskim gradilištima.

Usljed rušenja mosta u izgradnji na obilaznici oko Rožaja, krajem decembra prošle godine teško su povrijeđena tri radnika. Osnovno državno tužilaštvo iz Rožaja je sredinom marta podnijelo krivične prijave protiv četiri firme i sedam direktora i odgovornih inženjera. Osumnjičeni su za teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti.

Pad sa visine, kako je CIN-CG objavio sredinom novembra, uzrok je tri od četiri smrti građevinskih radnika koji su stradali za deset mjeseci prošle godine godine, ali i najmanje trećine teških povreda na gradilištima širom države.

Prema podacima predsjednika Sindikata sa terena, ni registrovani radnici nemaju dovoljno obuke za zaštitu na radu, a kod radnika angažovanih na crno o tome nema ni govora.

“Nekada je većina radne snage u građevinarstvu dolazila iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ali oni sada mogu lakše da odlaze na rad u zapadnu Evropu za veće plate i kvalitetnije uslove rada. Tako, naši poslodavci sada većinom angažuju radnike iz Albanije, Kosova i Turske. Zato se na gradilištu i prilikom organizovanja rada i eventualnih obuka o zaštiti na radu javlja i problem jezičkih barijera”, kazao je Marković.

CIN-CG

( Miloš Rudović, Goran Kapor )