Crna Gora napreduje, ali mora ubrzati reforme
"Zahtjevna faza sprovođenja i primjene pravnih tekovina EU tek predstoji. To zahtijeva kontinuirano jačanje administrativnih kapaciteta kao i korišćenje sredstava neophodnih za razvoj infrastrukture u skladu sa standardima EU“
Crna Gora je ostvarila napredak u oblastima životne sredine, klimatskih promjena, saobraćaja, energetike i regionalne politike uprkos teškim vremenima, ali mora ubrzati reforme i poboljšati rezultate sprovođenja, ocijenjeno je na sastanku Pododbora između Crne Gore i Evropske komisije.
Na sastanku je naznačen značaj tog Pododbora za saobraćaj, životnu sredinu, klimatske promjene, energetiku i regionalnu politiku, imajući u vidu da oblasti koje on tretira imaju veliki uticaj na cjelokupni razvoj crnogorskog društva i unapređenje kvaliteta života svih građana, kao i činjenicu da obuhvata 24 od ukupno 87 završnih mjerila koje je Crna Gora dobila u 33 pregovaračka poglavlja.
„Crna Gora je napredovala kada je u pitanju usklađivanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, sa mnogim srodnim aktivnostima koje su uspješno završene ili su u završnoj fazi, ali da zahtjevna faza sprovođenja i primjene pravnih tekovina EU tek predstoji. To zahtijeva kontinuirano jačanje administrativnih kapaciteta kao i korišćenje sredstava neophodnih za razvoj infrastrukture u skladu sa standardima EU“, navodi se u saopštenju.
Iz Generalnog sekretarijata Vlade saopšteno je da je ocijenjeno da je najveći dio aktivnosti, u dijelu transpozicije pravne tekovine EU u nacionalni okvir, uspješno završen ili je u finalnoj fazi, ali da predstoji nastavak zahtjevne faze implementacije i primjene pravne tekovine za koju je neophodno obezbijediti kontinuirano jačanje administrativnih kapaciteta, kao i značajna finansijska sredstva neophodna za izgradnju infrastrukture u skladu sa standardima EU.
Zamjenik glavnog pregovarača, Marko Mrdak, je podsjetio da su, u oblasti saobraćaja i trans-evropskih mreža u prethodnom periodu donijeti Zakon o putevima, izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju, Zakon o pravima putnika u pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, kao i izmjene i dopune Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.
On je naveo da ih do kraja godine očekuje usvajanje Akcionog plana za ovu i narednu godinu za sprovođenje Strategije razvoja saobraćaja 2019-2035, kao i utvrđivanje Predloga zakona o željeznici kojim će se dodatno riješiti nezavisnost regulatornog tijela za željeznicu, kao i prava putnika u oblasti željezničkog saobraćaja.
Mrdak je, kada je riječ o poglavlju 15 - Energetika, podsjetio da su u julu prošle godine donijete izmjene i dopune Zakona o energetici, kao i da je pripremljen Zakon o mjerama sigurnosti pri istraživanju i proizvodnji ugljovodonika u podmorju koji će Vlada razmatrati krajem ove godine.
„Kad je riječ o poglavlju 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, Crna Gora je nastavila aktivnosti u vezi sa sprovođenjem Akcionog plana za ispunjavanje zahtjeva kohezione politike EU, čak i u izazovnom radnom okruženju obilježenom širenjem pandemije covid-19, koja je imala uticaj na rad javne uprave“, kazao je Mrdak.
Takođe, nastavljeno je s posvećenim radom u cilju efikasnog korišćenja raspoložive pretpristupne podrške EU, kao najboljeg načina za pripremu za buduće korišćenje postpristupnih fondova koji će im biti na raspolaganju.
Državni sekretar za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Danilo Mrdak, rekao je da je Vlada, donošenjem Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promjene u februaru, kao i pripremom Analize finansijskih potreba za ispunjavanje završnih mjerila u poglavlju 27, koja je u proceduri usvajanja, definisala jasne korake koje je neophodno preduzeti u narednom periodu kako bi se ispunile obaveze koje proizilaze iz završnih mjerila u poglavlju 27.
On je podsjetio da su, pored nastavka transpozicije pravne tekovine EU u nacionalno zakonodavstvo, posebno u oblastima industrijskog zagađenja, hemikalija, civilne zaštite i klimatskih promjena, postignuti značajni rezultati u oblasti kvaliteta vazduha i voda.
„U oblasti kvaliteta vazduha je pripremljen Program kontrole zagađivanja vazduha u skladu sa NEC Direktivom, kao i procjena troškova za sprovođenje mjera utvrđenih Programom, koji je dostavljen na mišljenje Evropskoj komisiji u martu ove godine. Takođe, u toku je i javna rasprava povodom Nacrta strategije upravljanja kvalitetom vazduha za period od ove do 2029. godine“, kazao je Mrdak.
On je rekao da su u oblasti kvaliteta voda pripremljeni nacrti planova upravljanja vodama na vodnom području dva sliva, Dunavski i Jadranski, čije usvajanje na Vladi je planirano za četvrti kvartal 2021, dok se, u okviru Ipa projekta Podrška implementaciji i monitoringu upravljanja vodama u Crnoj Gori implementira nekoliko EU direktiva.
„Posebno mi je zadovoljstvo da istaknem da je Crna Gora na Dan planete Zemlje, 22. aprila, proglasila prvo zaštićeno područje u moru – park prirode Platamuni, a u toku je procedura za uspostavljanje još dva zaštićena područja u moru – Katič i ostrvo stari Ulcinj. Važno je istaći i da su ovogodišnjim budžetom obezbijeđena sredstva za nastavak terenskog rada vezano za uspostavljanje Natura 2000 mreže“, kazao je Mrdak.
On je naveo da se, najkasnije do septembra, očekuje angažman njemačkog eksperta, čiji rad će biti fokusiran na konkretan doprinos unapređenju zaštite i upravljanja parkom prirode Ulcinjska solana.
Zamjenica šefa Jedinice za Crnu Goru u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Barbara Jesus Gimeno, navela je da sektori o kojima se razgovaralo na pododboru između EU i Crne Gore - životna sredina i klimatske promjene, transport, energetika, regionalna politika - mogu biti pokretači socijalnog i ekonomskog oporavka.
„Ciljane reforme i javne investicije mogu pomoći ekonomiji da se ponovo pokrene, podstakne rast i stvori mogućnosti za zapošljavanje. Takođe je povećan fokus na ekonomsku integraciju, kako sa EU, tako i unutar regiona, kroz revidiranu metodologiju proširenja Evropske komisije, Ekonomski i investicioni plan, Zelenu agendu za Zapadni Balkan, kao i Zajedničko regionalno tržište koju su usvojili lideri regiona“, rekla je Jesus Gimeno.
Ona je kazala da je primijetila i da su se u nekim oblastima desili pozitivni pomaci, ali da su potrebni pojačani napori za dalji napredak u srodnim reformama.
„Takav napredak biće zabilježen, zajedno sa trenutnim stanjem Crne Gore u ovim oblastima, u sljedećem godišnjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori“, dodala je Jesus Gimeno.
Komentarišući reorganizaciju crnogorske administracije, uključujući promjene kako na stručnim, tako i na rukovodećim pozicijama, Jesus Gimeno je naglasila hitnu potrebu da se zadrži i dalje proširi EU ekspertiza, rekonstruišu pregovaračke strukture i ojačaju strukture koje upravljaju fondovima EU, kako bi se napredovalo u procesu pristupanja EU.
( MINA )